Aluminij
Izvor: Wikipedija
| Aluminij | ||
|---|---|---|
|
|
||
| Osnovna svojstva | ||
| Kemijski element, Simbol, Atomski broj | Aluminij, Al, 13 | |
| Kemijska skupina | slabi metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 13, 3, p | |
| Izgled | srebrnastobijela krutina |
|
| Gustoća1 | 2,700 kg/m3 | |
| Tvrdoća | 167 MPa (HV), 245 MPa (HB), 2,75 (Mohsova skala) | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) 24,200 J mol–1 K–1 |
|
| Talište | 660,32 °C | |
| Vrelište3 | 2519 °C | |
| Toplina taljenja | 10,71 kJ mol-1 | |
| Toplina isparivanja | 294 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi |
||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 26,9815386(13) | |
| Elektronska konfiguracija | [Ne] 3s2 3p1 | |
Aluminij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Al, atomski (redni) broj mu je 13, a atomska masa mu iznosi 26,9815386(13).
Sadržaj |
[uredi] Osnovna svojstva
Srebrno-bijeli sjajan metalni element koji pripada grupi 3 (prije IIIB) periodnog sustava elemenata. Aluminij je je treći najobilniji element u zemljinoj kori (8,1% težinski), iza kisika i silicija. Usprkos tome, nije bio izoliran u elementarnom stanju sve do 1825. godine (H. C. Ørsted). Talište mu je pri 660 °C, a vrelište pri 2519 °C. Sam metal je jako reaktivan, ali je zaštićen tankim prozirnim slojem oksida, koji brzo nastaje na zraku. Aluminij i njegov oksid su amfoterni.
Stariji hrvatski naziv za njega je glinik.
[uredi] Dobivanje
Metal se dobiva iz pročišćenog boksita (Al2O3) elektrolizom; najvažniji procesi koriste Hall-Heroult-ovu ćeliju, a razvijaju se i druge elektrolitne metode (obrada boksita s klorom i elektroliza rastopljenog klorida). Čisti aluminij je mekan i kovan, a čvrstoća mu se može povećati mehaničkom obradom.
[uredi] Legure
Proizvodi se velik broj legura koje obično uključuju bakar, mangan, silicij, cink i magnezij.
Poznatije slitine:
[uredi] Primjena
Mala težina, čvrstoća (kada je u legurama), otpornost na koroziju i električna vodljivost (62% vodljivosti bakra) čine ga pogodnim za različite uporabe, kao što su proizvodnja vozila i aviona, građevine (okviri prozora i vrata) i nadzemni električni kabeli.
[uredi] Spojevi
Neki njegovi spojevi su poludrago kamenje: rubin, safir, smaragd.
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Uub | Uut | Uuq | Uup | Uuh | Uus | Uuo |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Aluminij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.