DVB-T

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

DVB-T (kratica za "Digital Video Broadcasting - Terrestrial") europski je DVB standard za digitalnu zemaljsku televiziju. Za prijenos komprimiranog signala slike i zvuka koristi se MPEG uz COFDM modulaciju. U Hrvatskoj je digitalno emitiranje počelo 2002. godine. Godine 2006. na regionalnoj konferenciji o budućnosti digitalne televizije u Europi, Hrvatskoj je dodjeljeno osam multipleksa. Trenutno su aktivna tri multipleksa, od čega su dva nacionalna te jedan regionalni. Prednosti DVB-T-a su bolje iskorištenje frekvencijskog spektra, stalnost kvalitete slike sve dok su smetnje manje od određene razine i mogućnost uvođenja dodatnih usluga: superteletekst, elektronički programski vodič (EPG), slika širokog omjera 16:9 te slika visoke rezolucije (HDTV). Nedostataci su da je zbog digitalne kompresije nešto smanjena kvaliteta slike u odnosu na analognu u idealnim uvjetima i veća osjetljivost na određene vrste smetnji koje iznad razine koju sustav može kompenzirati mogu i potpuno onemogućiti prijam.

DVB-T u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Prvo eksperimentalno emitiranje u digitalnoj tehnologiji započelo je 13. lipnja 2002. godine s odašiljača Sljeme. Nedugo nakon toga pušten je u rad i digitalni odašiljač na HRT domu. Krajem 2004. počelo se emitirati i s odašiljača Učka za područje Istre i Kvarnera. DVB-T odašiljači na Labinštici, Josipovcu i Srđu pušteni su u pogon u prosincu 2005., a u siječnu 2006. počelo je emitiranje s Ugljana. Krajem 2006. postavljen je odašiljač i na Vidovoj Gori. Time su najgušće naseljena područja Hrvatske bila pokrivena s ukupno 9 odašiljača.

Na regionalnoj konferenciji GE06 o budućnosti digitalne televizije u Europi, održanoj u lipnju 2006. u Ženevi, hrvatski su stručnjaci i pregovarači ostvarili 100% uspjeh u svojim zahtjevima. Talijanska je strana bila protiv hrvatskih zahtjeva smatrajući da je njima potreban veći broj frekvencija. Takva je trenutna situacija u analogiji, zbog koje je u Hrvatskoj nemoguće dijeliti nove nacionalne koncesije zbog toga što je većina frekvencija uz more ometena signalima iz Italije. Hrvatska je dobila pravo na 8 digitalnih multipleksa. Nacionalnom pokrivenošću emitirat će se 7 kanala u UHF frekvencijskom području te 1 u VHF-III frekvencijskom području. Sadašnji broj od četiri kanala na nacionalnoj razini u budućnosti bi mogao porasti na 40-ak.

U listopadu 2007. započeo je pilot projekt "Digitalna Istra" kojim se omogućilo gledateljima u Istri kvalitetan prijem DVB-T signala s odašiljača Učka i desetak drugih repetitora na području Istarske županije. U isto vrijeme TV pretplatnicima u Istri dana je mogućnost kupovine DVB-T prijemika uz državnu subvenciju u iznosu od 200.00 kn.

Vlada Republike Hrvatske je 31. srpnja 2008. donijela nacionalni projekt prelaska na digitalno emitiranje programa, takozvanu "Switchover" strategiju Digitalna Hrvatska u sklopu koje će se ugasiti svi analogni televizijski odašiljači do 31.12.2010. godine.


Digitalni multipleksi[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj se u digitalnom obliku na nacionalnoj razini trenutno emitiraju tri multipleksa MUX A, MUX B i MUX D koji je razdjeljen i trenutno emitira televizijske postaje u tri zasebna načina emitranja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Slijedom Vladine strategije prelaska na digitalno emitiranje televizijskog signala Hrvatska agencija za telekomunikacije je 28. siječnja 2009. otvorila natječaj za operatera koji će emitirati prva dva multipleksa za područje Hrvatske. Na natječaj su se prijavili T-Com i Odašiljači i veze. Agencija je 24. travnja 2009. odlučila Odašiljačima i vezama izdati dozvole za desetogodišnje emitiranje signala prva dva multipleksa. U kolovozu 2010. Odašiljači i veze su dobili dozvolu i za nacionalno-regionalni-lokalni multipleks D. Odašiljači i veze su 26. siječnja 2010. godine pokrenuli emitiranje elektronskog programskog vodiča. EPG se ispočetka emitirao samo za multipleks A u regiji D4 te u regijama u kojima je prelazak na digitalnu televiziju završen. Dana 30. lipnja 2010. godine EPG je aktiviran u svim digitalnim regijama za oba multipleksa A i B. Početkom 2011. multipleks D također dobiva EPG.

