Cres
 Ovo je glavno značenje pojma Cres. Za grad, pogledajte Cres (grad). |
| Cres | |
|---|---|
 |
|
| Podaci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Koordinate | 44°51′54″N 14°26′41″E / 44.86501764°N 14.44468277°EKoordinate: 44°51′54″N 14°26′41″E / 44.86501764°N 14.44468277°E |
| Država |  Hrvatska |
| Glavno naselje | Cres |
| Površina | 405,705293[1] km² |
| Obalna crta | 268,205[1] km |
| Broj stanovnika | 3.184 |
|
|
Cres je, uz susjedni otok Krk, najveći (405,78 km²),[2] a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok. Dug je 66 km, a u najširem dijelu širok 12 km. Otok se pruža u pravcu sjever-jug.
Upravno pripada Primorsko-goranskoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.
[uredi] Reljef
Najviši vrh na otoku su Gorice, visoke 648 m.
Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero (kriptodepresija) koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag.
[uredi] Klima
Na sjevernom dijelu otoka Cresa prevladava submediteranska klima, a u središnjem i južnom dijelu zastupljenija je mediteranska klima. To je klima umjereno toplog kišnog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utječe na klimu tako što ublažuje temperaturne razlike - snizuje najviše i povisuje najniže. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.
[uredi] Flora i fauna
[uredi] Flora
Na sjevernom dijelu otoka rastu hrast i kesten, dok na središnjem i južnom dijelu dominira makija. Po cijelom otoku rastu kadulja i druge ljekovite biljke. Otok je prekriven maslinicima, a na njegovom tlu uspijevaju i smokve. Na otoku Cresu je zabilježeno[nedostaje izvor] oko 1400 vrsta biljaka.
[uredi] Fauna
Danas je otok Cres jedno od rijetkih staništa bjeloglavih supova, pogotovo njegov sjeverni dio. Upravo tamo zbog njih i postoji eko-centar "Caput insulae" u Belom koji ih štiti od izumiranja.
Zanimljivo je da na Cresu, kao i u ostatku arhipelaga, nema zmija otrovnica.
[uredi] Naselja
Na otoku se nalaze naselja (od sjevera prema jugu): Porozina, Filozići, Beli, Dragozetići, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Pernat, Valun, Zbičina, Lubenice, Orlec, Mali Podol, Stanić (napušteno), Vrana (kraj koje je Vransko jezero), Vidovići, Grmov, Martinšćica, Hrasta, Miholašćica, Stivan, Belej, Ustrine, Osor (most prema Lošinju) i Punta Križa.
[uredi] Stanovništvo
Apsolutno većinsko autohtono stanovništvo su Hrvati, a ostatak su doseljeni Srbi i Bošnjaci. Od autohtonih naroda ima i manji postotak Talijana.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, otok Cres je imao 3.184 stanovnika, grad Cres 2.959, a naselja u sklopu grada Malog Lošinja na otoku Cresu 225 stanovnika.
[uredi] Promet
Otok je povezan trajektnim vezama.
Iz mjesta Porozina trajekt vozi za Brestovu na istočnoj obali Istre, a iz mjesta Merga trajekt plovi put Valbiske na Krku.
Cres je od otoka Lošinja odvojen vrlo uskim Osorskim kanalom, u mjestu Osor. Preko kanala je okretni most, a cesta dalje vodi do grada Malog Lošinja.
[uredi] Gospodarstvo
Stanovnici otoka se bave turizmom, poljoprivredom, pčelarstvom (ekstra kvalitetan kaduljin med među najboljima u svijetu), maslinarstvom, ribolovom i stočarstvom.
[uredi] Zanimljivosti
Prema teoriji meksičkog znanstvenika Julia Salinasa Pricea, na ovom otoku se nalazila čarobnica Kirka, koja je začarala i opčinila Odiseja i argonaute.
[uredi] Izvori
[uredi] Galerija
-
Državna cesta D100 na otoku Cresu.
-
Jedna od plaža na otoku.
-
Pogled na zaljev s uređene biciklističke staze.
-
Mountain biker na otoku.
-
Bikeway na otoku Cresu.
[uredi] Vanjske poveznice
- Općenite informacije za putnike i posjetitelje
- Službena stranica Grada Cresa
- Turistička zajednica Grada Cresa
- Galerija slika na photocroatia.com
- Foto-izvješće (njem.)
Nedovršeni članak Cres koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||
