Kuglanje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kuglanje

Kuglanje je športska grana u kojoj se koristi kugla za pogađanje čunjeva, sa svrhom srušiti što više. Čunjevi su postavljeni utvrđenim sustavom, na određenoj udaljenosti, na posebno pripremljenoj podlozi. Osnovne odredbe su: vodoravna i glatka površina daske položnice, raspoređenih 9 čunjeva, na njihovom postolju, u kvadratu, čija je dijagonala produžetak osi daske položnice i kuglačke staze, odigravanje kuglama iste težine i promjera, vodoravna površina postolja za čunjeve, itd.

Način igranja se dijeli na: igru u "Pune", igru u "Čišćenje", "Mješovito" igranje. Igra u "Pune" se izvodi tako da je na postolju postavljeno svih 9 čunjeva (postava) za svaki hitac; svaki srušeni čunj daje učinak kugle od 1, učinak kugle u pune može iznositi od 1 do 9. Igra u "ČIŠĆENJE" se izvodi tako da se počne s prvim hicem u "pune", drugim i daljnjim hicima odigrava se u poziciju čunjeva koja je ostala nakon odigravanja prvog hica u "pune"; nakon rušenja cijele postave postavlja se ponovno svih 9 čunjeva...; kod "Mješovito" načina igranja, u jednoj seriji hitaca prva polovica se izvodi u "pune" a druga polovica u "čišćenje" (15 u pune i 15 u čišćenje).

Povijest kuglanja[uredi VE | uredi]

Povijest kuglanja datira unazad nekoliko tisuća godina. Tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća, engleski egiptolog sir Flinders Petrie pronalazi ostatke primitivnih kuglačkih kugli i čunjeva u grobu egipatskog dječaka koji datiraju iz 3200 g. P.K., što je gotovo prije 5200 godina. Međutim, porijeklo kuglanja se također može pronaći u Njemačkoj oko 300 g. AD. Prvo pisano spominjanje kuglanja uključuje engleskog kralja Edwarda III koji, u 1366 g., zapravo zabranjuje kuglanje kako bi prisilio svoje vojnike da se više fokusiraju na streljaštvo. Sa dvora kralja Edwarda, kuglanje se održalo do doba Henrya VIII, u to doba kuglanje je postalo popularno i u njemu su uživali uglavnom pripadnici plemstva. U evoluciji kuglanja značajnu ulogu imaju igre “skittles” i “kegelspiel”. U Njemačkoj se popularizira “kegelspiel”, igra u kojoj igrač kotura male drvene kugle prema devet čunjeva, koji su postavljeni u kvadratnu formaciju. Klasično kuglanje je predstavljeno u Americi tijekom kolonijalnih ratova, porijeklom iz Europe putem Njemačkih, Engleskih i Nizozemskih doseljenika te postaje iznimno popularno, posebice u Texasu, gdje se još i danas odvijaju organizirana natjecanja po nešto drugačijim pravilima bodovanja nego u Europi. 1814. u Connecticutu zakonom je zabranjeno kuglanje jer je bilo vezano s kockanjem i organiziranim kriminalom. Postoji teorija da je “bowling” (10pin) nastao dodavanjem jednog čunja klasičnom kuglanju koje je bilo zabranjeno, te nastaje nova igra koja je današnji sinonim za kuglanje općenito u svijetu. Paralelno sa razvitkom kuglanja u Njemačkoj, u Engleskoj se razvija “Skittles” koji je nešto drugačiji od klasičnog poimanja kuglanja. U Europi trenutno postoje tri vrste kuglanja na devet čunjeva. To su “classic” (NBC), “bohle” (NBB) i “schere” (NBS). Najpopularnije je “classic” koje je zastupljeno u najviše zemalja.

Načini igre[uredi VE | uredi]

Postoje dva sustava kuglanja: s 9 ili s 10 čunjeva, sustav s 10 čunjeva se obično naziva američki.

Također, kugle mogu biti različitih dimenzija.

Vrste natjecanja[uredi VE | uredi]

U svim kategorijama, natjecanja mogu biti:

  • ekipna (broj igrača u sastavu utvrđuje priređivač)
  • u parovima (jedan par čine dva igrača)
  • mješoviti parovi (jedan par čine jedan igrač i jedna igračica)
  • pojedinačna.

