Štitonosna striga

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Štitonosna striga
Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata)
Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Myriapoda
Podrazred: Chilopoda
Porodica: Scutigeridae
Vrsta: Scutigera coleoptrata
Linnaeus, 1758
Područje života

Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata) iz razreda stonoge vrsta je strige žuto-sive boje, kratkog tijela (do 3 cm) i 15 pari dugačkih nogu koje joj omogućavaju vrlo brzo kretanje po zidovima i stropovima. Jedna je od više vrsta striga poznatih kao kućna stonoga.

Građa tijela[uredi VE | uredi]

Pri mirovanju nije lako odrediti gdje im je glava jer im je zadnji par nogu najdulji i nalikuje na ticala. S leđne strane ima 8 zaštitnih pločica po kojima je nazvana.

Stanište i ponašanje[uredi VE | uredi]

Živi u vlažnim prostorima. U kućama to su najčešće podrumi i kupaonice, u dvorištima hrpe drva ili kamenja, zidovi s puno pukotina. Aktivna je noću, danju se uglavnom skriva. Hrani se kukcima (žoharima, mravima), paucima, grinjama i ustvari je insektivor zbog čega je koristan stanovnik doma.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Polaže jajašca u proljeće. Ličinke izgledaju kao minijaturni odrasli oblici s četiri para nogu. Prilikom prvog presvlačenja dobiju jedan par nogu, a svakim novim presvlačenjem dobijaju po dva para. Počinju se razmnožavati s tri godine. Mužjak polaže sjeme na tlo, a ženka ga koristi da oplodi jaja. Žive od tri do sedam godina, ovisno o okolišu.[1]

Odnos s ljudima[uredi VE | uredi]

Glava štitonosne strige

Smatraju se bezopasnima za ljude i kućne ljubimce, a ugrizom ne mogu probiti ljudsku kožu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8