Pauci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Pauci. Za druga značenja, pogledajte Pauci (razdvojba).
Pauci
Orb weaver spider day web2.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Chelicerata
(nesvrstani) Arachnomorpha
Razred: Arachnida
Red: Araneae
Clerck, 1757
Područje života
Podredovi

Mesothelae
Mygalomorphae
Araneomorphae

Pauci (Araneae) su najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 40 000 vrsta) paukolikih životinja za koju je karakteristično da imaju posebne paučinaste žlijezde. Tijelo im je izgrađeno od dva dijela, prosome i opistosome. Dijelovi su spojeni uskim dijelom zvanim drška (pedicel). Ekstremiteti su prisutni na prosomi. Većinom su kopnene životinje (u pojedinačnim slučajevima mogu sekundarno prijeći na život u vodi), veličine od 0,4 mm pa i do 10 cm. Rasprostranjeni su svugdje gdje ima kukaca, a posebno u tropskim predjelima. Većina pauka su mesojedi i hrane se različitim kukcima koje hvataju u mreže ispletene od paučine.

Vanjska anatomija[uredi VE | uredi]

Tijelo je podjeljeno na dva dijela spojena drškom. To su:

  • prosoma koja je podijeljena na dijelove i na kojoj se nalazi 6 pari ekstremiteta, oči i dijelovi usta:
  • opistosoma koja nije podijeljena na dijelove i nema ekstremitete već se na njenom zadnjem dijelu, s trbušne strane nalazi 2-3 para paučinastih bradavica na kojima se nalazi veliki broj (i do 300) otvora paučinastih žlijezda; na trbušnoj strani nalazi se i spolni otvor kao i plućni otvori.

Prvi par ekstremiteta su helicere (kliješta), kao kod svih paukolikih životinja (Chelicerata) i nalaze se iznad i ispred usta od kojih su odvojene rostrumom (gornja usna). Pomoću njih pauci hvataju plijen, a zatim ga ubadaju čvrstom, zašiljenom kandžicom. Blizu vrha kandžice nalazi se otvor otrovne žlijezde koji paralizira i usmrćuje plijen.

Drugi par ekstremiteta na prosomi su pedipalpi, smješteni su bočno od usta. Kod ženki se ovaj par ekstremiteta ne razlikuje znatno od ostalih nogu za hodanje, dok kod mužjaka ima ulogu kopulatornog organa u parenju. Pedipalpi su građeni od 6 članaka (coxa, trochanter, femur, patella, tibia, tarsus).

Ostala četiri para ekstremiteta su noge za hodanje i svaki se sastoji od po 7 članaka (coxa, trochanter, femur, patella, tibia, metatarsus, tarsus), a završava sa po 2-3 kandžice. Pauci koji na opistozomi imaju poseban organ za ispredanje paučine, tzv. cribellum, imaju istovremeno i na zadnjim nogama dva reda povijenih bodlji nazvanih calamistrum. Oba ova specijalizirana organa, cribellum i calamistrum, se kod odraslih mužjaka gube ili ostaju u zakržljalom obliku.

Oči pripadaju tipu jednostavnih očiju, ocela, kao kod kukaca. Najčešće pauci imaju po osam očiju raspoređenih u dva poprečna niza po četiri, a rjeđe 2, 4 ili 6 oka smještena bliže prednjoj ivici. Postoje i vrste kod kojih je po cijeloj površini glave raspoređen veći broj očiju, kao i one koje nemaju oči (špiljske vrste). U paučjim očima se nalazi tvar tapetum, koja reflektira svjetlost tako da im oči svijetle u mraku. Vrste koje love plijen tako što trče za njim imaju bolje razvijene oči od onih koje plijen love mrežom. Raspored očiju kao i njihov broj su taksonomske osobine.