Ekipna natjecanja su sva natjecanja sa dva ili više igrača. U ekipnim natjecanjima dopuštene su dvije pričuve. Iznimno na natjecanjima nižeg ranga može se dopustiti i više pričuvnih igrača, prema odluci priređivača. U natjecanju parova dopuštena je jedna pričuva po paru. U sastavu mješovitog para pričuvu čine jedan igrač i jedna igračica.

Kuglačka staza sadrži sljedeće dielove:

  • natjecateljski prostor - slobodni prostor
    • zaletna površina
    • daska položnica
  • prostor staze - staze
    • izvedba s marginama
    • izvedba s kanalima
  • prostor za čunjeve - postolje za čunjeve
    • završetak
    • jarak za kugle
    • udarni zid
  • uređaj za vraćanje kugli - žlijeb za vraćanje kugli
    • držač kugli
  • uređaj za postavljanje - automat za postavljanje čunjeva s dizalom za kugle
    • kugle
    • uređaj za pokazivanje
    • kontrolni pult

Organizacije[uredi VE | uredi]

Krovna kuglačka organizacija je FIQ (Fédération Internationale des Quilleurs). FIQ je zadužen za kuglanje na devet čunjeva i za kuglanje na deset čunjeva. Osnovana je 1952.g. kako bi zastupala interese svih kuglača u svijetu, kao i organizaciju međunarodnih natjecanja. 1979.g. FIQ je proglašen od strane IOC kao krovna organizacija za kuglaški sport. FIQ ima nacionalne federacije smještene u svih pet olimpijskih zona, 100 milijuna članova od kojih su 10 milijuna natjecatelja te preko 250 000 kuglačkih staza, što kuglanje čini jednim od največih i najbolje organiziranim sportom na svijetu.

FIQ:[uredi VE | uredi]

Prvi pokušaj da se koordinira kuglački sport na svjetskoj razini organiziranjem svjetskog prvenstva i donošenjem uniformiranih i ujednačenih igračkih pravila, je poduzet 1926.g. od strane Finske, Njemačke, Nizozemske, Švedske i SAD-a stvaranjem IBA (International Bowling Association). - U prosincu 1951.g. dužnosnici IBA inicirali su pozivanje delegata iz svih zainteresiranih zemalja da dođu u Hamburg, Njemačka da 27.01.1952. razgovaraju o statusu kuglanja i mogučoj reaktivaciji IBA.

   Austria
   Belgia
   Finska
   Francuska
   Zapadna Njemačka
   Jugoslavija
   Švedska
   Švicarska
   Luxemburg

Donesena je jednoglasna odluka da se formira novi međunarodni kuglački savez. Prvi prijedlog je bio da to bude europska federacija, ali pošto je SAD bio jak na području kuglanja na 10 čunjeva on je ipak uključen u federaciju. Nova federacija će biti međunarodna svjetska organizacija sa 4 različite sekcije: Jedna za kuglanje na 10 čunjeva “bowling”, i tri za kuglanje na devet čunjeva: Asphalt (kasnije Classic), Bohle i Schere.

Nova organizacija biti će imenovana FIQ (Federation Internationale des Quilleurs) na prijedlog g. Renea Weissa iz Francuske. G. Heinz Kropp iz Njemačke je izabran za prvog predsjednika. Također, izabrani su predsjednici podsekcija: Za bowling g. Hans Berger (Švedska), za asfalt g. Leopold Hatzi (Austrija), za bohle g. Willi Stark iz Njemačke te za schere g. Francois van Arkles (Belgija). Iako predstavnici Danske nisu prisustvovali sastanku, obečali su da će sudjelovati, te su zbog toga smatrani kao članovi i uvršteni su u zemlje koji prakticiraju Bohle.

Svi savezi dobili su zadatak da se pripreme za svaki pojedini dio, pravila igranja kao i propisi za opremu… G.Weiss i g. Hatzi su ovlašteni da izrade prijedlog ustava FIQ, poštujući regulative Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Bowl.png Nedovršeni članak Kuglanje koji govori o kuglanju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.