Göteborg

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Göteborg
Göteborg
Grb Položaj na karti
Grb grada Göteborg
Položaj Göteborg na karti Njemačke
Osnovni podaci
Županija Västra Götalands län
Stanovništvo 510.491 2005.
Površina 450 km²
Gustoća stanovništva 1 083/km²
Koordinate 57°69′57″N 11°98′69″E / 58.16583°N 12.6525°E / 58.16583; 12.6525Koordinate: 57°69′57″N 11°98′69″E / 58.16583°N 12.6525°E / 58.16583; 12.6525
Gradonačelnik Göran Johansson
Službena stranica http://www.goteborg.se

Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj. Nalazi se na zapadnoj obali, u županiji Västra Götaland. Broj stanovnika iznosi oko 485.000 (2005.) u samome gradu, te oko 879.000 u metropolitanskom području. Sa skoro 50.000 studenta, Göteborg je najveći sveučilišni grad u Skandinaviji.

Gradom protječe Göta Älv koja se u samome gradu ulijeva u Kattegat. Rijeka Göta älv dijeli grad na dva dijela; južni, koji se nalazi na kopnu, te sjeverni, smješten na otoku Hisingen. Ušće rijeke pogodno je za luku koja je danas jedna od najvećih u nordijskim zemljama.


Povijest[uredi VE | uredi]

Bakrorez Göteborga iz 1705. godine
Švedski emigranti u göteborgskoj luci 1905.

Područje današnjeg Göteborga naseljeno je već nekoliko tisuća godina. Pored današnjeg naselja Sandarna, pronađeni su ostaci naselja još iz kamenog doba. Još od prve polovine 13. stoljeća, južna obala nedaleko ušća Göta Älva bila je dio švedskog teritorija, dok je Halland južnije bio dio Danske, dok je Bohuslän na sjeveru bio norveški, tako da su Šveđani imali koridor širine oko 15 km prema moru. Preko luka i Göta Älva, Švedska je imala izravan kontakt s morem na zapadu, prvenstveno preko Lödösea, 50 km uzvodno na ušću Ljudaåna. Još u 13. stoljeću sagrađena je utvrda Älvsborg na samom ušću rijeke Göta Älv, da bi se taj dio osigurao kao švedski teritorij. Počinje se i sa osnivanjem naselja 5 km od mora, koje je bilo na području današnjeg Gamlestadena (hrv. Starog grada). Grad se trebao zvati Götaholm ali pod pritiskom Lödöseskih trgovaca koji su htjeli zadržati već etablirano ime, naziva se Nya Lödöse.[1]Već 1493. Nya Lödöse je po značaju bio četvrti grad u Švedskoj. Mjesto na kojem je današnji Göteborg, povijesno se zvalo "Gullbergs ängar" nazvano po brdu Gullberg, gdje je jarl Birger kampirao sa svojom vojskom 1253., putujući za Norvešku na pregovore sa norveškim kraljem Haakonom o zajedničkom ratu protiv Danske. Gustav Vasa pokušava nagovoriti stanovništvo u prvoj polovini 16. stoljeća da iz Nylösea presele u Älvsborg, ali ga oni mole za preseljenje na Gullberg. Ivan III. izdaje 17. kolovoza 1572. naredbu Ludvigu von Hoffwenu da napravi plan za osnivanjem četvrstastog naselja na Gullbergu, koje bi bilo otprilike iste veličine kao Kalmar. Ipak, to se nije dogodilo jer su neki stanovnici Göteborga učestvovali u zavjeri protiv kralja Ivana III., tako da nije došlo do gradnje grada pod imenom "Gullberg" (ili "Gullborg"?).[2]


Osnivanje Göteborga[uredi VE | uredi]

