Breskva
| Breskva | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Breskva (Prunus persica)
|
||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
| Prunus Persica (L.) Batsch |
||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae) koja rađa istoimene plodove. Potječe iz Kine, a stablo može narasti i do 10 metara u visinu.
U naše su ih krajeve donijeli Rimljani u 3. ili 4. stoljeću, koji su ih prenijeli od Grka, a oni od Perzijanaca. Dugo vremena se plod ove biljke nazivao "perzijskom jabukom".
Naraste od 5 do 10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno s bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvijetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti s 5 latica. Plod je koštunica s jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj koštici. Plod breskve ima žuto ili bijelkasto tijelo, vrlo ukusno, s glatkom i mekanom kožom ovisno od sorte. Zajedno s višnjama, šljivama i marelicama, breskva spada u koštunjičavo voće.
Nedovršeni članak Breskva koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
