DVB-T
Izvor: Wikipedija
DVB-T je kratica za Digital Video Broadcasting - Terrestrial, europski DVB standard za digitalnu zemaljsku televiziju (DTT). Za prijenos komprimiranog signala slike i zvuka koristi se MPEG uz COFDM modulaciju. U svijetu postoje i drugi standardi digitalne televizije, kao što su ISDB-T, prihvaćen u Japanu i Brazilu, ATSC u Sjevernoj Americi, i DMB-T/H u Kini.
Sadržaj |
[uredi] DVB-T u Hrvatskoj
 |
Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava) |
Prvo eksperimentalno emitiranje u digitalnoj tehnologiji započelo je 13. lipnja 2002. g. s odašiljača Sljeme. Nedugo nakon toga pušten je u rad i digitalni odašiljač na HRT domu, te na Učki. Do kraja 2006. postavljeno je ukupno 9 odašiljača.
Vlada RH je 31. srpnja 2008. donijela nacionalni projekt prelaska na digitalno emitiranje programa tzv. Switchover starategiju Digitalna Hrvatska u sklopu kojeg će se ugasiti svi analogni televizijski odašiljači do 31.12.2010. ISTRAdigital je pilot projekt pokrenut 2008. kojim bi se područje cijele Istre pokrilo digitalnim signalom te bi tako Istra postala prva "all digital" regija u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj se u digitalnom obliku na nacionalnoj razini trenutno emitiraju dva multipleksa u kojima se nalaze programi HTV 1, HTV 2, RTL Televizija i Nova TV. Regionalni TV programi u digitalnom obliku se emitiraju u prvome multipleksu sa odašiljača na Josipovcu Slavonska Televizija, te Nezavisna Istarska Televizija na području Istre.
Alternativni davatelj DVB-T usluge Croatel je tijekom 2007. i 2008. godine postavio odašiljače u Zagrebu i Rijeci i osim programa na nacionalnoj razini na njemu su se emitirali HRT plus i Discovery HD Europe. U proljeće 2008. Croatel je prestao sa eksperimentalnim emitiranjem.
Slijedom Vladine strategije prelaska na digitalno emitiranje TV signala Hrvatska agencija za telekomunikacije je 28. siječnja 2009. otvorila natječaj za operatera koji će emitirati prva dva multipleksa za područje Hrvatske. Na natječaj su se prijavili T-Com i Odašiljači i veze, te je 24. travnja 2009. Agencija odlučila Odašiljačima i vezama izdati dozvole za desetogodišnje emitiranje signala prva dva multipleksa.
Tijekom 2009. očekuje se raspisivanje natječaja za dodatne programske sadržaje u prva dva multipleksa. Hrvatska Radio Televizija je još tijekom 2008. godine najavila pokretanje nova 2 programa. Radi se o programima HRT 3 (HRTplus transformiran u sportsko-zabavni program) te HRT 4 (informativni program). Prema najavama, Nova TV i RTL su također zainteresirani za proizvodnju dodatnih programa za DVB-T emitiranje.
[uredi] Konferencija u Ženevi
Na konferenciji o budućnosti digitalne televizije u Europi, održanoj u lipnju 2006. u Ženevi, hrvatski su stručnjaci i pregovarači ostvarili 100% uspjeh u svojim zahtjevima. Naime, talijanska je strana bila protiv hrvatskih zahtjeva smatrajući da je njima potreban veći broj frekvencija. Takva je trenutna situacija u analogiji, zbog koje je u Hrvatskoj nemoguće dijeliti nove nacionalne koncesije zbog toga što je većina frekvencija uz more ometena signalima iz Italije. Tako je Hrvatska dobila pravo na 8 digitalnih multipleks kanala. 7 kanala s nacionalnom pokrivenošću emitirat će se u UHF frekvencijskom području, a 1 u VHF-III frekvencijskom području. To znači da bi sadašnji broj od četiri kanala na nacionalnoj razini u budućnosti mogao porasti na čak 40-tak.
Odlukom Ženevske konferencije Hrvatska je podijeljena u devet digitalnih regija.
[uredi] Frekvencije SDTV digitalnih odašiljača
| Objekt | Kanal | Frekvencija odašiljanja [MHz] MUX A |
Kanal | Frekvencija odašiljanja [MHz] MUX B |
|---|---|---|---|---|
| Bakar | 28 | 530 | ||
| Biokovo | 53 | 730 | ||
| Brač (Vidova gora) | 53 | 730 | ||
| Buje | 28 | 530 | 53 | 730 |
| Buzet | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Cres | 28 | 530 | ||
| Ćelavac | 51 | 714 | ||
| HRT dom | 48 | 690 | 42 | 642 |
| Ivanšćica* | 44 | 658 | ||
| Osijek-Hotel Osijek | 47 | 682 | ||
| Koromačno | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Krk-Kras | 28 | 530 | 53 | 730 |
| Labinštica | 53 | 730 | 33 | 570 |
| Lička Plješivica | 54 | 738 | ||
| Novigrad Istarski | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Pag | 51 | 714 | ||
| Papuk | 23 | 490 | ||
| Pazin | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Plomin | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Plovanija | 64 | 818 | ||
| Poreč | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Promina | 51 | 714 | ||
| Psunj | 23 | 490 | ||
| Pula II | 28 | 530 | 48 | 690 |
| Pula-silos | 28 | 530 | 53 | 730 |
| Rabac | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Raša | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Rovinj | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Slavonski Brod - Košarevac | 23 | 490 | ||
| Sljeme | 27 | 522 | 42 | 642 |
| Srđ | 59 | 778 | 51 | 714 |
| Stipanov Grič | 54 | 738 | ||
| Šibenik Martinska | 51 | 714 | ||
| Trget | 28 | 530 | 40 | 626 |
| Učka | 28 | 530 | 53 | 730 |
| Ugljan | 51 | 714 | 59 | 778 |
| Vrsar-vodosprema | 28 | 530 | 53 | 730 |
* Objekt Ivanšćica emitira u vertikalnoj polarizaciji
[uredi] HD televizija
HDTV je televizija visoke rezolucije i kvalitete zvuka. Takav način emitiranja još uvijek nije u potpunosti zaživio, no mnoge televizijske kuće diljem svijeta već emitiraju takve programe, uglavnom satelitskim putem. Za ovakvu kvalitetu programa potrebno je prenijeti daleko više podataka nego za "običnu" televiziju, pa se stoga obavezno koristi MPEG-4 kodiranje slike. HD emitiranjem se isto tako prenosi i AC3 zvuk, odnosno Dolby Surround programi sa višekanalnim zvukom.
