Bolest bronce

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Bolest bronce je ireverzibilan korozijski proces do kojeg dolazi kod kontakta bakra ili njegovih slitina sa spojevima klora. Zahvaćena su mjesta tamno zelene ili praškaste svijetlo zelene boje, najčešći je izvor spojeva klora natrijev klorid. Prije se ovu pojavu nazivalo i rakom bronce, te zloćudnom patinom. U slučaju da se zahvaćene predmete ne tretira može doći do potpunog uništenja istih. Kod zahvaćenih predmeta je moguć prijenos ovog procesa i na druge predmete. Najčešće se susreće kod arheoloških predmeta no može se javiti i na novijim predmetima poput skulptura postavljenih blizu mora.

Reakcija[uredi VE | uredi]

Proces počinje oksidacijom bakra:

(1) Cu − e → Cu+

Ovaj pak nadalje reagira s kloridnim ionom, rezultat reakcije je netopiva bijelo obojena sol bakar klorida:

(2) Cu+ + Cl- → CuCl

Klorid bakra pak reagira s vlagom prisutnom u zraku te kisikom, rezultat je zeleni spoj bakar klorida i hidroksida te kloridne kiseline:

(3) 4 CuCl + 4 H2O + O2 → CuCl2·3 Cu(OH)2 + 2 HCl

Kiselina potom nagriza sam metal, što rezultira dodatnim stvaranjem bakar klorida:

(4) 2 Cu + 2 HCl → 2 CuCl + H2

Dalje se reakcija odvija kao pod 3.

Tretman i prevencija[uredi VE | uredi]

Prvo se predmet temeljito isušuje. Bez vode rekcija prestaje. No u slučaju ponovnog izlaganja vlazi zraka iznad 35% proces se ponovo aktivira.

Površinska obrada zahvaćenih mjesta[uredi VE | uredi]

Od suštinske je važnosti uklanjanje klorida. Nakon što iste uklonimo predmete treba kemijski obraditi. Jedan od korištenih postupaka je obrada u otopini natrijeva seskvikarbonata(2-5%). Koristiti treba samo destiliranu vodu. Predmete treba čuvati na suhom mjestu te ih periodički kontrolirati, kako bi odmah reagirali na reaktivaciju procesa. Proces je razmjerno dugotrajan, a može doći i do promjene boje patine.

Dubinski orijentiran postupak[uredi VE | uredi]

Kod predmeta kod kojih su kloridi prodrli u dublje slojeve postupak je složeniji. Predmet prvo isušimo acetonom te ga obradimo otopinom benzotriazola u etanolu. Nekada se u ove svrhe koristila i obrada srebrnim oksidom ili cink prahom, uz obavezno lakiranje i retuširanje obrađenih dijelova. Ruska literatura preporučuje korištenje alkalnih taninskih otopina ili otopinu amonijeva sulfida. Kako je benzotriazol spoj štetan po zdravlje (po EU deklaraciji!), danas ga se nastoji zamjeniti manje štetnim spojevima poput 4 metil imidazola. Zadnjih desetak godina u fazi ispitivanja su i inhibitori na biljnoj bazi, poput ekstrakta sjemena opuncije, duhana te kadulje.

Prevencija[uredi VE | uredi]

Najčešće se koriste voskovi ili lakovi koji u svom sastavu imaju i benzotriazol, uz napomenu da se isti na teritoriju Europske unije označava kao štetan po zdrvalje. Pohrana u prostoru ili ambalaži s vlažnošću zraka ispod 35%. Vrlo vrijedne predmete čuvamo u posebnoj atmosferi, najčešće se koriste dušik i argon.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Selwyn,L. Metals and corrosion - A handbook for conservation professional,Ottawa 2004.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]