Biljar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Početno razbijanje biljarskih kugli

Biljar ili bilijar opsežan je pojam koji označava širok spektar igara za čije je odigravanje potreban stol prekriven posebnim platnom, štap (ke) i određen broj kugli. Natjecanje može biti pojedinačno („jedan na jedan“) ili u parovima. Igrači(ce) za pomicanje kugli koriste isključivo vrh štapa prema jasno određenim pravilima. Usprkos višestoljetnoj popularnosti biljara kao omiljene zabave i razbibrige, profesionalno doba nastupilo je tek sredinom 20. stoljeća.[1] Osim u posebnim klubovima namijenjenim igranju raznih inačica biljara, stolovi posvećeni neformalnoj igri uz mnogo opuštenija pravila nalaze se u povećem broju kafića.

Tri su glavne podjele igre, zasnovane na svojstvima stola:

  • karambol - zajednički naziv za igre na stolu bez rupa (džepova) na kojem igrač u jednom udarcu nastoji vlastitom kuglom pogoditi protivničku i zajedničku;
  • igre na stolovima s rupama - u ovu kategoriju spadaju popularne „osmica“ i „devetka“, kao i „desetka“, straight pool i ostale inačice;
  • snooker - zasebna igra s drugačijim pravilima od već navedenih.

Povijest[uredi VE | uredi]

Igranje biljara u Francuskoj krajem 19. stoljeća.

Povjesničari su složni oko činjenice da se biljar razvio na prijelazu iz četrnaestog u petnaesto stoljeće iz igara koje su se odvijale na travi (odatle učestalo korištenje zelene boje na biljarskim stolovima), odakle se zaključuje da su, slikovito rečeno, sportska „rodbina“ biljara golf i kroket, a „svojta“ kuglanje i boćanje. Biljar je u zatvoreni prostor prvi premjestio francuski vladar Luj XI. davne 1470. godine, a ta igra prelazi Atlantik početkom devetnaestog stoljeća.

Otprilike u isto vrijeme, 1813. godine, prvi put spominje se biljar u Hrvatskoj; igralo se na prvom katu zagrebačke kule Lotršćak. Hrvatski biljarski savez osnovan je 1992. godine, a prvi turnir organiziran je 1993. godine i nazvan „Croatia Cup“. HBS je aktivan i organizira natjecanja u svim inačicama biljara.

Oprema[uredi VE | uredi]

Osim kugli, štapa i stola, za neometano odvijanje igre potrebno je još nekoliko predmeta; među njima najbitniji su „trokut“, „kiks“ (kreda) i pomoćni štapovi. Određeni broj profesionalaca nosi posebnu rukavicu na slabijoj ruci, odnosno onoj koja ne drži štap, u svrhu njegovog kvalitetnijeg klizanja po ruci koja stabilizira ciljanje.[2]

Štap[uredi VE | uredi]

Štap (ke, fra. queue) neophodan je za normalan tijek igre; igračima je dozvoljeno udarati kugle samo njegovom kapicom (vrhom) izrađenom od tvrdo štavljene kože. Izuzevši snooker, gdje igrač tijekom čitave karijere zbog efikasnosti nastoji ne mijenjati štap, ostale inačice biljara karakterizira korištenje većeg broja štapova unutar jednog dvoboja, ovisno o prirodi udarca koji se treba izvesti. Štapovi nisu jednodjelni, nego se najčešće dva dijela spajaju na određenom mjestu. Najbolje igraće osobine imaju štapovi izrađeni od drveta (javor, jasen...) dok se po kafićima mogu često pronaći štapovi od umjetnih materijala (grafit) koji, iako skromnih mogućnosti za igru, imaju osobinu da ih je nemoguće slomiti, što je u ambijentu gdje su piće i glazba primarni sadržaji puno važnije od toga kakvi se potezi sa njima mogu odigrati.

Snooker[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Snooker

Kapica[3] štapa za snooker uža je od svih ostalih; njen promjer iznosi 8,5-11 mm, što omogućuje dodatnu preciznost prilikom manevriranja bijelom kuglom. Ono što izdvaja štapove za snooker od ostalih jest činjenica da na njihovoj okrugloj dršci postoji ravna ploha koja omogućuje igraču da štap drži okrenut (oko svoje osi) uvijek na isti način, odnosno da ga zakreće tijekom igre kako bi ravnomjerno koristio vrh štapa i pravilno ga trošio. Osim toga, mjesto spajanja (najčešće) dvaju dijelova štapa udaljeno je od sredine prema dršci na 66%-75% ukupne duljine. Kvalitetni štapovi za snooker izrađuju se od drva jasena.

Ostale inačice biljara[uredi VE | uredi]

Stol za karambol.

Igračima osmice, devetke i sličnih inačica svojstveno je korištenje većeg broja štapova unutar jednog dvoboja. Štap za početno razbijanje kugli teži je od onog kojim se igra ostatak dvoboja, iako većina igrača ima i deblji te širi štap za „massé“ („felšane“) udarce koje koriste i prilikom preskakanja kugli („jump shot“). Najfiniji i najčešće korišteni štap težak je između 500 i 600 grama (18-21 unca), dok onaj za „massé“ udarce teži i do 850 grama (30 unca). Promjer kapice (vrha) „normalnog“ štapa iznosi 12.75-13.25 mm.

