David Cronenberg

Izvor: Wikipedija
David Cronenberg
David Cronenberg
Cronenberg 2012.
Rodno ime David Paul Cronenberg
Rođenje 15. ožujka 1943., Toronto, Ontario, Kanada
Zanimanje redatelj, scenarist, producent, glumac
Godine rada 1966. -
Portal o životopisima
Portal o filmskoj umjetnosti

David Paul Cronenberg (Toronto, Ontario, 15. ožujka 1943.) kanadski je filmski redatelj, scenarist, glumac i producent. Jedan je od glavnih začetnika žanra tjelesnog horora (eng. body horror), žanra koji istražuje ljudske strahove od tjelesnih transformacija i infekcija. U svojim filmovima obično psihološki aspekt povezuje s fizičkim. Prvu polovica karijere obilježili su mu horori i znanstvena fantastika, dok je u drugoj fazi svoj rad proširio izvan tih žanrova. Slovi za najprovokativnijeg narativnog redatelja engleskog govornog područja.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rani život[uredi | uredi kôd]

David Cronenberg rođen je u Torontu, gdje i danas živi. Sin je pijanistice Esther Sumberg i književnika i urednika Miltona Cronenberga.[2] Počeo je pisati još kao dijete. Gorljiv interes za znanost doveo ga je do studija prirodnih znanosti na Sveučilištu u Torontu, ali se tijekom prve godine prebacio na engleski jezik i književnost. Fasciniran filmom Winter Kept Us Warm (1966.), kolege studenta Davida Sectera, razvija interes za film i radi dva 16 mm filma (Transfer i From the Drain). Nakon što je godinu dana putovao Europom, vraća se u Kanadu 1967. i diplomira kao jedan od najboljih u generaciji.[3]

Karijera[uredi | uredi kôd]

U svojim prvim dugometražnim filmovima Stereo (1969.) i Zločini budućnosti (1970.) obrađuje omiljene teme: seksualnost, eksperimenti nad ljudskim tijelima, medicina i psihoanaliza.

Ranih 70-ih 20. stoljeća producirao je brojne televizijske filmove. Vratio se režiranju s filmom Trnci (1975.). Ovaj film i sljedeća dva, Bjesnoća (1977.) i Mladunci (1979.) mješavina su horora i znanstvene fantastike i donose Cronenbergu status kultnog redatelja. 1981. godine ostvaruje prvi veliki komercijalni uspjeh s filmom Skeneri. Dvije godine kasnije režira Videodrom (1983.), film o moći medija s Jamesom Woodsom u naslovnoj u ulozi. Usporedo s Videodromom radi na ekranizaciji istoimenog romana Stephena Kinga Zona Smrti (1983.) s Christopherom Walkenom. Međunarodno priznanje dobit će filmom Muha (1986.), obradom istoimenog filma Kurta Neumanna iz 1958.

U svojim kasnijim filmovima napušta žanr horora i znanstvene fantastike, a da pritom zadržava vlastiti stil. Smrtonosni blizanci (1988.) bavi se odnosom između dva brata koja glumi Jeremy Irons. Cronenberg navodi Williama S. Burroughsa i Vladimira Nabokova kao osobne utjecaje.[4] Godine 1991. ekranizirao je slavni Burroughsov roman Goli ručak koji je smatran neprilagodljivim filmskom mediju.

1996., David Cronenberg obrađuje drugog kultnog pisca, J. G. Ballarda, i režira Sudar, film o seksualnoj fascinaciji prometnim nesrećama. Film je dobio posebnu nagradu žirija na Filmskom festival u Cannesu. Fasciniran odnosom čovjeka i tehnologije, 1999. radi eXistenZ s Judom Lawom, u kojem istražuje granice između stvarnog svijeta i virtualne stvarnosti. U Pauku (2003.) bavi se umom shizofreničara kojeg glumi Ralph Fiennes.

Povijest nasilja (2005.) adaptacija je istoimenog stripa s Viggom Mortensenom u glavnoj ulozi. Ruska obećanja (2007.) je film o ruskoj mafiji u Londonu te je prvi Cronenbergov projekt u cijelosti napravljen izvan Kanade. Opasna metoda (2011.) filmska je verzija predstave The Talking Cure Christophera Hamptona, a govori o suparništvu između psihoanalitičara Carla Gustava Junga i Sigmunda Freuda.[5][6]

Njegov film Cosmopolis (2012.) konkurirao je za Zlatnu palmu na Filmskom festival u Cannesu.[7][8]

Filmografija[uredi | uredi kôd]

Redatelj[uredi | uredi kôd]

Glumac[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ J. Hoberman. 17. svibnja 2005. Historical Oversight. The Village Voice. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2011. Pristupljeno 18. svibnja 2011.
  2. ↑ David Cronenberg Biography (1943–). Filmreference.com. Pristupljeno 19. svibnja 2011.
  3. ↑ New York Times (8. siječnja 2012.). David Cronenberg: Full Biography. From All Movie Guide. Preuzeto 1.srpnja 2012.
  4. ↑ Browning, Mark (2007) David Cronenberg: author or film-maker?. Intellect Books. ISBN 1-84150-173-5, ISBN 978-1-84150-173-4
  5. ↑ Viggo Mortensen Replaces Christoph Waltz As Sigmund Freud In David Cronenberg's 'The Talking Cure'. The Playlist. 9. ožujka 2010. Pristupljeno 18. svibnja 2011.
  6. ↑ Keira Knightley Takes The Talking Cure. Empire. 23. prosinca 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 7. kolovoza 2012.
  7. ↑ 2012 Official Selection. Cannes. Pristupljeno 19. travnja 2012.
  8. ↑ Cannes Film Festival 2012 line-up announced. timeout. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2012. Pristupljeno 19. travnja 2012.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Red Cars. Volumina Artbooks. Bologna: Associazione culturale Volumina. 2005 ISBN 978-88-901996-8-4
  • David Cronenberg: Interviews with Serge Grunberg. Plexus Publishing. 2005. ISBN 0-85965-376-5.
  • David Cronenberg: Collected Screenplays 1: Stereo, Crimes of the Future, Shivers, Rabid. 2002. Faber and Faber. ISBN 0-571-21017-1.
  • eXistenZ: A Graphic Novel. Key Porter Books. 1999. ISBN 1-55263-027-7.
  • Crash. Faber and Faber. 1997. ISBN 0-571-19127-4.
  • Cronenberg on Cronenberg. David Rodley (ed.) Faber and Faber. 1997. ISBN 0-571-19137-1.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=David_Cronenberg&oldid=6848625"