Hatra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hatra

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Hatra
Flag of Iraq.svg Irak


Hatra na karti Irak
Hatra
Hatra
Lokacija Hatre u Iraku
Godina uvrštenja: 2007. (33. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv
Ugroženost: 2007.-
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/276 UNESCO

Hatra (arapski:الحضر‎, al-Ḥaḍr) je drevni grad u guvernatu Ninava, u iračkom dijelu pokrajine Al Džazira (drevna perzijska pokrajina Khvarvaran), 290 km sjeverozapadno od Bagdada i 110 km jugozapadno od Mosula.

Grad je najpoznatiji po monumentalnim ruinama građevina prvog arapskog kraljevstva koje je nastalo pod partskim utjecajem u 2. stoljeću koje su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1985. godine[1]. One su poslužile kao scenografija na početku filma Egzorcist (1973).

Herkul iz Hatre, partsko razdoblje, 1. ili 2. stoljeće.

Povijest[uredi VE | uredi]

Hatru su osnovala drevna arapska plemena[2] otprilike u 3. stoljeću pr. Kr. Za Partskog carstva je postalo važno vjersko i trgovačko središte, a svoj vrhunac je imala u 2. i 1. stoljeću pr. Kr.[3] Kasnije je postalo glavnim gradom jedne od prvih arapskih kraljevina u povijesti, tj. jedan u noizu arapskih gradova-država koji se prostirali od Hatre na sjeveroistoku preko Palmire i Baalbeka do Petre na jugozapadu. Oblast kojom se vladalo iz Hatre je bilo poznato kao Kraljevstvo Araba, te je predstavljalo polu-autonomnu tamponsku državu na zapadnim rubovima Partskog Carstva kojom su vladali arapski prinčevi.

Hatra je s vremenom postala utvrda koja je igrala značajnu ulogu u partskim ratovima protiv Rimskog Carstva. Opsjedao ju je rimski car Trajan od 116. do 117. godine. God. 156. Hatra je doživjela vrhunac za vladara Nasra, koji je bio i otac slijedeća dva arapska vladara Hatre, Lajaša i Sanatruka, koji su dovršili najznamenitije hramove u gradu. God. 192., vladar Hatre, Abdasamija, je podupirao rimskog cara-uzurpatora Pescenija Nigera protiv Septimija Severa, na što je ovaj uzvratio još jednom opsadom Hatre (198./199.).[4].

230-ih Hatra je sklopila savez s Rimskim carstvom, jer se na nekim natpisima navodi vladar, rimski car Gordijan III.. Godine 238., Hatra se uspješno oduprla Ardaširovim snagama obnovljenog Perzijskog Carstva pod Sasanidima u bitci kod Šahrazura, ali ju je 241. godine konačno zauzeo sasanidski vladar Šapur I. koji ju je potpuno uništio.[4] Prema predaji, Hatra je pala zbog Nadire, kćeri kralja Arabe, koja je grad izdala Šapuru. Po istoj priči je Šapur ubio kralja i oženio Nadiru, ali je na kraju ubio i nju.[3]

Američki vojnik u ruinama Hatre 2008. god.

Hotel Al Hadr, koji se nalazi samo kilometar od ruševina Hatre, je poslužio kao stožer za postrojbu 101. ABN američke vojske tijekom rata u Iraku. Danas je Hatra uglavnom neistražena i u lošem je stanju, te su neki dijelovi zapečačeni kako bi se spriječilo pljačkanje lokaliteta. Nedavno su talijanski arheolozi nastavili istraživanje koje provode od 1987. godine[5].

Odlike[uredi VE | uredi]

Hatra je danas poznata kao najbolje sačuvani, odnosno najreprezentativniji, partski grad. Okružena je vanjskim i unutarnjim zidinama koje su dugi skoro 6,4 km, a na kojima je bilo 160 tornjeva. U središtu grada nalazi se kvadratični temenos (vjersko središte) promjera skoro 2 km (1,2 hektara), okruženo kamenim zidinom s tornjevima i kolonadom uz zidove gdje su se nalazile trgovine. Na njemu dominira Veliki hram koji ima brojne prostorije i stupove koji su nekada bili visoki 30 metara.

Grad je bio poznat po spajanju starogrčkih, mezopotamskih, sirijskih i arapskih božanstava, pa je hram na aramejskom poznat kao Beiṯ Ĕlāhā ("Božja kuća"). U gradu su bili hramovi Nergala (babilonsko i akadsko božanstvo), Hermesa (grčko božanstvo), Atargatisa (Kanaanska mitologija), Allata i Šamijaha (arapsko božanstvo), te Šamaša (mezopotamski bog sunca).[3] Ostala božanstva na hatranskim aramejskim natpisima su aramejski Ba'al Shamayn, i boginja poznata kao Ašurbel, za koju se vjeruje da je spoj božanstava Ašura i Bela koji su izvorno bili muškarci.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hatra. UNESCO. pristupljeno 3. travnja 2011
  2. Moses I. Finley‏, Atlas of classical archaeology‏, str. 239.-241.
  3. 3,0 3,1 3,2 Hatra (Encyclopædia Britannica). pristupljeno 12. I 2007.
  4. 4,0 4,1 Advisory Body Evaluation on Hatra. International Council on Monuments and Sites (ICOMOS), 1985., str. 1.-2. (engl.)
  5. UNESCO news 17. velječe 2003. (engl.) Preuzeto 4. travnja 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hatra

Koordinate: 35°35′17″N 42°43′06″E / 35.58806°N 42.71833°E / 35.58806; 42.71833