Beograd

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Beograd
Београд/Beograd
Panorama Beograda.
Panorama Beograda.
Zastava Beograda
Zastava
Grb Beograda
Grb
Koordinate: 44°49′N 20°28′E / 44.817°N 20.467°E / 44.817; 20.467Koordinate: 44°49′N 20°28′E / 44.817°N 20.467°E / 44.817; 20.467
Država Flag of Serbia.svg Srbija
Singidun 279. g. pr. Krista
Osnivač Kelti
Vlast
 - Gradonačelnik Dragan Đilas (DS)
Površina
 - Urbano područje 359,96 km²
 - Područje utjecaja 3.222,68 km²
Visina 117 m
Stanovništvo (2011.)
 - Urbano područje 1.232.731 [1]
 - Urbana gustoća 3.425 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 1.659.440
 - Gustoća područja utjecaja 515 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 11 000
Pozivni broj +381 (0)11
Službena stranica www.beograd.rs
Zemljovid
Položaj Beograda u Srbiji.

Položaj Beograda u Srbiji.
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Beograd. Za druga značenja, pogledajte Beograd (razdvojba).

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni grad Republike Srbije. Nalazi na ušću Save u Dunav te je jedan od najstarijih gradova u Europi. Prema službenom popisu stanovnika iz 2011. godine urbano područje grada broji oko 1.250.000 stanovnika, dok područje utjecaja ima oko 1.700.000 stanovnika.

Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne Vinče, oko 4.800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su Kelti, u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao rimsko naselje Singidunum. Glavni je grad Srbije od 1403. godine, a tijekom 20. stoljeća bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih država. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u jugoistočnoj Europi, nakon Istanbula, Atene i Bukurešta.

Povijest[uredi VE | uredi]

Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:Povijest Beograda

Prapovijest[uredi VE | uredi]

Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:Vinčanska kultura

Godine 1938., tijekom izgradnje palače Albanija u središtu grada pronađen je kostur neandertalca koji je poginuo u borbi s mamutom, čiji su ostaci također nađeni u blizini.[2] Što govori o naseljenosti prostora današnjeg Beograda još u prapovijesno doba. Osim toga, pronađene su i lubanje neandertalaca u kamenolomu kod Leštana, u špilji na Čukarici i u blizini Bajlonijeve pijace. Ostaci kulture mlađeg kamenog doba, pronađeni su u Vinči,[3] Žarkovu i na Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na neprekidnu naseljenosti, ali i njezinu sve slabiju intezivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina. Vinča kultura stara je oko 7.000 godina te pripada redu najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima.

Stari vijek[uredi VE | uredi]

Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:Singidunum

Naseljen Keltima već od 3. stoljeću pr. Kr., prostor današnjeg Beograda ubrzo prelazi u ruke Rimljana i postaje naseobina pod imenom Singidunum.[4] Za vladavine cara Dioklecijana i tijekom progona kršćana u Singidunumu se spominju i prvi kršćanski mučenici,[5] primjerice Ermil i Stratonik. Podjelom Rimskog Carstva na Istočno i Zapadno grad ostaje pod upravom Bizanta.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Тurska opsada Beograda 1456. godine.
Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:Opsada Beograda (1456.)

Singidunum su kasnije osvajali mnogi osvajači, poput Huna, Sarmata, Ostrogota i Avara. Slaveni se na spomenute prostore doseljavaju oko 630. godine. Prvi zapisi o slavenskom imenu Beograd datiraju iz 878. godine - slavenski oblik imena grada bio je Bjelgrad.[6] Godine 1284. grad dolazi pod vlast Srba. Godine 1405. Stefan Lazarević proglasio je Beograd svojom prijestolnicom. U narednom vremenskom razdoblju Beograd je doživio velik uspon. Ponovno su utvrđene stare zidine grada, a obnovljene su i crkve i tvrđave. Tijekom ovog razdoblja grad je postao utočište mnogim balkanskim narodima koji su bježali pred nasrtajima Osmanlija. Vjeruje se kako je broj stanovnika tada dostizao brojku između 40.000 i 50.000.

Osmansko Carstvo[uredi VE | uredi]

Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:Beogradski pašaluk, Opsada Beograda 1688., Opsada Beograda 1717., Opsada Beograda 1789., Prvi srpski ustanak

Vojska pod vodstvom Sulejmana Veličanstvenog osvojila je Beograd 28. kolovoza 1521. godine. Nakon toga Osmanlije naseljavaju srušen i spaljen grad, postupno ga pretvarajući u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama izdaleka oduševljavala mnoge europske putnike toga doba.[7] Grad je 1594. godine zahvatila velika srpska pobuna (Banatska pobuna), ali je ugušena. U desetljećima koja su slijedila grad je bio miran, a bio je i važno sjedište okruga (Smederevskog sandžaka, poznatog i kao Beogradski pašaluk), povezan s Istanbulom Carigradskom cestom. Privukao je mnoge trgovce i nove stanovnike - Turke, Židove, Grke, Rome i ostale. Prema osmanlijskom putopiscu Evliji Čelebiji, koji je boravio u Beogradu 1660. godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 77.000 su bili Muslimani.

