Toranj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Toranj. Za druga značenja, pogledajte Toranj (razdvojba).
Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj

Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene. Tornjevi se grade upravo zbog njihove visine koja im daje različite prednosti, te mogu biti samostalni (Eiffelov toranj u Parizu) ili dio većeg arhitektonskog kompleksa (Kosi toranj u Pisi).

Etimologija[uredi VE | uredi]

Tor je izvedenica iz latinskog turris, koje opet vuče korijene iz grčkog τύρσις a povezano je s pred-indoeuropskim mediteranskim jezicima, prije svega s ilirskim toponimom Βου-δοργίς. lidijskim Τύρρα, Τύρσα, što se veže s narodom Tirencima (Τυρρήνιοι) ali i Tuski (*Turs-ci), što je bio grčki i latinski naziv za Etruščane (Kretschmer Glotta 22, 110ff.).

Povijest[uredi VE | uredi]

Tornjevi se koriste još od prapovijesti. Najstariji poznati tornjevi su kružni tornjevi na zidinama neolitskog grada Jerihona (8000. pr. Kr.) i kasniji brojni mezopotamijski tornjevi. Neki od najstarijih sačuvanih primjera su strukture zvane broch u sjevernoj Škotskoj, koje su zapravo valjkaste kuće-tornjevi. Ovi i kasniji feničanski i starorimski primjeri dio su fortifikacijskog obrambenog sustava te se nazivaju kulama. Kasnije se kule koriste i za druge svrhe (npr. sat-kula pronađen u Mogadoru iz 1. st. pr. Kr. Je izveden od feničanskih i kartaških izvora. Rimljani su rabili oktogonalne tornjeve [1] kao element Dioklecijanove palače u Splitu, koja datira oko 300. godine, dok su Servianske zidine (4. st. pr. Kr.) i Aurelianove zidine (3. st.) imali četvrtaste tornjeve. Kinezi koriste tornjeve kao integralni dio Kineskog zida za vrijeme dinastije Qin (210. pr. Kr.).

U islamskoj arhitekturi, još od ranih građevina (džamija u Samari), oni su važan dio džamije (minaret) s kojega se poziva na molitvu (ezav). Zanimljiv je nedovršeni Hassanov toranj u Maroku, koji je napušten 1199. god. i danas stoji samo kao spomenik.[2]

Toranj u ranokršćanstvu postaje važan dio kršćanskog graditeljstva (zvonik crkve), te kasnijih srednjovjekovnih burgova i gradova. Najpoznatiji srednjovjekovni toranj je Kosi toranj u Pisi izgrađen od 1173. do 1372. god.

Himalajski tornjevi su kameni tornjevi koji se većinom nalaze u Tibetu, a izgrađeni su u 14. i 15. stoljeću[3]

Funkcija[uredi VE | uredi]

Engleski srednjovjekovni opsadni toranj.

Strateške prednosti[uredi VE | uredi]

Tornjevi su kroz povijest svojim vlasnicima omogućavali obrambenu prednost omogućavajući im pogled na širu okolinu, uključujući i bojna polja. Uključivani su u obrambene zidine (kula) ili su građeni u blizini potencijalnih meta (opsadni toranj). Danas, se tornjevi u ovoj svrsi mogu pronaći u zatvorima i vojnim kampovima.

Iskorištavanje gravitacije[uredi VE | uredi]

Korištenjem slobodnog pada za pomjeranje predmeta ili tvari prema dolje, toranj se može koristiti za spremanje zrnastih ili tekućih tvari kao u silosima ili vodentornjevima, ali i kao nosač za bušenje tla kao u naftnim tornjevima, te za testiranje (npr. testiranje bombi) ili kao platforme za dubinsko ronjenje i tornjevi za obuku vatrogasaca ili padobranaca. Skijaške skakaonice koriste istu ideju čime se rješava nedostatak prirodne planinske rampe za skokove.

Komunikacija[uredi VE | uredi]

Komunikacijski CN toranj u Torontu jedna je od najviših građevina na svijetu.

U povijesti su se jednostavni tornjevi poput svetionika, zvonika, sat kula, signalnih tornjeva i minareta rabili za komunikaciju preko većih razdaljina (jedan od najranijih modernih tornjeva ove vrste bio je Shukhov toranj). U novije vrijeme, za ovu funkciju, koriste se radijski tornjevi i odašiljači za mobilnu komunikaciju, povećavajući raspon svog signala. CN toranj u Torontu (Kanada) je izgrađen kao komunikacijski toranj s mogućnošću da bude i odašiljač i repetitor. Oblikovan je također i kao turistička atrakcija, te se na njemu nalazi najviši vidikovac na 147. katu.

Prometna podrška[uredi VE | uredi]

Tornjevi se također koriste kao nosači mostova, a mogu doseći visine najviših nebodera. Najčešće se koriste kao podrška za viseće mostove. Uporaba pilona, jednostavnih nosača u obliku tornja, je također jako važna za izgradnju željezničkih mostova, vijadukta za masovni prijevoz i luka.

Podjela[uredi VE | uredi]

Neboder[uredi VE | uredi]

Moderna vrsta tornja, neboder, koristi manje prostora na tlu (gabarita) u odnosu na kvadratni prostor unutar građevine. Neboderi se često ne svrstavaju u tornjeve, iako moraju imati oblik i konstrukciju tornja. U Britaniji, visoke stambene zgrade nazivaju toranjskim blokovima, a u Sjedinjenim Državama, neboderi Svjetskog trgovinskog centra imali su nadimak Twin Towers (Tornjevi blizanci), nadimak koji dijele s Petronas tornjevima u Kuala Lumpuru.

Ostale vrste tornjeva[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. C. Michael Hogan, "Dioklecijanova palača", Megalitski portal, A. Burnham ed, 6. kolovoza, 2007.
  2. Justin McGuinness, Maroko - priručnik, turistički vodič iz 2003., str. 560. ISBN 190347163X
  3. http://msnbc.msn.com/id/3474951 Dana Thomas, Toornjevi do neba, Newsweek, 15. studenog 2003.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Toranj