Unutrašnja anatomija[uredi VE | uredi]

Probavni sustav[uredi VE | uredi]

Probavni sustav počinje ustima koja su prilagođena uzimanju tekuće hrane pa shodno tome probava počinje izvan tijela. Pauk u plijen ubrizgava otrov koji ga paralizira, a zatim na njegovo tijelo ispušta izlučevinu iz pljuvačnih žlijezda. Izlučevina pretvara tijelo plijena u polutečnu smjesu koju, tzv. želucem za sisanje usisava. Želudac za sisanje je dio prednjeg crijeva specifične građe, prilagođen za usisavanje tekuće hrane. Usna šupljina i ždrijelo čine cijev za vođenje tekuće hrane do jednjaka, koji je također cjevast i proteže se do želuca. Na gornjem dijelu ždrijela nalaze se dlačice koje spriječavaju da u jednjak dospiju čvrste čestice hrane. Prednje crijevo obloženo je kutikulom (to naznačuje ektodermalno podrijetlo) koja je posebno zadebljala u želucu. Želudac je obložen snažnim mišićima koji svojim kontrakcijama imitira rad sisaljke, koji zajedno sa sličnim pokretima usne šupljine i ždrijela usisava hranu. Nakon želuca se nastavlja srednje crijevo koje je bez kutikule jer je endodermalnog porijekla. Srednje crijevo je jako razgranato u mnogobrojne divertikulume u kojima se obavlja glavno probavljanje hrane. Zadnje crijevo, obloženo kutikulom i ektodermalnog podrijetla kao i prednje, ima dobro razvijen omotač od mišića. Od mjesta spajanja srednjeg i zadnjeg crijeva proteže se proširenje s kojeg se odvaja kratka cijev (rectum) koja vodi do analnog otvora.

Dišni sustav[uredi VE | uredi]

Pauci dišu pomoću dvije vrste organa:

  • Listolika pluća su vrećastog oblika i predstavljaju uvrate tjelesnog zida, plućne vrećice, koje se k vanjskoj sredini otvaraju pukotinastim otvorima; sa zida plućne vrećice polazi niz listolikih izraslina koje su zapravo jako spljošteni vrećasti nabori tjelesnog zida. Primitivni pauci (npr. tarantule) imaju dva para ovih pluća dok druge vrste posjeduju samo jedan par.
  • Dušnice su sustav razgranatih cjevčica koje se nalaze po čitavom tijelu i obložene su kutikulom koja je spiralno zadebljala; počinju otvorima, stigmama. Smatra se da su nastale preobrazbom listolikih pluća.

Veličina[uredi VE | uredi]

Pauci mogu biti različitih veličina. Najmanji pauk, Patu digua iz Bornea je dug 0.37 mm. Najveći pauci su tarantule. Neke tarantule su duge 9 cm, a noge su im duge 2.5 cm.

Pauk i čovjek[uredi VE | uredi]

Pauke, kao i svake hladnokrvne životinje, privlači toplina ljudskih domova te oni rade svoja gnijezda na toplim mjestima.

Ugriz pauka[uredi VE | uredi]

Većina pauka ugrize čovjeka u samoobrani. Ugriz pauka u 99% slučajeva je bezopasan, iako nekada može izazvati nekrozu, otrovati žrtvu ili čak smrt žrtve. Otrovanje ugrizom pauka, odnosno paukovim otrovom, naziva se arahnidizam, araneidizam ili araneizam. Čovjek se s paukom najčešće susretne tijekom obavljanja poljoprivrednih radova, kampiranja, čuvanja stoke... Ugriz pauka je obično lagan, a kod nekih slučajeva javlja se oštra bol na mjestu ugriza[1].

Arahnofobija[uredi VE | uredi]

Arahnofobija (grč. aráchnē = pauk i phóbos = strah) je abnormalan strah od paukova i bilo čega što podsjeća na njih (npr. paukova mreža ili paukolike stvari). Ovo je jedna od najčešćih fobija. Istraživanja pokazuju da 50% žena i 10% muškaraca pokazuje simptome.[2].

Klasifikacija (Porodice)[uredi VE | uredi]

Pauci su danas podijeljeni na 108 porodica i jednu neimenovanu sa vrstom Epeira viridina (podaci 2012)[3].

