Zenica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Zenica. Za druga značenja, pogledajte Zenica (razdvojba).
Zenica
Zeničko naselje Jalija
Zeničko naselje Jalija
Grb Zenice
Grb
Koordinate: 44°12′N 17°56′E / 44.2°N 17.933°E / 44.2; 17.933Koordinate: 44°12′N 17°56′E / 44.2°N 17.933°E / 44.2; 17.933
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg BiH
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Zenica-Doboj Canton.gif Zeničko-dobojska županija
Vlast
 - Načelnik Husejin Smajlović
Površina
 - Ukupna 499.7 km2
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 145.517
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 72000
Pozivni broj +387 32
Službena stranica Zenica.ba

Zenica je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Zenica je središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina općine je 500 km² a broj stanovnika iznosi oko 145.000.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Urbani (gradski) dio Zenice čine sljedeća naselja - urbane cjeline:

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zenica

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zenica imala je 145.517 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju.

Stanovništvo općine Zenica
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 80.359 (55,22%) 66.930 (50,42%) 61.204 (54,42%)
Hrvati 22.510 (15,46%) 23.595 (17,77%) 24.658 (21,92%)
Srbi 22.433 (15,41%) 21.204 (15,97%) 21.875 (19,45%)
Jugoslaveni 15.654 (10,75%) 16.410 (12,36%) 2.133 (1,89%)
ostali i nepoznato 4.561 (3,13%) 4.594 (3,46%) 2.577 (2,29%)
ukupno 145.517 132.733 112.447

Zenica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Zenica
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 43.154 (44,93%) 22.146 (34,83%) 21.365 (41,67%)
Srbi 18.312 (19,06%) 12.728 (20,02%) 12.779 (24,92%)
Hrvati 15.809 (16,46%) 11.716 (18,43%) 13.250 (25,84%)
Jugoslaveni 14.703 (15,31%) 14.437 (22,71%) 1.945 (3,79%)
ostali i nepoznato 4.049 (4,21%) 2.542 (3,99%) 1.924 (3,75%)
ukupno 96.027 63.569 51.263

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Arnauti, Banloz, Bijele Vode, Bistrica, Bistrica Gornja, Bilmišće, Blatuša, Briznik, Bukovica, Crkvice, Dobriljevo, Donja Vraca, Donji Čajdraš, Drugavci, Dusina, Gladovići, Gorica, Gornja Gračanica, Gornja Višnjica, Gornja Vraca, Gornja Zenica, Gornji Čajdraš, Gradina, Gradišće, Grm, Gumanci, Jalija, Janjac, Janjići, Janjićki Vrh, Jasika, Jastrebac, Jurjevići, Kamberović Polje, Kasapovići, Klopački Vrh, Klopče, Kolići, Koprivna, Kovačići, Kovanići, Kozarci, Kula, Lašva, Lijeske, Lokvine, Loznik, Ljubetovo, Mošćanica, Mutnica, Nemila, Novo Selo, Obrenovci, Odmut, Orahovica, Osojnica, Osredak, Podbrežje,Palinovići, Pepelari, Peševići, Plahovići, Plavčići, Poca, Pojske, Ponihovo, Ponirak, Puhovac, Putovičko Polje, Putovići, Radinovići, Raspotočje, Sebuja, Smajići, Starina, Stranjani, Sviće, Šerići, Šiblići, Tišina, Topčić Polje, Trešnjeva Glava, Varošišće, Vranduk, Vranovići, Vražale, Vrhpolje, Vukotići, Zahići, Zenica i Živkovići

Povijest[uredi VE | uredi]

Urbani dio današnje Zenice formirao se već u mlađem kamenom dobu – neolitiku te napose kasnije u vrijeme Ilira o čemu nam danas svjedoče toponimi njihovih gradina Gradišće, Gračanica, Gradac. Tako je i kraljevski grad Vranduk vjerojatno postojao i u vrijeme Ilira pod nazivom Arduba. Svoj vrhunac današnji prostor Zenice dostiže u prvih šest stoljeća nakon Krista kad se na području današnje Zenice nalazi, uz Bistua Vetus (selo Varvara u Rami) i Delminium (Duvanjsko Polje), jedan od tri najznačajnija municipija i središta kršćanskih biskupija u Bosni, Bistua Novae. O važnosti Bistua Novae svjedoči nam i podatak da je njezin biskup Andrija (Andreas) sudjelovao i bio potpisnikom solinskih sinoda 530. i 533. godine.