Tijekom narednih godina grad je više puta prelazio u ruke Austrougarske i Osmanskog Carstva. Austrija ga je osvajala tri puta: 1688., 1717. i 1789. godine, ali su ga Osmanlije ponovo zauzimale i to uz velika razaranja.[8] Tijekom Prvog srpskog ustanka Beograd je 1806. godine ponovno oslobođen od turske vlasti. Ustanici su vladali njime narednih sedam godina, do 1813., kada na vlast ponovno dolaze Osmanlije.

Kraljevina Srbija[uredi VE | uredi]

Knez Mihailova ulica krajem 19. stoljeća.

Od 1817. godine grad je bio je prijestolnica Kneževine Srbije s prekidom tijekom razdoblja od 1818. do 1841., kada je Kragujevac bio glavni grad. Prijestolnicu iz Kragujevca u Beograd preselio je knez Mihailo Obrenović. Kad je Srbija 1878. godine stekla potpunu nezavisnost te postala Kraljevina Srbija,[9] Beograd je opet postao ključni grad na Balkanu koji se vrlo brzo razvijao.[10] Međutim, uprkos izgradnji željezničke pruge do Niša, ukupni uvjeti za razvoj gospodarstva i porast kvalitete života u Srbiji bili su loši, a grad je 1900. imao samo 69.100 stanovnika. Ipak, godine 1905. broj stanovnika se povećava na preko 80.000, a na početku Prvog svjetskog rata i do 100.000, ne ubrajajući pritom Zemun koji je tada pripadao Austrougarskoj.[11]

20. stoljeće[uredi VE | uredi]

Beograd, nakon bombardiranja od strane Sila osovine, 1941. godine.
Poslijedice NATO-va bombardiranja, 1999. godina.
Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu, Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991., NATO-ovo bombardiranje SRJ, Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.

Tijekom 20. stoljeća nastavlja se burna povijest grada, koju obilježavaju Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat te raspad SFRJ početkom 90-ih godina.

Nakon Prvog svjetskog rata i okupacije od strane Austrougarske i njemačkih trupa, Beograd je doživio brz razvoj i značajnu modernizaciju kao glavni grad nove Kraljevine Jugoslavije, koja je osnovana 1918. godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina broj stanovnika povećao se na 239.000 (sada uključujući i novo pripojeni Zemun). Rast stanovništva se nastavlja te je do 1940. broj stanovnika iznosio oko 320.000.

Godine 1941. Kraljevina Jugoslavija potpisala je Trojni pakt i pridružila se Silama osovine. Povodom toga dana 27. ožujka iste godine uslijedio je masovni prosvjed i državni udar. Dana 6. i 7. travnja grad je teško bombardirao njemački Luftwaffe te usmrtio 2.274 ljudi. U bombardiranju je izgorjela i Narodna biblioteka Srbije, gdje su bile pohranjene mnoge knjige i srednjovjekovni rukopisi. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, srijemska predgrađa Beograda poput Zemuna ušla su u sastav Nezavisne Države Hrvatske. U Beogradu i središnjoj Srbiji nacisti su podržali osnivanje vlade Milana Nedića. Beogradski Židovi, Romi, komunisti, i drugi antifašisti odvedeni su u logore Sajmište[12] i Banjica, kroz koje je tijekom rata prošlo oko 125.000 ljudi. Dana 16. i 17. travnja 1944. grad su bombardirali i Saveznici, pri čemu je poginulo oko 1.600 stanovnika. Borbe za oslobođenje grada od Sila osovine započele su 13. i 14. listopada, a grad je konačno oslobođen 20. listopada 1944. Zajedničkim snagama oslobodili su ga jugoslavenski partizani i Crvena armija. Tijekom cijelog rata Beograd je ukupno izgubio oko 50.000 stanovnika i pretrpio teška razaranja.

Nakon Drugog svjetskog rata grad postaje glavim gradom komunističke Jugoslavije te se razvija u značajno industrijsko, političko, obrazovno, prometno i kulturno središte cijele tadašnje države. Godine 1951. vlasti započinju s izgradnjom Novog Beograda s lijeve obale rijeke Save. Deset godina kasnije Beograd je bio domaćin Prve konferencije nesvrstanih država. Godine 1980. umire dugogodišnji jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito. Sahrana i svečanosti odvijaju se u Beogradu, a nazočno je oko 700.000 građana.