Nakon probnog emitiranja 23. srpnja 2012. u rad su pušteni i multipleksi C i E [1] koji emitiraju u DVB-T2 tehnici. Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: DVB-T2#DVB-T2 u Hrvatskoj

Potpuni pregled programa po digitalnim regijama[uredi VE | uredi]

Regija Multipleks Program
D01 MUX A
(kanal 36)
HRT 1
HRT 2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 44)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 21)
Vinkovačka televizija
STV
Osječka TV
SPTV
RTL KOCKICA
CMC
D02 MUX A
(kanal 23)
HRT 1
HRT 2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 39)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 58)
SBTV
SPTV
RTL KOCKICA
CMC
D03 MUX A
(kanal 44)
HRT 1
HRT 2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 48)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 36)
Srce TV
VTV Varaždin
SPTV
RTL KOCKICA
CMC
D04 MUX A
(kanal 25)
HRT 1
HRT 2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 48)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 42)
JABUKA TV
MrezaZG
SPTV
RTL KOCKICA
CMC
d044-d045-d046 MUX D
(kanal 57)
TV4R
Z1
D05 MUX A
(kanal 28)
HRT 1
HRT 2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 53)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 29)
(kanal 45)
RITV
Kanal RI
TV Istra
TV NOVA
SPTV
RTL KOCKICA
CMC
D06 MUX A
(kanal 30)
HRT1
HRT2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 44)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 54)
TV Vox
SPTV
RTL KOCKICA
CMC
D07 MUX A
(kanal 51)
HRT 1
HRT 2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 59)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 31)
TV Vox
SPTV
RTL KOCKICA
CMC
d072 MUX D
(kanal 29)
TV Šibenik
D08 MUX A
(kanal 33)
HRT 1
HRT 2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 53)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 34)
TV Jadran
MrezaST
SPTV
RTL KOCKICA
CMC
D09 MUX A
(kanal 51)
HRT 1
HRT 2
RTL
NOVA TV
MUX B
(kanal 59)
HRT 3
HRT 4
RTL 2
DOMA TV
MUX D
(kanal 28)
Dubrovačka TV
SPTV
RTL KOCKICA
CMC

Digitalne regije u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Završnom odlukom Ženevske konferencije Hrvatska je podijeljena u devet digitalnih regija.

D01
  • dio Osječko-baranjske županije
  • Vukovarsko-srijemska županija
  • dio Brodsko-posavske županije
D02
  • dio Bjelovarsko-bilogorske županije
  • Virovitičko-podravska županija
  • Požeško-slavonska županija
  • dio Brodsko-posavske županije
  • dio Osječko-baranjske županije
  • dio Sisačko-moslavačke županije
D03
  • Međimurska županija
  • Varaždinska županija
  • dio Koprivničko-križevačka županije
  • dio Bjelovarsko-bilogorske županije
D04
  • Grad Zagreb
  • Zagrebačka županija
  • dio Sisačko-moslavačke županije
  • Krapinsko-zagorska županija
  • dio Karlovačke županije
D05
  • Istarska županija
  • dio Primorsko-goranske županije
  • dio Ličko-senjske županije
D06
  • dio Karlovačke županije
  • dio Ličko-senjske županije
  • dio Primorsko-goranske županije
D07
  • Zadarska županija
  • Šibensko-kninska županija
  • dio Ličko-senjske županije
D08
  • Splitsko-dalmatinska županija
  • dio Dubrovačko-neretvanske županije
D09
  • dio Dubrovačko-neretvanske županije

