Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Predsjednik	Dragan Čović
Zamjednik predsjednika	Niko Lozančić
Potpredsjednici	Rade Bošnjak Borjana Krišto Marinko Čavara
Glavni tajnik	Vlado Džoić
Glasnogovornik	Mišo Relota
Osnovana	18. kolovoza 1990.
Sjedište	Mostar
Država djelovanja	Bosna i Hercegovina
Broj članova	66 352
Ideologija	kršćanska demokracija decentralizacija
Službene boje	plava
Zastupničkih mjesta u nacionalnom parlamentu	5 / 57
Službena stranica
Parlament BiH sastoji se od dva doma, Doma predstavnika i Doma naroda. HDZ BiH u Domu predstavnika ima tri od mogućih 42 predstavnika i u Domu naroda ima dva od mogućih 15 predstavnika (5 iz reda hrvatskog naroda).

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je politička stranka u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 18. kolovoza 1990. u Sarajevu, bila je dionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvata i sastavnica Hrvatske demokratske zajednice koja je preuzela vlast u Hrvatskoj nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka hrvatskog naroda u BiH, a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke SDA i SDS je pobijedila na prvim demokratskim izborima u BiH krajem 1990. i tvorila koalicijsku vladu. Predsjednik stranke je dr. Dragan Čović.

Povijest

Grb Hrvatske demokratske zajednice

Utemeljenje HDZ-a BiH

Demokratski procesi u Hrvatskoj i Sloveniji utjecali su s nekoliko mjeseci zakašnjenja i na Bosnu i Hercegovinu. Pored želje za demokracijom usko povezano bilo je nacionalno pitanje Hrvata, Srba i Muslimana. Hrvati u Bosni i Hercegovini do 1990. znatno su manje imali svoja nacionalna prava, iako konstitutivan narod, u školama se nije podučavao ni hrvatski jezik. Zastupljenost Hrvata u javnim službama bilo je marginalno.

U tim okolnostima program Franje Tuđmana i Hrvatske demokratske zajednice snažno je utjecalo na Hrvate u Hercegovini, Srednjoj Bosni i Bosanskoj Posavini. Prvi inicijativni odbor u Bosni i Hercegovini sastao se 26. veljače 1990 u Grudama. Dolazi do osnivanja općinskih odbora u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Grudama, Posušja i Tomislavgrada, te ovi općinski odbori 22. travnja 1990. osnivaju Koordinacijski odbor HDZ BiH zapadne Hercegovine. Prvi veliki javni skup održan je 30. lipnja 1990. u Grudama, iako ga je MUP Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine zabranio.

U Sarajevu je 18. kolovoza 1990. u dvorani Skenderija održan Prvi opći sabor HDZ BiH. Sabor stranke usvojio je dva dokumenta:

• Programska deklaracija utemeljivačke skupštine HDZ BiH,
• Statut HDZ BiH

U Programskoj deklaraciji definirani su ciljevi stranke, među kojima su bili:

1. Uspostava građanskih i demokratskih političkih sloboda; sloboda iznošenja svoga uvjerenja, pravna sigurnost i osobna nepovredivost svakog pojedinca bez obzira na njegovu nacionalnu i religijsku pripradnost, na idejno i političko opredjeljenje
2. Neotuđivo pravo sviju na udruživanje prema vlastitim programima
3. Pretvaranje sindikata u slobodne radničke saveze, radnička upravljanja u dioničku, a ne formalnu participaciju u upravljanju
4. razvitak narodnog gospodarstva, sloboda tržišta roba, rada i kapitala, zajamčenost privatnog poduzetništva.

Sabor je za predsjednika izabrao Davorina Perinovića, no nakon njegova posjeta Hrvatima u Australiji došlo je do određenih tenzija, pa je 7. rujna iste godine opozvan s dužnosti, a Predsjedništvo HDZ-a BiH izabralo je Stjepana Kljujića za v.d. predsjednika.

Prvi demokratski izbori

Odmah nakon održavanja stranačkog sabora HDZ BiH krenula je u kampanju za prve demokratske izbore. Prvi izbori održani su 18. listopada 1990. na kojoj HDZ BiH osvaja hrvatske glasove i dobiva 18,35% mandata odnosno u parlamentu BiH. Od sedam članova kolektivnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine oba hrvatska člana Franjo Boras i Stjepan Kljujić izabrani su iz redova HDZ-a.

