Šušanj
Ovo je glavno značenje pojma Šušanj. Za druga značenja pogledajte Šušanj (razdvojba).| Šušanj | |
|---|---|
  Šušanj | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zeničko-dobojska županija |
| Općina/Grad | Zenica |
| Zemljopisne koordinate | 44°14′53″N 17°48′16″E / 44.2481943°N 17.8043063°E |
Šušanj (Sušanj) je bivše naseljeno mjesto u gradu Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Pripada travničkoj župi Brajkovićima. Smješteno je na staroj cesti između Zenice i Travnika, uz prijevoj Ovnak.[1] Na popisima 1971. i 1981. godine je bilo samostalno naseljeno mjesto nakon čega je pripojeno naseljenom mjestu Pojske.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Naselje je stradalo u bošnjačko-hrvatskim sukobima u ratu u BiH. Prije velike eskalacije sukoba u ovom dijelu Srednje Bosne, Šušanj je stradao od ratnog zločina Armije BiH. Dana 5. travnja 1993. bošnjačke snage pobile su više šušanjskih civila.[3] Sukobi između Armije BiH i HVO-a na području Zenice eskalirali su 17. i 18. travnja 1993. Postrojbe Armije napale su cjelokupni prostor općine Zenica koji nastanjuju Hrvati: Podbriježe, Stranjane, Janjac, Brod, Konjeviće, Šušanj, Crkvice, Perin Han, Raspotočje, Gornju Zenicu, Drivuše, Grm i Zalje. Brojčano u nepovoljnom odnosu za obranu od 1:8, hrvatsko pučanstvo pošlo je u zbjeg.[4] Kroz mjesto je prolazila bojišnica (crta razdvajanja ) HVO i tzv. ARBiH. Poslije rata u mjestu se ostvario povratak Hrvata. Mjesto je dalo jedan od najpoznatijih poduzetnika iz središnje Bosne Jozu Kafadara, suvlasnika tvrtke Ovnak (trgovina, zastupanje inozemnih robnih marki, farma krava i ovaca, benzinska crpka) i kozmetičkog lanca CM. U Ovnaku su se zaposlili mnogi Hrvati i Bošnjaci. Na užas travničkog i zeničkog kraja, nepoznati atentator izrešetao je Kafadara u mjestu Šušanj-Radonica dok je jahao konja. Kafadar se s obitelji nakon rata iz Viteza, kamo su izbjegli, vratili u Šušanj i mnogo doprinijeli povratku. Na farmi Ovnaku koju su osnovali zaposlili su veći broj Hrvata i Bošnjaka te time poticali povratak. Na glasu je bio kao dobročinitelj i spreman pomoći svima bez obzira na nacionalnost.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Jutarnji list Snježana Pavić: KO JE UBIO DOBROČINITELJA ‘Kome je stao na žulj? Pa stotine je ljudi zaposlio’, 29. svibnja 2014. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
- ↑ Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990., pod2.stat.gov.rs, 20. ožujka 2019.
- ↑ Narod.hr Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti? , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 1. ožujka 2018.)
- ↑ Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. svibnja 2011. (Wayback Machine), hic.hr, preuzeto 20. ožujka 2019.
| |||||