Bayon
|
Angkor |
|
|---|---|
 Svjetska baština - UNESCO |
|
 |
|
 Kambodža |
|
| Godina uvrštenja: | 1992. (16. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, iv, vi |
| Ugroženost: | 1992.-2004. |
| Poveznica: | UNESCO |
Bayon (kmerski: Prasat Bayon) je slavni kmerski hram u Angkoru, Kambodža. Izgrađen je u 12. i 13. stoljeću kao službeni kraljevski hram mahajana budizma. Hram se nalazi u središtu grada Angkor Thoma koji je podigao kralj Jayavarman VII. (v. 1181.-1219.), a nakon njegove smrti je prilagođen potrebama hinduista i teravada budista.
Od 15. stoljeća, kada Kmersko carstvo osvojilo tajlandsko kraljevstvo Ajutaja, Angkor je napušten, pa su tako i Angkor Thom i Bayon u velikoj mjeri zaboravljeni. Iako je ovo područje bilo naseljeno i još uvijek se koristilo za poljoprivredu, većina građevina izvan hrama Angkor Wat, su obrasli u tropsku šumu. Krajem 19. stoljeća probudio se interes europskih znanstvenika u ovom dijelu Francuskog kolonijalnog carstva u Indokini (Francuska Indokina). Arheološki rad je bio prekinut zbog Prvog i Drugog svjetskog rata, te ratova u Kambodžu i Vijetnamu, uključujući i komunističku diktaturu Crvenih Kmera. Od kasnih 1980-ih, nakon završetka vladavine Crvenih Kmera i vijetnamske okupacije, Bayon je, poput ostalih hramova Angkora, u velikoj mjeri obnovljen uz sudjelovanje Međunarodnog koordinacijskog odbora (ICC) UNESCO-a, arheologa s Instituta Kambodžanske uprave za zaštitu i upravljanje Angkorom i regije Siem Reap (Apsara), francuski Ecole Française d'Extreme-Orient, njemačkog Projekta očuvanja Apsara (GACP), FH Kölna i tima za čuvanje Angkora vlade Japana (JSA), ali i Svjetske fundacije za zaštitu spomenika (WMF) sa sjedištem u SAD-u.
Bayon se smatra primjerom "barokne kmerske arhitekture", za razliku od klasičnijeg stila hrama Angkor Wata[1]. Njegova najznamenitija odlika su masivna kamena lica uklopljena u mnoge tornjeve koji se poput piramide uzdižu iznad središnje t erase[2]. Hram je također poznat po dojmljivim nizovima bareljefa koji predstavljaju neobičnu mješavinu mitoloških, povijesnih i svakodnevnih prizora.
Od 1992. godine, Bayon je, kao dio Angkora, na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
-
3D rekonstrukcija hrama Bayon -
Bayon danas -
Lica "kraljeva" ili "bogova" na tornjevima -
Dovratnici Bayona -
"Marš Kmerske vojske", bareljef u Bayonu
Izvori[uredi]
- ↑ The Bayon Symposium (engl.) Preuzeto 5. srpnja 2011.
- ↑ Michael Freemani Claude Jacques, Ancient Angkor, 1999., River Books, str. 78.- ISBN 0-8348-0426-3.
Vanjske poveznice[uredi]