Nakon 1991. i raspada SFRJ Beograd postaje sinonim za česte prosvjede, ulične nerede i opće nezadovoljstvo i nestabilnost. Bilježi se više velikih prosvjeda protiv politike Slobodana Miloševića, na ulice čak izlaze i tenkovi, a bilježe se i smrtno stradale osobe.[13] NATO-ovo bombardiranje SRJ 1999. godine uzrokovalo je značajnu štetu gradskoj infrastrukturi. Među pogođenim zgradama bilo je i nekoliko ministarstava, zgrada RTS-a u kojoj je poginulo 16 zaposlenih, nekoliko bolnica, hotel Jugoslavija, nekadašnja zgrada Centralnog komiteta, televizijski toranj Avala, kao i kineska ambasada u Novom Beogradu.[14] Padom Miloševićeva režima početkom novog milenija vraća se optimizam u gradski život.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Satelitska snimka Beograda.

Beograd predstavlja svojevrsno raskrižje putova između Zapadne Europe i Orijenta. Smješten je u sjevernom dijelu Središnje Srbije, na ušću Save u Dunav te okružen Vojvodinom s tri strane. Središte grada nalazi se na desnoj obali Dunava i desnoj obali Save. Na lijevoj obali Dunava počinje Banatska ravnica na kojoj se nalaze Borča i Krnjača, slabije naseljena sjeverna predgrađa. Između desne obale Dunava i lijeve obale Save nalaze se Novi Beograd, Zemun i Surčin, gdje prolazi bivša granica Habsburške monarhije i Osmanskog carstva. Rijeke Dunav i Sava imaju nekoliko ada - riječnih otoka. Najpoznatije su Veliko ratno ostrvo (na samom ušću) te Ada Ciganlija na Savi. Urbana površina grada iznosi 359,96 četvornih kilometara, dok šire gradsko područje obuhvaća prostor od 3.222,68 četvornih kilometara.

Klima[uredi VE | uredi]

Klima je umjerena kontinentalna.[15] Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 12,3°C. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnom temperaturom od 21,8°C, dok je najhladniji siječanj s prosjekom od 0,6°C. Beograd godišnje u prosjeku ima oko 25 dana s temperaturom većom od 30°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 680 milimetara po četvornom metru. Broj sunčanih sati godišnje iznosi oko 2.025. Najsunčaniji mjeseci su srpanj i kolovoz, a najmračniji prosinac i siječanj, s tek 2 do 3 sunčana sata dnevno. Za zimu je karakteristična košava, vrlo hladan vjetar koji dodatno spušta temperature zraka.

Reljef[uredi VE | uredi]

Središte grada nalazi se na uzvišenom i relativno brdovitom terenu. Najviša točka grada je brdo Torlak sa 303 metra nadmorske visine. Južno od gradskih granica nalaze se planine Avala (511 m) i Kosmaj (628 m). Područja Novog Beograda, Zemuna, Surčina, Borče i Krnjače reljefno su niža te uglavnom ravna zbog djelovanja vode tijekom prošlosti.

Imena[uredi VE | uredi]

Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd - Székesfehérvár i Biograd na Dunavu - Beograd).

Ime Objašnjenje
Singidun ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g.pr. Krista
Singidunum Romanizirano keltsko ime
Bjelgrad Slavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom
Alba Graeca latinski prijevod
Fejervar mađarsko ime
Griechische Weissenburg srednjovjekovno njemačko ime
Castelbiancho talijansko ime
Nandoralba srednjovjekovno mađarsko ime
Nandorfejervar srednjovjekovno mađarsko ime
Landorfejervar srednjovjekovno mađarsko ime
Veligradon bizantsko ime
Veligrada tursko ime
Dar Ul Džihad (Kuća rata) 2. tursko ime
Belogrados poleos grčko ime

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Zemljovid gradskih i prigradskih općina.

Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Podijeljen je na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina.

Gradske općine su:

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Beogradske općine

Prigradske su općine :

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Bežanijski blokovi u Novom Beogradu, velika namjenska stambena naselja.
Hram svetog Save - jedna od najvećih pravoslavnih crkvi na svijetu.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u deset gradskih općina Beograda živi ukupno 1.232.731 stanovnik, a u svih 17 općina koje čine teritorij Grada Beograda živi 1.659.440 stanovnika. Gledano prema stanovništvu, najveća je općina Novi Beograd, koja broji više od 200.000 stanovnika, od kojih mnogi ondje žive neprijavljeni.

Kretanje broja stanovnika tijekom povijesti[uredi VE | uredi]

Sljedeća tablica prikazuje razvoj broja stanovnika tijekom povijesti. Podaci su dani za šire gradsko područje.