Nekoliko mjeseci kasnije, 23. ožujka 1991. godine, održana je 1. Konvencija HDZ-a BiH u Mostaru, na kojoj je izabrano Predsjedništvo HDZ BiH na čelu s Stjepanom Kljujićem, za potpredsjednike izabrani su Mate Boban i Vitomir Lukić.

Početak rata i uspostava HZ i HR Herceg-Bosne

Nakon Balvan-revolucije u Hrvatskoj u srpnju i kolovozu 1990. političko vodstvo Hrvata u Bosni i Hercegovini počeo je pripreme za samoorganiziranje. Muslimansko političko vodstvo još je vjerovalo u opstanak Jugoslavije i nije se pripremila za otpor velikosrpskom planu o pripajanju Bosne i Hercegovine Srbiji.

Nakon zaustavljanja tenkova JNA na granici sela Dobrića i Pologa u zapadnoj Hercegovini 7. svibnja 1991. počela je organizirana obrana. Agresija JNA na BiH započela je u noći 30. rujna 1991. godine napadom na hrvatsko selo Ravno. Predsjedavajući predsjedništva BiH, Alija Izetbegović tvrdio je da rata neće biti. Vodstvo BiH ništa ne poduzima.

HDZ BiH putem legalnih izabranih predstavnika vlasti donosi 18. studenog 1991. političku odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (kratica: HZ H-B ili HZ Herceg-Bosna), koja se uspostavlja kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina unutar države Bosne i Hercegovine. Za predsjednika izabran je Mate Boban.

Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a BiH, 2. veljače 1992. godine, sudjelovao je i Stjepan Mesić u funkciji predsjednika izvršnog odbora HDZ-a Hrvatske. Na toj sjednici, dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljujić je podnio ostavku, a na tu Kljuićevu odluku utjecao je autoritetom svoje funkcije i Mesić.

HDZ BiH se ujedno zalagao za neovisnost Bosne i Hercegovine i dok su se srpski zastupnici pod vostvom SDS-a od listopada 1991. povukli iz zajedničkih tijela BiH zalagajući se protiv samostalne BiH, glasovima bošnjačkih i hrvatskih predstavnika proglašena je neovisnost BiH od SFRJ. HDZ BiH poziva Hrvate da na referendumu o neovisnosti izađu i glasuju za samostalnost BiH. Srbi su bojkotirali referendum održan 1. ožujka 1992. Dana 8. travnja 1992. HZ Herceg-Bosna osniva Hrvatsko vijeće obrane (HVO), mnogi Muslimani ulaze u postrojbe HVO-a. Istog mjeseca BiH postaje međunarodno priznata država., u svibnju 1992. počinje rat u Bosni i Hercegovini.

Za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a BiH, na sjednici Glavnog odbora 15. ožujka 1992. godine u Bugojnu, izabran je Milenko Brkić. Boban je izabran za jednog od nekoliko članova Predsjedništva stranke. Dr. Milenko Brkić je izabran za predsjednika ove stranke, 26. kolovoza 1992. godine u Međugorju, a 24. listopada 1992. godine, također na sjednici Glavnog odbora HDZ-a BiH u Posušju podnio je ostavku na tu dužnost. Za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabran je Mate Boban, čiji je izbor ponovno potvrđen na Drugom saboru Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, 14. studenog 1992. godine u Mostaru.

HDZ BiH djeluje u ratnim prilikama. Dana 24. kolovoza 1993. u Livnu je održana sjednica Središnjeg odbora stranke koja donosi odluku o osnivanju Hrvatske Republike Herceg-Bosne (kratica: HR Herceg-Bosna). Dana 28. kolovoza 1993. Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine donose Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma HR Herceg-Bosne kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HR Herceg-Bosni. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda.

Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, HDZ BiH donosi političku deklaraciju u kojemu se zauzima za stvaranje Unije republika BiH triju konstitutivna naroda.

Washingtonski i Daytonski sporazum

Dario Kordić sa suprugom Venerom Kordić
predsjednik HDZBiH (1994.-1995.)

Dana 18. ožujka 1994. Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina (Bošnjaci) potpisuju Washingtonski sporazum.

Dana 9. i 10. srpnja 1994. u Mostaru održan je 3. Opći sabor HDZ-a BiH. Na saboru usvojena je Programska deklaracija u kojemu se HDZ BiH vidi kao:

• narodna stranka koja svoj program temelji na načelima kršćanske civilizacije,
• sastavnica Hrvatske demokratske zajednice u Zagrebu,
• zalaže se okončanje rata i iznalaženje pravednog mira u BiH i Hrvatskoj,
• povratak na ognjišta prognanih,
• provedba Washingtonskog sporazuma o Federaciji BiH i njezinoj konfederaciji s Republikom Hrvatskom.

