Boris Havel
Boris Havel (Sarajevo, 1966.), hrvatski politolog, povjesničar i prevoditelj, stručnjak za Bliski istok. Podrijetlom je iz BiH i sin Ane Havel, koja je jedna od utemeljitelja HDZ-a Bosne i Hercegovine. Ujak mu je Tomislav Vidović, hrvatski disident i politički zatvorenik iz Sarajeva. Havel je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 2005 do 2016. godine bio je zaposlenik Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Sudski je tumač za engleski, hebrejski i švedski jezik.
Doktorirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine na temi Religijski aspekt arapsko-izraelskog sukoba. Na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu magistrirao je komparativnu religiju, a na sveučilištu Livets Ord u Uppsali, podružnici američkoga sveučilišta Oral Roberts University, diplomirao je međunarodne odnose i povijest. Studirao je i na Uppsalskom sveučilištu.
Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka vezanih uz Bliski istok i suvremene sigurnosne izazove na engleskom i hrvatskom jeziku,[1] rječnik i tri znanstvene monografije na hrvatskom jeziku:
- Bosnisk-svensk, svensk-bosnisk ordbok (Bošnjačko-švedski, švedsko-bošnjački rječnik), Stockholm: Sveriges Utbildningsradio AB, 1995.[2]
- Arapsko-Izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje, Zagreb: Naklada Ljevak, 2013.
- Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Države, Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2015.
- Izrael: narod u danu rođen. Knjiga prva: povijest Izraela od Abrahama do Bar Kohbe (oko 2000. pr. Krista – 135.). Zagreb: Školska knjiga, 2022.
Bio je voditelj Tribine Trećeg programa Hrvatskog radija,[3] povremeni kolumnist tjednika Fokus, mjesečnika Židovske vjerske zajednice Bet Israel »Ruah Hadaša«, »Obzora« Večernjeg lista, tjednika Globus i sarajevskoga franjevačkog mjesečnika »Svjetlo riječi«.
Trenutno je kao izvanredni profesor zaposlen na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje diplomske i dodiplomske predmeta o temama vezanima za Bliski istok i Izrael, na engleskom i na hrvatskom jeziku.[4] Vanjski je suradnik Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, na kojem predaje kolegij »Suvremeni Izrael: religija, politika i povijest židovske državnosti«, te Sveučilišta u Zadru na kojemu drži kolegij na doktorskom studiju.
Povremeno sudjeluje u medijima, na tribinama i okruglim stolovima na kojima iz konzervativne perspektive tumači društvena pitanja poput obrazovanja (poglavito na području orijentalistike), migracija, nacionalne sigurnosti, antisemitizma, hrvatskog nacionalizma i suverenizma, te uloge kršćanskog svjetonazora u društvenim i političkim procesima.
Za knjigu »Izrael: narod u danu rođen. Knjiga prva: povijest Izraela od Abrahama do Bar Kohbe« dobio je državnu nagradu za znanost 2023. godine.[5]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Academia.edu. Pristupljeno 22. studenoga 2023.
- ↑ Stockholms stadsbibliotek. Pristupljeno 22. studenoga 2023.
- ↑ Tribina Trećeg programa[neaktivna poveznica] na mrežnim stranicama Trećeg programa Hrvatskog radija. Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Havel, Boris. 23.5.2022. Boris Havel. Boris Havel, FPZG. Pristupljeno 23.5.2022. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=i|date=(pomoć) - ↑ Dobitnici Državne nagrade za znanost. Pristupljeno 22. studenoga 2023.
- Popis objavljenjih radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibilografiji (CROSBI-ju)
- Profil djelatnika na stranicama FPZG-a
- Boris Havel u bazi autora Školske knjige
- Boris Havel Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. listopada 2018. (Wayback Machine) https://fpzg.academia.edu/BorisHavel
- Boris Havel Kršćanski filosemitizam: izvori i izazovi https://www.academia.edu/44976614/Kr%C5%A1%C4%87anski_filosemitizam_izvori_i_izazovi