Digitalne lokalne podregije u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

d011
  • Osijek
  • Antunovac
  • Čepin
  • Bizovac
  • Petrijevci
  • Darda
d021
  • Slavonski Brod
  • Gornja Vrba
  • Bedrina
  • Brodski stupnik
  • dio općine Sibinj
d031
  • Čakovec
  • Varaždin
  • Mursko Središće
  • Selnica
  • Vratište
  • Belica
  • Gornji Mihaljevac
  • Sveti Juraj na Bregu
  • Šenkovec
  • Mala Subotica
  • Orehovica
  • Strahoninec
  • Nedelišće
  • Petrijanec
  • Maruševec
  • Vidovec
  • Beretinec
  • Sveti Ilija
  • Gornji Kneginec
  • Jalžabet
  • Trnovec Bartolovečki
d044-d045-d046
  • Grad Zagreb
  • Velika Gorica
  • Sveta Nedjelja
  • Stupnik
  • dio općine Samobor
  • Jastrebarsko
  • Klinča Sela
  • Krašić
  • Pisarovina
  • Karlovac
  • Lasinja
  • Ozalj
  • Žakanje
  • Draganić
  • Netretić
  • Duga Resa
  • Generalski Stol
  • Barilovići
  • Krnjak
  • dio općine Vojnić
  • Bosiljevo
d053
  • Rijeka
  • Kostrena
  • Bakar
  • Kraljevica
  • Crikvenica
  • Omišalj
  • Dobrinj
  • Dubašnica
  • Malinska
  • Vrbnik
  • Krk
  • Moščenička Draga
  • Lovran
  • Kastav
  • Viškovo
  • dio općine Opatija
  • Vinodolska općina
  • Novi Vinodolski
d054
  • Pula
  • Medulin
  • Fažana
  • Vodnjan
  • Bale
  • Rovinj
  • Kanfanar
d071
  • Zadar
  • Nin
  • Poličnik
  • Zemunik Donji
  • Bibinje
  • Sukošan
  • Preko
d072
  • Šibenik
d082
  • Split
  • Solin
  • Kaštela
  • Podstrana
  • Dugi Rat
  • Trogir
  • Okrug
  • Šolta
  • Milna
  • Sutivan
  • Supetar
  • Nerežišća
  • Postira
  • Bol
d091
  • Dubrovnik

Gašenje analognog emitiranja - Switch-off[uredi VE | uredi]

Odašiljači i veze d.o.o. obavljaju uslugu odašiljanja televizijskog programa od 1956. godine. Do početka prijelaza na digitalno odašiljanje TV signala u Republici Hrvatskoj odašiljanje TV programa u analognoj tehnologiji obavljalo se s 368 objekata. 5. listopada 2010. izvršen je prijelaz na isključivo digitalno odašiljanje, a nakon toga u radu su ostali samo analogni odašiljači HTV1 i HTV2 za pokrivanje mjesta gdje nije moguće ostvariti prijam digitalnog signala HRT-a, tzv. "Analogni otoci" s odašiljačima HRT 1 i HRT 2, koji su isključeni zaključno s 30. rujnom 2011. Lokalno-regionalne mreže analognih odašiljača su isključene 31. prosinca 2010.

Frekvencije odašiljača[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis odašiljačkih objekata OiV-a

HD televizija[uredi VE | uredi]

HDTV je televizija visoke rezolucije i kvalitete zvuka. Mnoge televizijske kuće diljem svijeta emitiraju takve programe, uglavnom satelitskim putem. Za ovakvu kvalitetu programa potrebno je prenijeti daleko više podataka nego za "običnu" televiziju, pa se zato koristi MPEG-4 kodiranje slike. HD emitiranjem se prenosi i AC3 zvuk, odnosno Dolby Surround programi s višekanalnim zvukom. Početkom 2007. godine Hrvatska radiotelevizija pokrenula je HDTV program HRT HD. Program je bio eksperimentalnoj fazi i u početku se emitirao samo s jednog odašiljača, postavljenog na HRT domu. Tijekom 2008. godine mreža odašiljača se proširila, a HRT HD je postao dostupan i u drugim većim gradovima. Sredinom 2008. godine je na tom programu po prvi put prikazan sportski sadržaj u HD kvaliteti. Prikazana su dva najveća sportska događaja te godine: Europsko prvenstvo u nogometu te Olimpijske igare u Pekingu. Istekom dozvole za eksperimentalno emitiranje, u veljači 2011. HRT HD je ugašen. Nakon toga ponovno je u dva zasebna perioda prilikom ZOI u Sočiju i SP u nogometu održanog u Brazilu eksperimentalno uključivan HRT 2 HD program kako bi gledatelji mogli uživati u oštrijoj slici prilikom velikih sportskih natjecanja.

