Jadransko more

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Jadran" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Jadran (razdvojba).
Jadransko more
Adriatic Sea.jpg
Satelitska fotografija Jadranskog mora
Lokacija Južna Europa
Koordinate 43°N 15°E / 43°N 15°E / 43; 15Koordinate: 43°N 15°E / 43°N 15°E / 43; 15
Granična mora Jonsko more
Površina 138.600 km²
Zapremina 35.000 km³
Prosječna dubina 252,5 m
Najveća dubina 1233 m
Najveća širina 200 km
Najveća duljina 800 km
Površina slijeva 235.000 km²
Širi slijev sredozemni
Glavni pritoci Adige, Bojana, Cetina, Drim, Krka, Neretva, Soča, Pad, Zrmanja
Akumulacijski period 3 – 3,8 god.
Temperatura 9 – 24 °C
Salinitet 38 – 39 
Otoci 1246
Duljina obale 3739,1 km
Obalne države Flag of Albania.svg Albanija
Flag of Montenegro.svg Crna Gora
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Flag of Croatia.svg Hrvatska
Flag of Slovenia.svg Slovenija
Flag of Italy.svg Italija

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Površina mu iznosi 138 595 km2, duljina 738 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m[nedostaje izvor].

Ime i etimologija[uredi VE | uredi]

Ime Jadranskog mora postoji još od antičkih vremena. Na latinskom je glasilo Mare Hadriaticum. Ime vjerojatno potječe od grada Adrije ili Hadrije, što je bio naziv samo za sjeverni dio zaljeva. Poslije je počelo označavati cijeli zaljev.

Pavao Ritter Vitezović rabio je izraz Sinje more..[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Jadransko more je pretežno zatvoreno more povezano s Jonskim morem i preko njega Sredozemnim morem. Granica Jadranskog i Jonskog mora su Otrantska vrata široka 75 km između Italije i Albanije.

Jadransko more je pretežno plitko. Sjeverno od Pule mu dubina ne prelazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m – taj prostor je za vrijeme ledenog doba bio na kopnu. U južnom dijelu Jadranskog mora se nalazi udubina u kojoj dubine naglo padaju (najveća dubina je 1233 m).

Jadran je relativno toplo more – temperatura mu ne pada ispod 11°C. Prozirnost mu je također velika. Važno svojstvo morske vode je i slanost ili salinitet kojom se iskazuje ukupna količina svih otopljenih soli u 1000g morske vode.

Istočna obala Jadranskog mora, osobito njezin hrvatski dio, izrazito je razvedena dok je zapadna (talijanska) obala mnogo ravnija. Također je istočna obala izrazito visoka – uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru zapadne Istre, zadarskog zaleđa, dijela crnogorske obale te albanske obale. S druge strane, talijanska obala je pretežno niska. Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih reljefnih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba (tada se je razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi). Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.

Morske struje su u Jadranskom moru tople te uz istočnu obalu teku od juga prema sjeveru, a uz zapadu obalu od sjevera prema jugu. Morske mijene nisu pretjerano izražene.

Hrvatska obala Jadranskog mora se smatra najčišćim morem u Europi. Istovremeno je talijanska obala pretežno zagađena (zbog zagađenja koja donosi rijeka Po) no to zagađenje pretjerano ne utječe na hrvatsku obalu zbog smjera morskih struja.

Zemlje s izlazom na Jadransko more[uredi VE | uredi]

Politička karta zemalja s izlaskom na Jadransko more

Zapadna obala[uredi VE | uredi]

Istočna obala[uredi VE | uredi]

Zemlje s izlazom na otvoreno more

Zemlje bez izlaza na otvoreno more

  • Flag of Bosnia and Herzegovina.svg BiH
  • Flag of Slovenia.svg Slovenija (Ovaj podatak nije provjeren, rješavanje arbitražnog sporazuma u tijeku.)

Granični sporovi na Jadranskom moru[uredi VE | uredi]

  • Savudrijska vala - spor između Slovenije i Hrvatske; pitanje slovenskog izlaska na otvoreno more
  • Neumski zaljev - spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske; pitanje otočića Veliki i Mali Školj, te vrh poluotoka Kleka
  • Prevlaka - spor između Crne Gore i Hrvatske; riješen međunarodnom arbitražom i dogovorom

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Prirodni resursi[uredi VE | uredi]

Ugljikovodici[uredi VE | uredi]

Energetske tvrtke temeljem podataka koje je prikupila norveška tvrtka Spectrum i koje je prikupila INA, smatraju da se u jadranskom podmorju nalaze velika ležišta ugljikovodika pogodnih za eksploataciju. 2. travnja 2014. godine Vlada RH otvorila je javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja. Natječaj je zatvoren 3. studenoga 2014. Na otvaranju javnog nadmetanja u travnju bilo je predstavnika 40-ak energetskih tvrtki, kao Exxon, Gazprom, Lukoil, Total, Ina, RWE, Edison, Turkish Petroleum, Hellenic Petroleum, Petroceltic, Hunt Oil, JP Nippon i dr. Natječaj je u djelokrugu ministarstva gospodarstva. Ponuđeno je 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Osam istražnih polja je na sjevernom Jadranu, a dvadeset i jedno na srednjem i južnom Jadranu. Ministarstvo procjenjuje da bi ovisno o polju istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranu trajala od dvije do pet godina.[2]

Ponude će biti procijenjene prema onome što su ponuđači ponudili o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, broju predloženih rudarskih radova bušenja i istražnih bušotina te o drugim istraživanjima, kao i naknadi za potpis ugovora. 70 postotni udio u ocjeni ponude odnosi se na inicijalno trogodišnje istražno razdoblje, kad se najviše vrednuje broj bušotina. 20 posto ocjene ponude nose podaci iz ponude za drugo inicijalno istražno razdoblje od dvije godine. U tom razdoblju najvažniji je broj bušotina. S 10 posto u procjeni ponude sudjeluje naknada za potpis ugovora.[3]

Projektu eksploatacije su se suprotstavili Ivan Sinčić, Živi zid, Ivan Pernar, Oceanografski institut, predsjednik saborskog Odbora za zaštitu okoliša Branko Bačić, Klub nezavisnih vijećnika s Jadrana i dr.[4][5]

Važniji gradovi i luke[uredi VE | uredi]

Dubrovnik, biser Jadrana

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Panorama[uredi VE | uredi]

Adriatic Sea - view from Lokrum.jpg
Barca a vela, Poreč, Istra.JPG
Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Jadransko more
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jadransko more