Enigmatika
Izvor: Wikipedija
Enigmatika je vještina sastavljanja i rješavanja zagonetaka (enigmi). Naziv je nastao od grčke imenice αἴνιγμα, zagonetka.
Koristi se već dugo i naziv zagonetaštvo (kojega nema u poznatijim rječnicima hrvatskog jezika), dok Bratoljub Klaić u svom Rječniku stranih riječi, uz odrednicu enigmatika, navodi i naziv zagonetarstvo, koji se u suvremenoj enigmatici ne koristi.
Podjela koja se obično navodi u zagonetačkoj literaturi:
- Mrežaste zagonetke su zasnovane na ukrštanju riječi i pojmova (klasične križaljke, skandinavke, talijanke, magični kvadrati, klinovi, piramide, vretena, ispunjaljke, osmosmjerke, kriptogramne križaljke...).
- Zagonetke sa premetanjem slova (igre riječi) (premetaljke, indirekti, šarade čitaljke, palindromi, čahure, logogrifi), pojedini tipovi ovih zagonetaka mogu biti i u stihu.
- Rebusi, koji mogu biti slikovni, slovni i kombinacije slika i slova.
- Likovne zagonetke, čije se odgonetke kriju u crtežu.
- Matematičke zagonetke, zasnovane na matematičkoj logici i zakonitostima.
- Kriptogrami, zagonetke koje u sebi sadrže ključ za dolazak do rješenja.
- Šahovske zagonetke, zasnovane na pravilima šaha.
- Logičke zagonetke (sudoku, integram i slično), čija je pojava novijeg datuma i ne ubrajaju se u klasičnu enigmatiku.