Gustav II. Adolf, osnivač Göteborga

Prvi grad na uviranju Göta älva, koji je zvanično dobio naziv Göteborg, bio je kada Karlo IX. odlučuje da se grad sagradi na Hisingenu, nasuprot Älvsborga. Ovlasti za gradnju grada date su 1603. godine i sa gradnjom se započinje, međutim Danci spaljuju temeljno cijeli grad 1611. tako da se prvi put tijekom 20. stoljeća pronalaze ostaci gradskih ruševina. Početkom 17. stoljeća raste švedski interes za utvrđenim gradom nedaleko ušća Göta älva, što rezultira osnivanjem grada Göteborga 1621., po naređenju osnivača grada Gustava II. Adolfa. Nizozemci su pridonijeli sa svojim znanjem izgradnji grada. Kada se grad 1621. osnovao pripadao je pokrajini Älvsborg län, a tek 1680. dolazi do osnivanja pokrajina Göteborg i Bohusläna.[3] Sredinom 17. stoljeća ruši se Älvsborgska utvrda a sagrađuje se Nya Älvsborg, što pojačava obrambenu sigurnost grada. Pravi procvat Göteborg doživljava od sredine 18. pa do početka 19 stoljeća, između ostalog i zbog osnivanja Istočnoindijske kompanije i povoljnog položaja tijekom Napoleonskih ratova. Obrambeni zidovi su smetali širenju grada i gradonačelnik grada Johan Fredrik Carpelan donosi 1807. godine odluku o rušenju zidova. Göteborg počinje rasti kao industrijski i trgovački grad krajem 19. stoljeća a u 20. stoljeću postaje jedan od središta brodogradnje. Za vrijeme velikog vala emigracije iz Švedske prema Sjevernoj Americi, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, najčešća ruta korištena u emigraciji bila je upravo preko Göteborga. Postgatan (hrv. Poštanska ulica) (prije Sillgatan), bila je mjesto okupljanja svih emigranata koji su dolazili u Göteborg. Veliki broj njih nastavljao je put parobrodom iz Göteborga prema Hullu. Poslije toga su se ukrcavali na vlak i preko Engleske stizali do Liverpoola, odakle su nastavljali putovanje prema New Yorku. Jedan dio göteborgske luke se i danas zove Amerikakajen (hrv. Američki kej). Tijekom druge polovine 19. stoljeća u gradu se razvija tekstilna industrija, da bi kasnije preovladala teška industrija i tada nastaju švedska svjetski poznata poduzeća poput SKFa i Volva. Vremenom teška industrija gubi na snazi, dok su trgovina i školstvo u porastu. Veliki inozemni lanci osnivaju predstavništva u Göteborgu zbog dobrog položaja grada, a i cijene koje su niže nego u Mälardalenu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Göteborg je relativno mlad grad, osnovan početkom 16. stoljeća i dugo vremena je bio treći po veličini švedski grad. Poslije osvajanja Skånea i Blekingea, Karlskrona se smatra najvažnijijim lučkim gradom kraljevine. Osnivanjem Istočnoindijske kompanije (šved. Ostindiska kompaniet) kao i sa povećanim morskim prometom u Baltičkom moru Göteborg postaje grad broj dva u Švedskoj krajem 17. stoljeća. Grad je dosta manji od Kopenhagena ali u poređenju skandinavskih gradova ne zaostaje puno iza Osla i Helsinkija.

Početkom 2007. Göteborg je imao 133 876 stanovnika sa inozemnim podrijetlom, koji su sami ili čiji su roditelji rođeni van Švedske.[4] Četiri godine ranije broj stranaca u gradu je bio 121 458. Prvi put u svojoj povijesti broj stanovnika Göteborga prelazi granicu od 500 000 stanovnika u studenom 2008. Povećanje broja stanovnika objašnjava se doseljavanjem 3 400 stanovnika u trećem kvartalu 2008. više nego cijele 2007.[5] 30. prosinca 2008. broj stanovnika u gradu je bio 500 154 stanovnika od kojih su 252 537 žena i 247 617 muškaraca. Broj stanovnika grada koji su rođeni izvan granica Švedske je 105 00 a oni dolaze većinom iz Irana, Iraka i Finske. Računa se da će populacija grada rasti sa 4 500 stanovnika godišnje.[6]

Između 2008. i 2009. broj stanovnika u metropolitanskom području povećao se za 11 300 osoba, tako da se računa, ako se nastavi sa ovim rastom, Göteborg će imati više od milijun stanovnika 2017. godine.[7]

Broj stanovnika na slici dolje je broj stanovnika općine Göteborg ili prethodnika grada Göteborg.

