Glasnik (novine)

Izvor: Wikipedija
Glasnik

Prikaz naslovne stranice Glasnika za studeni-prosinac 2006. godine
Tip dvomjesečnik
Izdavač Rijaset
Glavni urednik Mustafa Prljača
Utemeljen 1933.
Jezik bošnjački
Sjedište Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Glasnik, službeno je glasilo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi broj Glasnika izašao je siječnja 1933. godine. Pokrenulo ga Vrhovno starješinstvo (Rijaset) Islamske zajednice u Beogradu. Redovno je izlazio do 1945. godine. Nakon prekida od pet godina Glasnik je počeo ponovo izlaziti 1950. godine. Prekid ponovo nastaje ratne 1993. godine. Od početka 1994. godine do danas Glasnik ponovo redovno izlazi.

Namjere i želje osnivača Glasnika sadržane su u riječima reisu-l-uleme Ibrahima ef. Maglajlića napisane u uvodnom članku pod naslovom Prva riječ, prvog broja Glasnika iz 1933.godine :

Wikicitati »..Pokretanjem ovoga časopisa uklanja se jedan nedostatak i daje svima prijateljima našeg napretka mogućnost da svoje sile i svoju spremu stave u službu našoj zajednici, kako bi joj otvorili oči i pokazali put prema ljepšoj budućnosti...«

U Glasniku su redovito surađivali i objavljivali svoje radove: reis-ul-uleme, muftije, predsjednici starješinstava, muderrisi, muallimi imami, studenti, učenici medresa i mnogi drugi naši kulturni i javni radnici. Jedan od najredovnijih suradnika bio je hadži Husein ef. Đozo. Počeo je surađivati još od 1937. godine i objavio je 126 radova. Neprocjenjiv doprinos kvalitetu i na afirmaciji Glasnika, pored Huseina ef. Đoze, sa svojim mnogobrojnim objavljenim radovima, posebno se ističu: Mehmed ef. Handžić, Mustafa Busuladžić, Alija Nametak, Hazim Šabanović, Muhamed Hazim Tulić, hfz. Mahmud ef. Traljić, šejh Fejzulah ef. Hadžibajrić, Kasim ef. Hadžić, Hifzija Hasandedić, Abdurahman Hukić, Ahmed Smajlović, Ibrahim, Šaban i Vehbija Hodžić, Sinanudin Sokolović, Halid Buljina i mnogi drugi.

Svoj neizmjerljivi doprinos razvoju islamske misli kroz Glasnik dali su i profesori Fakulteta islamskih znanosti, profesori Gazi Husrev-begove medrese, službenici Rijaseta, kao i mnogi drugi kulturni i javni radnici.

Glasnik je službeno glasilo Rijaseta Islamske zajednice, izlazi dvomjesečno. U Glasniku se objavljuju službena akta Islamske zajednice kao što su: odluke, zaključci sa sjednica Rijaseta i Sabora, uredbe, dekreti o postavljanju imama i muftija, imenovanja ravnatelja ustanova i obrazovnih institucija, dopisi, saopštenja, godišnji izvještaji o radu Rijaseta, zapisnici sa sjednica Rijaseta i Sabora.

Autorski tekstovi imaju na kraju sežetak na arapskom i engleskom jeziku. Također aktualna hutba, aktualne teme i prikaz novih knjiga ili časopisa su stalne rubrike u Glasniku.[1]

Glavni i odgovorni urednici[uredi | uredi kôd]

# Ime i prezime Mandat započeo Mandat završen Napomene
1. Derviš Korkut 1933. 1936.
2. Fehim Spaho 1936. 1936.
3. Alija Nametak 1936. 1945.
4. Sulejman Kemura 1954. 1957.
5. Ešref Berberović 1962. 1963.
6. Muhamed-Hazim Tulić 1964. 1968.
(5). Ešref Berberović 1969. 1976.
7. Abdurahman Hukić 1976. 1989.
8. Fikret Karčić 1990. 1992.
9. Mehmedalija Hadžić 1994. 2002.
10. Senahid Bristrić 2002. 2003.
11. Husein Smajić 2004. 2005.
12. Mehmedalija Hadžić 2005. 2012.
13. Mustafa Prljača 2012. Trenutačno

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Glasnik. islamskazajednica.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]