Godine 1892. je na području Zenice arheološkim iskapanjima, koja je obavio Ćiro Truhelka zeničkom naselju Bilmišće, otkrivena bazilika iz rimskog doba. Ova građevina je napravljena kao dvojna bazilika (basilica gemina) što je prava rijetkost među dosad poznatim kršćanskim crkvama. Rijetkost ove građevine potvrđuje i činjenica da su do danas poznate samo još dvije takve crkve, ona sv. Ulricha i Afre u Augsburgu i crkva sv. Stošije u Zadru. Otkrićem ove bazilike rasvijetljene su mnoge nejasnoće, posebno ona o lociranju rimskog municipija Bistua Novae. Arheološka istraživanja otkrila su bazilike, odnosno identične crkve koje stoje jedna uz drugu. Prema dosadašnjim nalazima poznato je da je jedna služila kao župna, a druga kao stolna crkva. U crkvi su nađena i dva epigrafska natpisa od kojih je jedan značajan za rasvjetljavanje lokaliteta Bistuae. Natpis DEC. MUN. BIS. govori u prilog pretpostavci da se na području današnjeg grada Zenice može locirati središte rimskog municipija i ranokršćanske biskupije. Nasuprot Bilmišća, na lijevoj strani rijeke Bosne, u zeničkom naselju Odmut pronađeni su tragovi stare rimske kaldrme odnosno vio munita.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Utvrda Vranduk, sinagoga, Hadžimazića kuća, Stara čaršija, medresa, Kameniti most, crkva Rodjenja Presvete Bogorodice, crkva Svetog Ilije,
Smetovi, Bistričak, Kamberovića polje,
Lamela, Bosansko narodno kazalište,
Gradska tržnica, ZEPS,
Metalurški institut "Kemal Kapetanović",
Željezara "Zenica", Papirna, Rudnik Stara jama

U Zenici se nalazi i zloglasni Kazneno-popravni dom iz doba SFRJ.

Gradska arena Zenica, višenamjenska dvorana, otvorena je 20. ožujka 2009.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna glazbena škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.

U gradu djeluje 10, dok ostale osnovne škole, od kojih neke imaju i područne - četverorazredne ili osmorazredne škole, rade na prigradskom i seoskom području. U svim školama djeluju i brojne sekcije, neke škole izdaju i školske listove,a izdano je i nekoliko zbirki dječje poezije.

Zenica je odnedavno sveučilišni grad.

U Zenici djeluje i Sveučilište sa 6 fakulteta: strojarski, metalurški, pedagoški, zdravstveni, pravni, ekonomski i Islamska pedagoška akademija.

Kultura[uredi VE | uredi]

U Gradu djeluju: Kamerni simfonijski orkestar, Bosansko narodno kazalište sa Velikom scenom, Malom scenom, Scenom u podrumu i Kabareom, Omladinski hor, Likovna galerija i Muzej Grada Zenice. Pri Bosanskom narodnom pozorištu pored stalnog Ansambla aktivna je i Dječija scena sa vlastitim programom.

Šport[uredi VE | uredi]

Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj športa i masovne tjelesne kulture. Zenički športaši i športski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj športskoj pozornici. Nogometni klub "Čelik" trostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoeuropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, tri puta su nogometaši "Čelika" bili državni prvaci [nedostaje izvor], a u dva navrata osvajači kupa. Značajne rezultate ostvarili su i ragbijaši "Čelika", koji su bili osmerostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak BiH.

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposleno 35 profesionalaca, a uz njih angažirano jos 186 amaterskih radnika u športu. Najveći broj aktivnih članova imaju nogometni klubovi. U 8 klubova uključeno je 1375 aktivista. Velik broj aktivnih članova ima i u planinarskim organizacijama (5 klubova 630 članova). Po tri kluba registrirana su u košarci, ragbiju, šahu, invalidskom športu i karateu, a po 2 u boksu, tenisu, odbojci i rukometu. Zenica je i jedini BiH grad u kojem djeluje klub ekstremnih športova (Scorpio), s težištem na alpinizmu i športskom penjanju.

  • aeroklub Zenica
  • udruženje radio amatera radio klub "Zenica"
  • atletski klub “Zenica”
  • biciklistički klub “Zenica-Metalno”
  • boksački klub "Čelik"
  • boksački klub “Junior”
  • bowling klub "Čelik"
  • bowling klub "Zenikom" www.bkzenikom.com
  • Invalidski odbojkaški klub “BOSNA”
  • invalidski bowling klub "Amputirac"
  • judo klub “Policajac”
  • karate klub “Hasen-Do”
  • karate klub "Zenica-Mladost"
  • karate klub "Nico"
  • košarkaški invalidski klub “Bosna”
  • klub borilačkih vještina “Isak”
  • klub ekstremnih športova "Scorpio"
  • košarkaški klub "Čelik" (žene)
  • košarkaški klub "Zenica-Čelik" http://kkcelik.com
  • košarkaški klub “Željezara-Zenica” (žene)
  • klub sjedeće odbojke “Zenica 92”
  • malonogomentni klub “Drugari”
  • nogometni klub “Borac” (Tetovo)
  • nogometni klub “Iris” (žene)
  • nogometni klub "Čelik" http://nkcelik.ba
  • nogometni klub “Nemila”
  • nogometni klub “Zenica 97”
  • nogometni klub "Zlatni ljiljan"
  • nogometni klub “Željezničar"
  • odbojkaški klub “Zenica”
  • plivački klub "Željezara"
  • plesni klub "Latino"
  • rafting klub "Žara"
  • ragbi klub Čelik
  • ragbi klub "Rudar"
  • ragbi klub "Zenica 72"
  • rukometni klub "Čelik" http://www.rkcelikzenica.com/
  • skijaški klub "Zenica"
  • stolnoteniski klub "Mladost"
  • stolnoteniski klub "Željezara"
  • streljački klub "Zenica"
  • šahovski klub "Čelik"
  • šahovski klub "Preporod"
  • teniski klub "Čelik"
  • košarkaški klub "Nets"

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zenica