Bayon

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Angkor

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Angkor
Flag of Cambodia.svg Kambodža
Godina uvrštenja: 1992. (16. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv, vi
Ugroženost: 1992.-2004.
Poveznica: UNESCO

Bayon (kmerski: Prasat Bayon) je slavni kmerski hram u Angkoru, Kambodža. Izgrađen je u 12. i 13. stoljeću kao službeni kraljevski hram mahajana budizma. Hram se nalazi u središtu grada Angkor Thoma koji je podigao kralj Jayavarman VII. (v. 1181.-1219.), a nakon njegove smrti je prilagođen potrebama hinduista i teravada budista.

Od 15. stoljeća, kada Kmersko carstvo osvojilo tajlandsko kraljevstvo Ajutaja, Angkor je napušten, pa su tako i Angkor Thom i Bayon u velikoj mjeri zaboravljeni. Iako je ovo područje bilo naseljeno i još uvijek se koristilo za poljoprivredu, većina građevina izvan hrama Angkor Wat, su obrasli u tropsku šumu. Krajem 19. stoljeća probudio se interes europskih znanstvenika u ovom dijelu Francuskog kolonijalnog carstva u Indokini (Francuska Indokina). Arheološki rad je bio prekinut zbog Prvog i Drugog svjetskog rata, te ratova u Kambodžu i Vijetnamu, uključujući i komunističku diktaturu Crvenih Kmera. Od kasnih 1980-ih, nakon završetka vladavine Crvenih Kmera i vijetnamske okupacije, Bayon je, poput ostalih hramova Angkora, u velikoj mjeri obnovljen uz sudjelovanje Međunarodnog koordinacijskog odbora (ICC) UNESCO-a, arheologa s Instituta Kambodžanske uprave za zaštitu i upravljanje Angkorom i regije Siem Reap (Apsara), francuski Ecole Française d'Extreme-Orient, njemačkog Projekta očuvanja Apsara (GACP), FH Kölna i tima za čuvanje Angkora vlade Japana (JSA), ali i Svjetske fundacije za zaštitu spomenika (WMF) sa sjedištem u SAD-u.

Bayon se smatra primjerom "barokne kmerske arhitekture", za razliku od klasičnijeg stila hrama Angkor Wata[1]. Njegova najznamenitija odlika su masivna kamena lica uklopljena u mnoge tornjeve koji se poput piramide uzdižu iznad središnje t erase[2]. Hram je također poznat po dojmljivim nizovima bareljefa koji predstavljaju neobičnu mješavinu mitoloških, povijesnih i svakodnevnih prizora.

Od 1992. godine, Bayon je, kao dio Angkora, na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bayon
  1. The Bayon Symposium (engl.) Preuzeto 5. srpnja 2011.
  2. Michael Freemani Claude Jacques, Ancient Angkor, 1999., River Books, str. 78.- ISBN 0-8348-0426-3.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]