Sabor HDZ-a za novog predsjednika bira Daria Kordića. Dolazi do oživljavanja stranačkog rada i općinskih organizacija, te se održava prva Konvencija podmlatka stranke, Mladeži HDZBiH.

U studenom 1995. dogovoren je Daytonski sporazum. Na sjednici Predsjedništva HDZ BiH održanom 2. prosinca 1995. razmatran je mirovni sporazum i pitanja njene provedbe. Krešimir Zubak daje ostavku na dužnost predsjednika HR Herceg-Bosne i predsjednika Federacije BiH, no na toj dužnosti ostaje do izbora. Protiv Daria Kordića tužitelj Haškog suda Richard Goldstone u studenome 1995. podiže optužnicu po zapovjednoj odgovornosti za pogibelji Muslimana u Ahmićima u općini Vitez. Dario Kordić radi međunarodnog pritiska daje ostavku na dužnost predsjednika HDZBiH, v.d. predsjednik postaje dopredsjednik Ivo Lozančić. Središnji odbor stranke 12. siječnja 1996. bira Božu Rajića za novog predsjednika stranke.

Uspostava Federacije Bosne i Hercegovine

Tijekom 1996. HDZ BiH radi na implementaciji obiju sporazuma i oživotvorenja Federacije Bosne i Hercegovine, te se vode intenzivni razgovori s bošnjačkom stožernom strankom SDA o podjeli vlasti na općinskim i županijskim (kantonalnim) razinama, kao i na razini Federacije i države. Dana 9. ožujka 1996. Zastupnički dom HR Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosu funkcije civilne vlasti HR H-B na tijela vlasti Federacije BiH. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u novoj Federaciji. U svibnju na sjednici Predsjedničkog vijeća HR Herceg-Bosne reorganizirana je Vlada HR Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta 14. kolovoza 1996. godine. Na 4. Saboru HDZ BiH za predsjednika potvrđen je Božo Rajić, izabrani su potpredsjednici i 45 članova Središnjeg odbora.

Pobjeda HDZ-a na izborima 1996.

Plakat HDZ BiH za izbore 2006.

U rujnu 1996. održani su prvi izbori nakon rata. HDZ i nakon rata ostaje dominantna politička snaga hrvatskog naroda. Hrvatski član Predsjedništva BiH postaje Krešimir Zubak. U Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine HDZ osvaja svih 8 hrvatskih zastupnika (SDA 19, SDS 9, ostali 6, ukupno: 42 zastupnika). U Zastupničkom domu Federacije BiH HDZ osvaja 36 zastupnika, HSP 2 (SDA 78, Stranka za BiH 10, SDP 10, DNZ Fikreta Abdića 3, ukupno: 140 zastupnika). U Narodnoj skupštini Republike Srpske HDZ nema mandata. U RS pobjeđuje SDS s 45 od 83 zastupnika.

Na županijskoj razini HDZ pobjeđuje u hrvatskim i mješanim županijama. Apsolutnu većinu ima u slijedećim županijama:

• Zapadnohercegovačka: 29, HSP 2
• Hercegbosanska: 13, SDA 2
• Hercegovačko-neretvanska: 28, SDA 12, ostali 3
• Posavska: 17, SDA 3

Veliki udio ima:

• Srednjobosanska: 23, SDA 29, ostali 3

Izuzevši u Goraždansko-podrinjskoj županiji HDZ je u svim županijama zastupljena:

• Zeničko-dobojska: 9, SDA 40, Stranka za BiH 6, SDP 4
• Sarajevska: 3, SDA 28, Stranka za BiH 6, SDP 8
• Tuzlanska: 3, SDA 33, Stranka za BiH 5, SDP 9
• Unsko-sanska: 1, SDA 39, Stranka za BiH 3, SDP 1, DNZ 6

HDZ BiH na udaru visokih predstavnika

U svibnju 1998. na 5. saboru HDZ-a dolazi do novih unutarstranačkih tenzija. Najutjecajni čovjek među Hrvatima u BiH hrvatski ministar obrane Gojko Šušak preminuo je od teške bolesti. Dio dužnosnika utječe na predsjednika HDZ-a Franju Tuđmana da podrži neiskusnog sveučilišnog profesora medicine Božu Ljubića za novog predsjednika, no stranačka baza se otvoreno suprotstavlja i Ante Jelavić pobjeđuje na izborima. Franjo Tuđman je tu odluku negodovao, no ipak je prihvatio činjenično stanje. Krešimir Zubak napušta HDZ i osniva Novu hrvatsku inicijativu (NHI).