(Izvor: 1635[8], 1850[9], 1900[10], druga godišta od SCB.)

Broj stanovnika metropolitanskpg područja Göteborga, tj. Göteborg općine sa 12 sraslih općina

Izvor: Statistika grada Göteborga 1970.-2007.[11]

Općina Göteborg

Izvor: SCB –Stanovnišvo po gradovima. Svake pete godine 1990.–2005. i Godišnja statistika


Zemljopisni položaj i priroda[uredi VE | uredi]

Smještaj Göteborga[uredi VE | uredi]

Satelitska slika Göteborga - ljubičasta boja na slici predstavlja hladne oblasti poput brda, asfalta i građevina

Göteborg leži na zapadnoj obali Švedske, na obe strane Göta älv ušća i Kattegata, odakle se naseljena oblast dolinom unutar zemlje. Zemljopisni centar gradan smješten je 700 metara sjeverozapadno Brunnsbotorgeta na Hisingenu, 57°44'N, 11°58'E dok je najveća duljina grada 47 km, računto između granica od Vättlefjälla do Tistlarna.[12] Sjeverno i sjeverozapadno od Göta älva Göteborg je smještern na Hisingenu, koji je po veličini četvrti švedski otok. Veći dio Hisingena leži u regiji Bohuslän dok ostali dijelovi Göteborga leže u Västergötlandu. Nedaleko Göteborga u Kattegatu smješten je arhipelag sa većim brojem malih otoka: južni dio arhipelaga pripadaju općini Göteborgs dok sjeverni dio pripada općini Öckerö.

Rasprostiranje grada Göteborga može se definirati na više načina; jedna definicija kaže da veći dijelovi općine Göteborg ulaze u urbano mjesto Göteborg. Po toj definiciji obuhvaćene su i općine Mölndal i Partille. Unutar općine Göteborg postoji vise manjih naselja koja ne ulaze u urbano područje grada, prvenstveno naselja na sjeveroistoku općine i na Hisingenu. Koordinate Göteborga su: 57°42'N, 11°56'E. Grad se ponekad naziva i "Mali London". Godine 1746. grad je posjetio Carl von Linné tijekom svog putovanja po Västgöta regiji, opisujući Göteborg kao "najljepši među svim gradovima u Kraljevstvu". [13]


Klima[uredi VE | uredi]

Položaj uz more daje Göteborgu mlaku klumu tijekom cijele godine. Göteborg ima tipičnu morsku klimu. Ljeti su temperature prijatne, obično između 18–25 °C danju. Dani su oko 18 sati dugi a noći su uglavnom svijetle. Göteborg ima najduže ljeto u cijeloj Švedskoj od 144 dana te traje od 13. svibnja do 4 listopada.[14]

Jesen se ispoljava kroz hladnije dane dobre vidljivosti ali i dane s kišom i vjetrom.

Zima je najčešće mlaka s temperaturom koja se kreće oko nule, ali ni sunčani dani sa snijegom i temperaturama ispod nule nisu neuobičajeni. Dani su kratki oko 6-7 sati u prosincu i siječnju.

U ranom proljeću dani brzo produžavaju dok temperature rastu.

Prosječna dnevna temperatura:
zimi: -1–1 °C, u proljeće: 3–12 °C, u ljeto 18–25 °C, u jesen 4–13 °C.

