Bjeloglavi sup
Izvor: Wikipedija
|
' 'Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) |
||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Bjeloglavi sup (Gyps fulvus)
|
||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Gyps fulvus (Hablizl, 1783.) |
||||||||||||||
 Tamno zeleno: cjelogodišnja staništa bjeloglavih supova
|
||||||||||||||
Bjeloglavi sup (lat. Gyps fulvus) je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova. Pripada potporodici strvinara starog svijeta (Aegypiinae).
Sadržaj |
[uredi] Izgled
Ptica ima relativno malu glavu koju u letu drži spuštenu prema dolje, vrlo velika krila koja djeluju trokutasto i kratak rep koji izgleda kao odrezan. Krila su mu puno šira a rep kraći nego žuta kostoberina (Gypaetus barbatus). Mlade ptice su tamnije od odraslih životinja. Odrasli imaju bijelo paperje na glavi i vratu i bjelkast namreškani "okovratnik".
Bjeloglavi sup je velika ptica s rasponom krila od 2,40 - 2,80 m. Dužina ptice je oko 100 cm , a može doseći težinu između 6 i 13 kg.
[uredi] Način života
Očekivani životni vijek im iznosi 30 do 40 godina, a spolnu zrelost dostižu u dobi između 5 i 7 godina. Gnijezdi se između siječnja i ožujka, a ženka polaže samo jedno jaje između sredine siječnja i kraja veljače. Ležanje na jajima traje 110 do 120 dana. Hrani se isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima. Nikada ne napada živi plijen. Bjeloglavi supovi tvore labave kolonije i uobičajeno su vjerni svom stalnom staništu. Često lete u jatima od više jedinki.
[uredi] Životni prostor
U Europi staništa su im u brdovitim područjima, dok drugdje žive i na ravnicama.
[uredi] Rasprostranjenost
Bjeloglavi sup živi u Maroku, Alžiru, Španjolskoj (8.100 parova), na Sardiniji, duž istočne obale Jadrana (prije svega na hrvatskim otocima Cresu (oko 250 jedinki) i Rabu (manji broj jedinki)), a prema jugu sve više i dalje od obale na Balkanskom poluotoku. Rasprostranjen je u Grčkoj (450 parova), Turskoj, istočnoj obali Sredozemlja i preko Iraka do Irana, Arapskog poluotoka, Indije i središnje Azije.
Pojedinačne životinje su dolazeći iz Slovenije stigle u Austriju. Tu žive poludivlje i već su se i gnijezdile. U Francuskoj je uspješno provedeno vraćanje u prirodu oko 220 parova. U Švicarskoj je prije kratkog vremena izbrojano 54 jedinki, a čini se da populacija snažno raste. Promatrači ptica su 2006. godine izvijestili da su u Njemačkoj, gdje je vrsta bila izumrla, vidjeli oko 200 jedinki.
Veliki dolazak ovih ptica u područja u kojima ih nije bilo dovodi se u vezu s vjerojatnim nedostatkom hrane u Španjolskoj i južnoj Francuskoj što je uslijedilo zbog smjernica Europske Unije o uklanjanju životinjskih lešina [1]. U lipnju 2007. godine su velika jata ovih ptica ponovo viđene u Njemačkoj (samo nad M¨nchengladbachom 22 jedinke) i Belgiji (~100 jedinki) [2].
Više tisuća životinja, prije svega mladih, prezimljavaju u Africi do koje stižu prelijećući Gibraltar i Bospor. Pri tome dolaze na jug do Senegala, Malija i Nigera, kao i Sudana i Etiopije.
Na hrvatskom otoku Cresu u mjestu Beli osnovan je istoimeni eko-centar "Beli". Njegov je zadatak zaštititi oko 250 bjeloglavih supova koji se nalaze na tom području. Zakonom su zaštićeni.
[uredi] Galerija
|
Bjeloglavi sup, područje glave |
 Bjeloglavi sup |
.jpg) Bjeloglavi sup u letu |
.jpg) Bjeloglavi sup u letu |
 Mlada ptica slijeće |
 Ptice u divljini |
 Mladunac u Jeruzalemskom zoološkom vrtu |
.JPG) U zaštićenom parku životinja Tripsdrill, Njemačka |
[uredi] Literatura
- Josep del Hoyo, Andrew Elliot, Jordi Sargatal: Handbook of the birds of the World. Vol. 2. New World Vultures to Guineafowl. Lynx Edicions, Barcelona 1994, ISBN 84-87334-15-6
[uredi] Izvori
[uredi] Vanjske poveznice
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bjeloglavi sup |
 |
Wikivrste imaju podatke o: Bjeloglavom supu |
- O eko-centru "Beli" (njem.)
- Videomaterijali o bjeloglavom supu (engl.)
- Uvac Special Nature Reserve (engl.)
- Životni ciklus i spol (PDF), Javier Blasco-Zumeta (engl.)
- Flickerov odabir (engl.)