Na Općim izborima 1998. HDZ ponovno pobjeđuje. Ante Jelavić biva izabran za člana Predsjedništva BiH. HDZ osvaja u Zastupničkom domu BiH 6, u Domu naroda BiH 4, u Zastupničkom domu FBiH 29, u Domu naroda FBiH 25 mandata, a po prvi puta i u Narodnoj skupština RS 1 mandat.

Godine 2000. visoki predstavnik smijenjuje niz dužnosnika hrvatskog naroda. On utječe da HDZ ne bude u strukturi vlasti Federacije BiH 2000.-2002. Na općinskim izborima održanim 8. travnja 2000. godine HDZ BIH je zastupljena u 79 općinskih vijeća, od ukupno 1993 vijećnička mjesta osvojila je 392. Za člana Predsjedništva BiH ponovno bude izabran Ante Jelavić.

Položaj hrvatskog naroda postaje sve teži, a posebno intervencije visokih predstavnika u korist bošnjačke većine dovode Hrvate do novog zahvjeta o preustroju BiH kao federalne države. Jelavić izjavljuje da HDZ ne može prihvatiti načelo građanske većine. HDZ BiH inicijira osnivanje Hrvatskog narodnog sabora.

Visoki predstavnici za BiH u dva navrata smjenjuje od naroda neposredno izabrane hrvatske članove Predsjedništva:

• Wolfgang Petritsch smijenjuje Antu Jelavića u ožujku 2001.
• Paddy Ashdown smijenjuje Dragan Čovića u ožujku 2005.

Pod pritiskom visokog predstavnika Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ BiH u svibnju 2002. podnose ostavke kako bi se stranka smijela registrirati na izbore u BiH.

Raskol dvaju HDZ-a

Sve do pred izbore 2006., HDZ BiH bio je stožerna stranka hrvatskog naroda u zemlji. No, dolazi do raskola između pristaša Dragana Čovića i Bože Ljubića, te osnivanja stranke Hrvatska demokratska zajednica 1990. Raskol dvaju HDZ-a rezultiralo je de facto gubitkom hrvatskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu BiH, uime hrvatskog naroda izabran je Željko Komšić iz SDP-a BiH, koji je izabran uglavnom glasovima Bošnjaka. No i na parlamentarnim izborima do sada najlošiji rezultati daju politički prednost Bošnjacima. Od proljeća 2007. vode se razgovori o ponovnom ujedinjavanju dvaju HDZ-a. Na hrvatskim parlamentarnim izborima 2007. oba su HDZ-a podržali listu hrvatskog HDZ-a Ive Sanadera.

Izborne koalicije

Na izborima 2002. HDZ je predvodio koaliciju hrvatskih stranaka u kojoj su bili još Hrvatski demokršćani i Hrvatska narodna zajednica. Nakon raskola, za izbore 2006., HDZ 1990 stvara koaliciju Hrvatsko zajedništvo, nasuprot kojoj HDZ BiH čini Hrvatsku koaliciju, zajedno s HSP-om Đapić - dr. Jurišić i HNZ-om. Do izbora 2010. dolazi do razlaza s tim strankama te se nasuprot koaliciji HSP-a BiH i HDZ-a 1990, HDZ BiH veže s HKDU-om BiH, Hrvatskom strankom prava Herceg-Bosne, Hrvatskom strankom prava dr. Ante Starčević Herceg-Bosne i HSS-NHI-om.

Ustrojstvo HDZ-a BiH

HDZ Bosne i Hercegovine djeluje na čitavom prostoru države. Najviše tijelo je Opći sabor stranke. Na njemu izaslanici županijskih i općinskih organizacija biraju vodstvo, donose program, političke deklaracije i statut stranke. Sabor stranke redovito zasjeda svake četiri godine.

Središnja tijela stranke su:

1. Sabor
2. Središnji odbor
3. Predsjedništvo
4. Glavno tajništvo
5. Visoki časni sud
6. Nadzorni odbor

HDZ BiH je ustrojena na područnom načelu i sastoji se od:

• 9 županijskih organizacija u Federaciji BiH
• 2 gradske organizacije, Sarajevo i Mostar
• 1 organizacija distrikta Brčko
• 2 regionalne organizacije u Republici Srpskoj

Unutar tih organizacija ustrojene su 64 općinske organizacije. Veće općine imaju i ustrojene temeljne ogranke. Članom stranke može postati osoba koja je navršila 16. godina. Mladež Hrvatske demokratske zajednice BiH zasebna je organizacija unutar stranke. Zastupnici u parlamentima tvore Klub zastupnika, a vijećnici Klub vijećnika HDZBiH dotične razine.

