Ašur

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ašur. Za druga značenja, pogledajte Ašur (razdvojba).

Ašur (Qal'at Sherqat)

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Ašur (Qal'at Sherqat)
Flag of Iraq.svg Irak


Ašur na karti Irak
Ašur
Ašur
Lokacija Ašura u Iraku
Godina uvrštenja: 2003. (27. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv
Ugroženost: 2003.
Poveznica: UNESCO

Ašur (asir.: ’Aššur; arapski: أشور, tj. Kal'at Šerkat; hebrejski: אַשּׁוּר; aramejski: ܐܫܘܪ) je bio prvotna prijestolnica Asirije, koja je po njemu dobila i ime. Kroz povijest je, uz gradove Ninivu, Arbelu i Kalaha, bio uvijek jedan od najznačajnijih asirskih gradova. Ostaci Ašura se danas nalaze na zapadnoj obali rijeke Tigris, sjeverno od pritoke Mali Zab u oblasti Al-Širkat (pokrajina Salah al-Din, Irak). Ašur je 2003. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji i odmah je dospio na popis ugroženih mjesta svjetske baštine.

Gertrude Bell, Ašur 1909. god.

Smještaj[uredi VE | uredi]

Arheološki lokalitet Ašur
Plan dvojnog zigurata božice Anu i boga Adada (crveno) s hramom (svijetlo crveno) i dvorištem (ružićasto)

Smještaj naselja koje će se razviti u grad Ašur bio je logičan s društvene i gospodarske točke gledišta. Grad se razvio uz rijeku Tigris, na krajnjem južnom dijelu područja koje u središnjem dijelu Asirije ima redovite padaline. Na taj je način mogao uživati u plodovima bogatog poljoprivrednog područja sa sjevera, ali i u kontaktima sa značajnom, i tada cvatućom, civilizacijom Sumera i Babilonije na jugu.

Tako je Ašur bio strateški smješten na trgovačkom putu koji je sa sjevera prema jugu išao duž obala Tigrisa. Usto, nalazio se i na putu koji vodio od istoka prema zapadu, budući da su upravo kod ovog grada karavane obično prelazile rijeku. Uzrok je tome bila konfiguracija tla s istočne strane Tigrisa, gdje se visoko brdo Himrin spušta u dolinu, te omogućuje lakši prolaz. Sâm je Ašur zapravo izgrađen na zadnjem obronku Himrina, što je činio i prirodni oblik obrane od neprijatelja, osobito sa sjevera.

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest Ašura neodvojivo je povezana s povijesti Asirije. Postoje dokazi o naseljenosti ovoga mjesta u prapovijesno doba, no tek sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. (oko 2400. pr. Kr.) postoje i pisana svjedočanstva o postojanju grada-države u Ašuru. Amorićanski vođa, koji će postati asirski kralj Šamši Adad I. (1813.-1781. pr. Kr.) preobrazit će Ašur u središte velikoga kraljevstva koje je obuhvaćalo veći dio sjeverne Mezopotamije. U 14. st. pr. Kr. Ašur je postao prijestolnicom zemlje koja će se tada prvi puta nazvati Asirija, kraljevstva koje je uključivalo i gradove Ninivu i Arbelu. To je bio početak razdoblja Srednjeg asirskog carstva, a obilježeno je značajnijim građevinskim zahvatima u Ašuru.

Ašur je ostao glavni grad do 9. st. pr. Kr. kad je Asurnasirpal II. (883.-859. pr. Kr.) premjestio središte u grad Kalah. U 7. st. pr. Kr. Sanherib (704.-681. pr. Kr.) premjestio je svoje sjedište u Ninivu. Bez obzira na gubitak uloge političkog središta Asirije, Ašur je kroz cijelu asirsku povijest ostao duhovno središte zemlje, s hramom bogu Ašuru, te kao mjesto krunidbe i ukopa asirskih kraljeva.

Arheološka istraživanja[uredi VE | uredi]

Premda mjesne predaje, sačuvane u srednjovjekovnim i suvremenim arapskim izvorima, nikad nisu zaboravile spomen na ovaj grad, tek su u 19. stoljeću zapadnjački istraživači prihvatili identifikaciju ovog mjesta. Sustavna arheološka istraživanja ovog mjesta započela su početkom 20. stoljeća s njemačkom ekspedicijom što ju je vodio Walter Andrae, sve do izbijanja Prvog svjetskog rata 1914. Iskapanja su nastavljena tek krajem 1970-ih godina, te su pod iračkom upravom nastavljena do ratnih sukoba na prelasku iz 20. u 21. stoljeće.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ašur