Prednosti DVB-T-a[uredi VE | uredi]

Prema preporuci Europske komisije sve članice EU-a moraju najkasnije do 2012 godine u potpunosti isključiti analogiju i prijeći na digitalno emitiranje. U nekim je zemljama taj postupak pri kraju, dok su neke iza Hrvatske koja svoje analogne sustave planira ugasiti do kraja 2010. godine.

Digitalna zemaljska televizija kvalitetom slike i zvuka nimalo ne zaostaje za digitalnom satelitskom televizijom jer je tehnologija prijenosta vrlo slična. DVB-T omogućava da se na jednoj frekvenciji, gdje se do sada mogao pratiti jedan kanal, emitira do 10 kanala u visokoj kvaliteti. Uz televizijske programe moguće je pratiti i radio kanale.

Novosti u digitalnoj televiziji su superteletekst, koji je brži i interaktivniji od običnog teleteksta, EPG - elektornski programski vodič na kojem se može vidjeti raspored emitiranja programa i nešto informacija o emisijama. DVB donosi mogućnost prikaza i slike širokog omjera (widescreen - 16:9), u usporedbi s još uvijek mogućim prikazom 4:3.

Za prijem digitalne zemaljske televizije potrebna je ista antena kao i za analognu televiziju, iako postoje specijalne antene za DVB-T te STB (Set Top Box) - uređaj za prijem digitalne zemaljske televizije kojeg možete spojiti na postojeći analogni televizijski prijemnik.

Sve one smetnje koje su postojole s analognom zemaljskom televizijom su uklonjene. Nema više "snijega", duplih slika i miješanja kanala. Da bi se mogli gledati digitalni programi, potrebno je primati barem toliko signala da se kanal može gledati bez prekida. Ukoliko signala nestane ili postane preloše kvalitete i dalje neće biti snijega nego će se slika jednostavno "zamrznuti", ili će se početi javljati kvadratići, što ovisi o opremi za prijam. Digitalna televizija omogućava praćenje kanala u boljoj kvaliteti i pri kvaliteti signala od oko 30%, a ponekad je potrebna manja jakost.

Tehnički opis DVB-T odašiljača[uredi VE | uredi]

Brzina prijenosa - bitrate (Mbit/s) DVB-T sistema na 8 MHz kanalima (UHF)
Modulacija Omjer
koda
Zaštitni interval SFN mreže
1/4 1/8 1/16 1/32
QPSK 1/2 4.976 5.529 5.855 6.032
2/3 6.635 7.373 7.806 8.043
3/4 7.465 8.294 8.782 9.048
5/6 8.294 9.216 9.758 10.053
7/8 8.709 9.676 10.246 10.556
16-QAM 1/2 9.953 11.059 11.709 12.064
2/3 13.271 14.745 15.612 16.086
3/4 14.929 16.588 17.564 18.096
5/6 16.588 18.431 19.516 20.107
7/8 17.418 19.353 20.491 21.112
64-QAM 1/2 14.929 16.588 17.564 18.096
2/3 19.906 22.118 23.419 24.128
3/4 22.394 24.882 26.346 27.144
5/6 24.882 27.647 29.273 30.160
7/8 26.126 29.029 30.737 31.668
  • U Hrvatskoj, za MUX A, MUX B i nacionalno regionalni MUX D multipleksima koristi se 64-QAM modulacija, omjer koda 3/4 i zaštitni interval 1/4.
  • Lokalni MUX D emitira s parametrima 16-QAM modulacija, omjer koda 1/2 (zagrebačko područje 3/4) i zaštitni interval SFN mreže 1/8 (zagrebačko područje 1/4).

Vidi i[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]