Sabori i predsjednici HDZ-a BiH

10. Sabor HDZ BiH

• 1. Opći sabor, Sarajevo, 18. kolovoza 1990., predsjednik: Davorin Perinović (19 dana), Stjepan Kljujić
• Prva Konvencija, Mostar, 22. i 23. ožujka 1991., predsjednik: Stjepan Kljujić (do 2. veljače 1992.), Milenko Brkić (15. ožujka - 24. listopada 1992.), Mate Boban (od 24. listopada 1992.)
• 2. Opći sabor, Mostar, 14. studenoga 1992., predsjednik: Mate Boban
• 3. Opći sabor, Mostar, 9. i 10. lipnja 1994., predsjednik: Dario Kordić (do 2. prosinca 1995.), Božo Rajić
• 4. Opći sabor, Neum, 2. do 4. kolovoza 1996., predsjednik: Božo Rajić
• 5. Opći sabor, Neum, 17. svibnja 1998., predsjednik: Ante Jelavić
• 6. Opći sabor, Mostar, 16. srpnja 2000., predsjednik: Ante Jelavić
• 7. Opći sabor, Mostar, 2002. predsjednik, Ante Jelavić (do 4. svibnja 2002.), Bariša Čolak
• 8. Opći sabor, Mostar, 26. travnja 2003., predsjednik: Bariša Čolak
• 9. Opći sabor, Mostar, 4. lipnja 2005., predsjednik: Dragan Čović
• 10. Opći sabor, Mostar, 11. i 12. svibnja 2007., predsjednik: Dragan Čović

Članovi HDZ-a u kolektivnom Predsjedništvu BiH

Dr. Dragan Čović
predsjednik HDZBiH i član Predsjedništva BiH 2002.-2005.

Predsjedništvu SR Bosne i Hercegovine

• 1990.: Franjo Boras i Stjepan Kljujić (3 SDA, 2 HDZ, 2 SDS)

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Ivo Miro Jović
član Predsjedništva BiH 2005.-2006.

• 1. saziv Predsjedništva, 1996.: Krešimir Zubak
• 2. saziv Predsjedništva, 1998.: Ante Jelavić (smijenjen 2001.), Jozo Križanović (SDP)
• 3. saziv Predsjedništva, 2002.: Dragan Čović (smijenjen 2005.), Ivo Miro Jović
• 4. saziv Predsjedništva, 2006.: nema
• 5. saziv Predsjedništva, 2010.: nema

Članstvo u međunarodnim organizacijama

HDZ BiH je od prosinca 2004. promatrač Europske pučke stranke (EPP).

Predstavnici u vlasti

Na izborima 2010. HDZ BiH je osvojio:

Državna i entitetska razina

Županijska skupština	Zastupnika
Dom predstavnika Parlamenta BiH	3 / 42
Dom predstavnika Parlamenta FBiH	12 / 97
Narodna skupština Republike Srpske	0 / 83

Županijske skupštine u FBiH

Županijska skupština	Zastupnika
Bosansko-podrinjska županija	0 / 25
Hercegbosanska županija	7 / 24
Hercegovačko-neretvanska županija	10 / 28
Posavska županija	8 / 21
Sarajevska županija	0 / 35
Srednjobosanska županija	7 / 30
Tuzlanska županija	1 / 35
Unsko-sanska županija	0 / 30
Zapadnohercegovačka županija	13 / 23
Zeničko-dobojska županija	2 / 35

Korištena literatura i izvori

Literatura

• Mijatović, Anđelko, (glavni urednik): DESET godina Hrvatske demokratske zajednice (1989.-1999.), Zagreb, HDZ, 1999., ISBN 953-97332-4-3
• Rotim, Karlo: Obrana Herceg-Bosne 1, Široki Brijeg, Grafotisak, 1997.
• Rotim, Karlo: Obrana Herceg-Bosne 2, Široki Brijeg, Ziral, 1998.

Poveznice

Poveznice

• Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine
• Hrvatska demokratska zajednica

Vidi još

• Hrvati Bosne i Hercegovine
• Hrvatska Republika Herceg-Bosna
• Hrvatsko vijeće obrane
• Federacija Bosne i Hercegovine
• Bošnjačko-hrvatski sukob

Vanjske poveznice

• Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine - službena stranica