Prosječne temperature u °C u Göteborgu[uredi VE | uredi]

Mjesec Prosjek
1931.–1960.
Mjesec
1961.–1990.
1996. 2000. 2003.
Siječanj -1,8 -1,6 -2,5 2,3 -1,0
Veljača -2,0 -1,6 -4,1 2,9 -1,8
Ožujak 0,7 1,2 0,5 3,4 2,5
Travanj 5,4 5,2 6,8 7,9 6,7
Svibanj 11,0 10,9 8,9 14,0 11,3
Lipanj 14,8 14,9 14,4 14,4 16,2
Srpanj 17,0 16,2 15,5 16,1 18,8
Kolovoz 16,3 15,6 18,7 15,9 17,7
Rujan 12,5 12,2 11,0 12,6 14,1
Listopad 8,0 8,5 9,9 11,3 6,1
Studeni 3,9 3,7 4,8 7,6 5,7
Prosinac 1,1 0,3 -1,7 3,5 3,6
Godišnji prosjek 7,2 7,1 6,8 9,4 8,3

Izvor : (Statistisk Årsbok 2005), (hrv. Statistički almanah 2005.)

Minimalne i maksimalne temperature zabilježene od 1944. u °C Göteborgu[uredi VE | uredi]

Mjesec Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje ekstremne temperature
Maksimum 9,8 9,9 18,2 28,3 29,8 33,6 33,0 34,1 28,5 21,0 13,4 10,6 34,1
Minimum -25,9 -26,4 -19,0 -10,0 -4,3 1,3 5,9 2,3 -2,7 -7,2 -15,7 -21,9 -26,4

Izvor : (Statistisk Årsbok 2005.), (hrv. Statistički almanah 2005.)

Oborine u Göteborgu u mm[uredi VE | uredi]

Mjesec Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje oborine
Prosjek
1931.–1960.
57 35 29 40 35 57 78 85 78 69 66 63 692
Prosjek
1961.–1990.
62 41 50 42 51 61 77 68 81 84 84 75 776
2003. 82 40 35 77 91 80 101 86 32 112 84 89 909

Izvor : (Statistisk Årsbok 2005.), (hrv. Statistički almanah 2005.)

Kultura[uredi VE | uredi]

Zgrada opere u Göteborgu

Göteborški simfonijski orkestar ima već godinama službeni naziv "Nacionalni orkestar Švedske". Pod dugogodišnjom dirigentskom palicom dirigenta Neemea Järvia orkestar je napravio brojne internacionalne nastupe a na repertoaru je bila prvenstveno skandinavska glazba.

Zgrada opere u Göteborgu otvorena ja na ušću Göta älva 1994. a u njoj neovisno djeluju operni, baletski i glazbeni orkestar.

Göteborg je svjetski poznat po svojoj "Metalnoj sceni" poznatijoj i kao göteborski Melodični death metal. Svjetski poznati sastavi koji su predstavnici ovog glazbenog pravca su In Flames, Dark Tranquillity i At the Gates a od mlađih sastava The Haunted. Göteborški sajam knjige, najveći u Skandinaviji, održava se svake godine u rujnu. Najveći skandinavski filmski festival održava se također svake godine u Göteborgu.


Turizam i zbivanja[uredi VE | uredi]

Svake godine grad zaradi preko 21 miljardu kruna od turista koji posjećuju Göteborg. Festivali poput Way Out West i Kulturkalaset zarade godišnje preko 200 milijuna kruna, dok se na koncertima na Ullevi areni zaradi oko 300 miljuna kruna. Broj turista se povećava svake godine od početka 90-ih a u najpoznatije luksuzne hotele spadaju Clarion Hotel Post, Hotell Avalon i Hotel Gothia Towers. Računa se da je 2006. bilo oko 6 690 hotelskih soba u gradu.