  1. Porodica Actinopodidae
  2. Porodica Agelenidae
  3. Porodica Amaurobiidae
  4. Porodica Ammoxenidae
  5. Porodica Amphinectidae
  6. Porodica Anapidae
  7. Porodica Antrodiaetidae
  8. Porodica Anyphaenidae
  9. Porodica Araneidae
  10. Porodica Archaeidae
  11. Porodica Atypidae
  12. Porodica Austrochilidae
  13. Porodica Barychelidae
  14. Porodica Caponiidae
  15. Porodica Chummidae
  16. Porodica Cithaeronidae
  17. Porodica Clubionidae
  18. Porodica Corinnidae
  19. Porodica Ctenidae
  20. Porodica Ctenizidae
  21. Porodica Cyatholipidae
  22. Porodica Cybaeidae
  23. Porodica Cycloctenidae
  24. Porodica Cyrtaucheniidae
  25. Porodica Deinopidae
  26. Porodica Desidae
  27. Porodica Dictynidae
  28. Porodica Diguetidae
  29. Porodica Dipluridae
  30. Porodica Drymusidae
  31. Porodica Dysderidae
  32. Porodica Eresidae
  33. Porodica Filistatidae
  34. Porodica Gallieniellidae
  35. Porodica Gnaphosidae
  36. Porodica Gradungulidae
  37. Porodica Hahniidae
  38. Porodica Hersiliidae
  39. Porodica Hexathelidae
  40. Porodica Holarchaeidae
  41. Porodica Homalonychidae
  42. Porodica Huttoniidae
  43. Porodica Hypochilidae
  44. Porodica Idiopidae
  45. Porodica Lamponidae
  46. Porodica Leptonetidae
  47. Porodica Linyphiidae
  48. Porodica Liocranidae
  49. Porodica Liphistiidae
  50. Porodica Lycosidae
  51. Porodica Malkaridae
  52. Porodica Mecicobothriidae
  53. Porodica Mecysmaucheniidae
  54. Porodica Micropholcommatidae
  55. Porodica Microstigmatidae
  56. Porodica Migidae
  57. Porodica Mimetidae
  58. Porodica Miturgidae
  59. Porodica Mysmenidae
  60. Porodica Nemesiidae
  61. Porodica Nephilidae
  62. Porodica Nesticidae
  63. Porodica Nicodamidae
  64. Porodica Ochyroceratidae
  65. Porodica Oecobiidae
  66. Porodica Oonopidae
  67. Porodica Orsolobidae
  68. Porodica Oxyopidae
  69. Porodica Palpimanidae
  70. Porodica Pararchaeidae
  71. Porodica Paratropididae
  72. Porodica Periegopidae
  73. Porodica Philodromidae
  74. Porodica Pholcidae
  75. Porodica Phyxelididae
  76. Porodica Pimoidae
  77. Porodica Pisauridae
  78. Porodica Plectreuridae
  79. Porodica Prodidomidae
  80. Porodica Psechridae
  81. Porodica Salticidae
  82. Porodica Scytodidae
  83. Porodica Segestriidae
  84. Porodica Selenopidae
  85. Porodica Senoculidae
  86. Porodica Sicariidae
  87. Porodica Sparassidae
  88. Porodica Stenochilidae
  89. Porodica Stiphidiidae
  90. Porodica Symphytognathidae
  91. Porodica Synaphridae
  92. Porodica Synotaxidae
  93. Porodica Telemidae
  94. Porodica Tengellidae
  95. Porodica Tetrablemmidae
  96. Porodica Tetragnathidae
  97. Porodica Theraphosidae
  98. Porodica Theridiidae
  99. Porodica Theridiosomatidae
  100. Porodica Thomisidae
  101. Porodica Titanoecidae
  102. Porodica Trechaleidae
  103. Porodica Trochanteriidae
  104. Porodica Uloboridae
  105. Porodica Zodariidae
  106. Porodica Zoridae
  107. Porodica Zorocratidae
  108. Porodica Zoropsidae

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Pauci
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Pauci
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Pauci