Početkom 2007. godine Hrvatska Radio Televizija pokrenula je HDTV program HRT HD. Novi program je u eksperimentalnoj fazi i u početku se emitirao samo sa jednog odašiljača, onoga postavljenom na HRT domu. Tijekom 2008. godine mreža odašiljača se malo proširila te je HRT HD postao dostupan i u drugim večim gradovima. Sredinom 2008. je na tom programu po prvi put prikazan sportski sadržaj u HD kvaliteti sa dva najveća sportska događaja te godine, Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj, te Olimpijskih igara u Pekingu.
[uredi] Frekvencije HDTV digitalnih odašiljača
| Objekt | Kanal | Frekvencija odašiljanja [MHz] |
|---|---|---|
| Zagreb, HRT dom | 56 | 754 |
| Zagreb, Sveta Nedjelja | 56 | 754 |
| Zagreb, Sesvete | 56 | 754 |
| Rijeka, Veprinac | 36 | 594 |
| Rijeka, Pulac | 36 | 594 |
| Split, Marjan | 46 | 674 |
| Osijek,Josipovac | 33 | 570 |
[uredi] Prednosti DVB-T-a
Prema preporuci Europske komisije sve članice EU-a moraju najkasnije do 2012 g. u potpunosti isključiti analogiju (dosadašnji način emitiranja) i prijeći na digitalno emitiranje. U nekim je zemljama taj postupak već pri kraju (Velika Britanija, Francuska, Italija...) dok su neke čak iza Hrvatske, koja svoje analogne sustave planira ugasiti do 2010. godine.
Digitalna zemaljska televizija kvalitetom slike i zvuka nimalo ne zaostaje za digitalnom satelitskom televizijom jer je tehnologija prijenosta vrlo slična. DVB-T omogućava da se na jednoj
frekvenciji gdje ste do sada mogli pratiti jedan kanal emitira 6-8 kanala u visokoj kvaliteti. Dakle ako sada uzmemo u obzir da u Zagrebu emitira 6 kanala na 6 i više različitih frekvencija, DVB-T će omogućiti 6 različitih multipleksova sa 30 i više programa! Ovo dakako otvara vrata novim programima uključujući i pay tv programe. Uz televizijske programe moguće je pratiti i radio kanale.
Novosti u digitalnoj televiziji su tzv. superteletekst koji je brži i interaktivniji od običnog teleteksta, EPG (Electronic Program Guide) programski vodič na kojem možete vidjeti raspored emitiranja programa i nešto informacija o emisijama. DVB donosi i sliku širokog omjera (widescreen - 16:9) koja više podsjeća na kino platno. Isto tako, putem DVB-a se mogu prenositi HDTV kanali visoke razlučivosti te Dolby Surround višekanalni zvukovi za reprodukciju na sustavima kućnog kina.
Za prijem digitalne zemaljske televizije potrebna je ista antena kao i za analognu televiziju, iako postoje specijalne antene za DVB-T, te STB (Set Top Box) - uređaj za prijem digitalne zemaljske televizije kojeg možete spojiti na postojeći analogni televizijski prijemnik.
Sve one smetnje koje bi inače imali sa analognom zemaljskom televizijom su uklonjene. Nema više "snijega", nema duplih slika, nema miješanja kanala, slika je, dok god je signal zadovoljavajući, vrhunska i besprijekorna. Zvuk također. Zadovoljavajući signal znači da morate imati minimalno toliko signala da se kanal može gledati bez prekida. Ukoliko signala nestane ili postane preloše kvalitete, i dalje neće biti snijega nego će se slika jednostavno "zamrznuti". Do sada je sa analognom televizijom za pristojnu sliku kvaliteta signala morala biti iznad 70%, no digitalna televizija omogućava praćenje kanala u boljoj kvaliteti i pri kvaliteti signala od oko 30%, a ponekad je potrebna manja jakost signala ukoliko imate visoku kvalitetu istog. Jačina signala može biti minimalna.
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
Odašiljači i veze
Croatel
Hrvatska agencija za telekomunikacije
Započela podjela kupona za nabavku DVB-T uređaja