Najveći hotel u Göteborgu i općenito nordijskim zemljama je hotel Gothia Towers sa 704 sobe, među kojima je 11 apartmana s pet zvjezdica. Sam hotel je klasificiran s četiri zvjezdice. Trenutno se radi na proširenju hotela, tako da se gradi toranj, sa 29 katova i 478 soba, koji će imati pogled na zabavni park Liseberg.[15] Pored toga gradi se i središnji toranj na 24 kata u kojem će biti 51 nova soba s pet zvjezdica i prostor za rekreaciju na krovu hotela.[15] Gothia Towers će poslije završnih radova u 2013. godini imati ukupno 1208 soba [15], što bi ga danas (2011.) svrstalo na treće mjesto u Europi po veličini poslije Citywest Hotela u Irskoj i Rin Grand Hotela u Rumunjskoj.

Uprava grada pokušava privući turiste organiziranjem različitih manifestacije poput proslave Božića u zabavnom parku Liseberg, internacionalnog sajma "Svenska Mässan", dok gradska luka redovito ugošćava kruzere. Svjetsko prvenstvo u atletici održano je u gradu 1995. godine a u ostala godišnja športska zbivanja spadaju: Gothia nogometni kup, Partille rukometni kup i Götebörški košarkaški festival.

Šport[uredi VE | uredi]

Najpoznatiji je nogometni klub IFK Göteborg, osvajač europskih nogometnih kupova.

U ovom gradu djeluju hrvatski iseljenički nogometni klubovi Croatia, punim imenom Hajduk/Croatia, te Velebit.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]



Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sven Schånberg, Göteborg, 1981.
  2. Stadsbildningar och stadsplaner i Götaälvs mynningsområde: Från äldsta tider till omkring adertonhundra, Göteborgs Jubileumspublikationer, del VII, Albert Lilienberg, Göteborgs Litografiska AB 1928. str. 77.–81.
  3. Göteborg – 777 frågor & svar, Sören Skarback, Tre Böcker Förlag, Göteborg 1997 ISBN 91-7029-335-X s.236
  4. Broj stanovnika po općinama, bračnom stanju, starosti i spolu (1968.-2009.). Statistiska Centralbyrån (17. veljače 2010.). pristupljeno 29. ožujka 2010.
  5. Anna-Maria Carnhede (19. studenoga 2008.). Broj stanovnika Göteborga prešao pola milijuna. GT. pristupljeno 21. studenoga 2008.
  6. Snezana Bozinovska (31. prosinca 2008.). Eksplozija stanovnišva u Göteborgu. Göteborgsposten. pristupljeno 31. prosinca 2008.
  7. Ulf Nyström (19. veljače 2010.). Metropolitanski Göteborg raste rekordno brzo. Göteborgsposten. pristupljeno 19. veljače 2010.
  8. Ur Göteborgs Häfder – O vladi i vladaocima 1621.–1748., Sigfrid Wieselgren, P A Norstedt & Söner, Stockholm 1878 s.10
  9. Stanovništvo u Gbg, Viktor Rydberg, hans levnad och diktning, 1913, Karl Warburg
  10. Millennium – årtusendets bok, red. Jan Hansson, utgiven av Göteborgs-Posten 1999 s.104
  11. Statistika 1970.-2006.
  12. Göteborgs turistkarta 1985: Med gatunamnsförteckning, turistinformation och parkeringskarta, (hrv. Turistička karta Göteborga 1985.: Sa nazivima ulica, turističkim informacija i kartom za parkiranje) objavio stadsbyggnadskontoret, Göteborg 1985. 72. strana
  13. Göteborg – uppkomst och äldre historia (hrv. Göteborg - nastanak i starija povijest) , red. Stig Roth, izdao Göteborgs Historiska Museum 1960. 17.-18. strana
  14. Göteborgs turistkarta (1985.), 73. strana
  15. 15,0 15,1 15,2 Gothiatowers.se, "Pressrelease - Korak bliže Triple Towers" Preuzeto 9. svibnja 2010.