Štapovi namijenjeni karambolu u pravilu lakši su i kraći od ostalih; dugi su oko 140 cm (10-20 cm manje od drugih) i težine 470-520 g. Kapica je također manjeg promjera (11-12 mm), što smanjuje mogućnost pogreške prilikom manevriranja težim kuglama za karambol. Štapovi bivaju izrađeni od kvalitetnog sjevernoameričkog drva javora.

Kugle[uredi VE | uredi]

Promjer bijelih kugli raznih igara, slijeva nadesno:
  • ruski biljar – 68 mm
  • karambol – 61.5 mm
  • „američki“ komplet kugli za osmicu – 57 mm
  • britanska osmica – 56 mm
  • snooker – 52.5 mm
  • biljar namijenjen djeci – 51 mm

Broj, dizajn i veličina kugli razlikuju se ovisno o inačici. Kugle za karambol većeg su promjera i dolaze u kompletu od tri ili četiri, ovisno o vrsti igre. Kugle za osmicu dolaze u „američkom“ kompletu od šesnaest; bijela, crna i po sedam „punih“ te „praznih“, a ista inačica kugli koristi se i u devetci te desetci. Za odigravanje britanske osmice potrebno je šesnaest kugli manjeg promjera od onih korištenih u osmici; sedam žutih, sedam crvenih (ili plavih) te po jedna bijela i crna kugla. Kugle za snooker najmanje su od navedenih − petnaest crvenih, šest „šarenih“ i jedna bijela kugla standardiziranog su promjera od 52.5 mm, uz dozvoljeni otklon od 0.05 mm.

Za razliku od bjelokosti, prijašnjeg materijala korištenog za izradu kugli, danas se proizvođači oslanjaju uglavnom na bakelit, celuloid[4], plastiku i kristalit.

Stol[uredi VE | uredi]

Kakve god dimenzije stola bile, širina je upola manja od dužine.[5] Prostor predviđen za kretanje kugli[6] na stolovima korištenim za natjecanja osmice i devetke dimenzija su 9 x 4.5 stopa, odnosno približno 254 x 127 centimetara.[7] Stolovi namijenjeni istim igrama ali unutar ugostiteljskih objekata ili vlastitih domova često su manji za jednu do dvije stope. Karambolski stolovi veći su od onih za osmicu za jednu stopu - dimenzije su približno 3 x 1,5 m.

Stolovi za snooker najvećih su proporcija, 12 x 6 stopa, odnosno 366 x 183 cm. Površina po kojoj se igra snooker brža je, što znači da kugle po njoj putuju većom brzinom.

Platno po kojem se igra odvija najčešće je zelene boje, no uobičajene su i plava te crvena.

Trokut[uredi VE | uredi]

Okvir za slaganje kugli u devetki u obliku romba.

Trokut je uobičajeno ime za plastični, drveni ili aluminijski okvir koji olakšava slaganje kugli prije početnog udarca, ali on nije u svim igrama trokutast. Iako je u devetci devet kugli veoma lagano složiti prije razbijanja koristeći trokut, taj okvir u profesionalnim natjecanjima u obliku je romba.

Kugle su u većini igara posložene, iz točke gledišta igrača koji se sprema na izvođenje početnog udarca, u formaciju 1-2-3-4-5. U devetci ta formacija je ponešto izmijenjena (1-2-3-2-1, devetka u sredini), dok se u desetki, relativno novoj igri, koristi 1-2-3-4 (desetka u sredini trećeg reda).

Pomoćni štapovi[uredi VE | uredi]

U situaciji kad igrač nije u mogućnosti kvalitetno ciljati upotrebom isključivo vlastitih ruku, poseže za pomoćnim štapovima. Njihov dizajn razlikuje se; u osmici, devetci i sličnim igrama pomoćni štap najčešće ima spojen metalni produžetak u obliku slova X na drveno tijelo štapa, iako se u posljednje vrijeme izrađuju višenamjenski produžetci.[8]

U snookeru postoje čak tri vrste pomoćnih štapova:

Nanošenje „krede“ na štap.
  • „rest“ koristi se u situacijama kad se bijela kugla nalazi izvan dosega igračevih ruku,
  • „spider“ koristi se kad je potrebno podignuti štap zbog kugle tik ispred bijele koja ometa njeno usmjeravanje, ali to nije moguće zbog velike udaljenosti,
  • „swan neck“ (labuđi vrat) namijenjen je iznimno kompliciranim situacijama kad je potrebno ujediniti već spomenute pomoćne štapove, tj. prilikom visinskog ciljanja kad je bijela kugla izvan igračeva dosega.

Kiks[uredi VE | uredi]

Kiks (pogrešno, ali ustaljeno kreda) označava plavkastu tvar na bazi silikata, dakle nije ni blizu kredi koja je po kemijskom sastavu kalcijev karbonat (CaCO3). Profesionalci nanose kiks prije svakog udarca zbog povećanja trenja i, shodno tom, značajnog smanjenja mogućnosti za pogrešku prilikom ciljanja. Uobičajeno je prilikom natjecanja očistiti igraće platno nakon nekoliko igara zbog nakupina „krede“ koje utječu na ponašanje kugli za stolom.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Biljar