Beograd: kretanje broja stanovnika između 170.[16] i 2011.
170.[16] 1284. 1426.[17] 1683. 1738. 1878. 1914. 1941. 1965. [18] 1981. 2002. 2011.
8.000 25.000 50.000 100.000 40.000 50.000 100.000 340.000 1.000.000 1.480.000 1.580.000 1.660.000

Nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Slijedi prikaz nacionalnosti koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1%:

  • Srbi - 1.417.187 (85,4 %)
  • Jugoslaveni - 22.161 (1,3 %)
  • Crnogorci - 21.190 (1,3 %)
  • Romi - 19.191 (1,2 %)

Osim navedenih, prema popisu iz 2011. u gradu živi još i 8.372 Makedonca i 4.617 Muslimana (u smislu nacionalnosti). Neslužbene procjene govore i o brojci između 10 i 20 tisuća Kineza[19] koji su se doselili posljednjih desetak godina. Također, tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća doselio je određen broj stanovnika iz Srije, Iraka, Irana i Jordana.[20]

Vjerski sastav[uredi VE | uredi]

Slijedi vjerski prikaz stanovništva, uključene su vjerske zajednice koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1%:

  • Pravoslavci - 1.429.170 (86,1%)
  • Muslimani - 20.366 (1,2 %)

Osim toga, u gradu živi još 16.305 rimokatolika, 3.796 protestanata te oko 2.200 židova.

Hrvati u Beogradu[uredi VE | uredi]

Popis daje službenu brojku od 10.381 Hrvata koji žive u Beogradu, što čini 0,6 % ukupnog stanovništva.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Novi Beograd, najbrže rastuća poslovna četvrt u regiji.
Zgrada Narodne banke Srbije.

Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća cijela tadašnja SR Jugoslavija bila je pod sankcijama Ujedinjenih naroda. Također, hiperinflacija jugoslavenskog dinara dodatno je desetkovala gospodarstvo grada. Oporavak počinje padom režima Slobodana Miloševića nakon 2000. godine kada su ukinute sankcije.

Danas Beograd i njegovo metropolitansko područje čine gospodarski najrazvijeniji dio Srbije. Navedeni prostor između ostalog ima i velik prometni značaj, što dodatno olakšava gospodarske aktivnosti. Ovdje se tako ostvaruje više od 40% državnog BDP-a, Beograd daje više od 30% ukupne radne snage u državi,[21] a njegovi stanovnici ostvaruju i najveći prosječni dohodak u zemlji. U gradu je sjedište svih važnijih domaćih gospodarskih ustanova, poput Narodne banke Srbije i Beogradske burze vrijednosnih papira. Također, svoja sjedišta ovdje ima i velik dio najvećih domaćih tvrtki te predstavništva međunarodnih tvrtki.

Industrija[uredi VE | uredi]

Značajno su razvijene tekstilna, metaloprerađivačka, elektrotehnička, strojarska, kemijska i petrokemijska industrija. Nešto slabije razvijena je vojna industrija i brodogradnja.

Financije[uredi VE | uredi]

U starom dijelu grada smještena je Narodna banka Srbije i Beogradski sajam – najveći izložbeni prostor u zemlji. Novi Beograd predstavlja glavnu poslovnu četvrt grada i najbrže rastuću poslovnu četvrt u Jugoistočnoj Europi. Ondje su smještene Beogradska burza vrijednosnih papira, poslovni neboder Zapadna kapija Beograda, sportska dvorana Beogradska arena, poslovni park Airport City Beograd, poslovno-stambeni kompleks Savograd, kongresni kompleks Sava centar, medijska kuća B92, luksuzni hoteli Hyatt i Continental te veliki prodajni centri Ušće, Delta i Mercator. Poslovni centar Ušće sa svojih 25 katova najviši je poslovni neboder u Srbiji.

Turizam[uredi VE | uredi]

Zbog svog položaja, burne povijesti, različitih kulturnih utjecaja i znamenitosti, Beograd dio prihoda ostvaruje i od turističkih aktivnosti. Osim gradskih znamenitosti, turisti grad posjećuju i zbog bogatog noćnog života. Grad obiluje noćnim klubovima, koji su osim na ulicama smješteni i na splavima duž obala Save i Dunava.[22] Godišnji prihod koji grad ostvari od turizma iznosi oko 500 milijarde eura.[23]

Mediji[uredi VE | uredi]

Sjedište medijske kuće B92 u Novom Beogradu.

Beograd je dom svih važnih medija u Srbiji. Navedni su samo najvažniji:

Radijske postaje:

RTS - Radio Beograd, Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Jugoslavija, Radio Novosti, Radio Nostalgija, Radio Politika, Radio Top FM, Radio S, Radio Studio B, Radio Pink

Televizijske postaje:

TV Avala, RTS-Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat), TV B92, TV Khrlo E Romengo (na romskom), TV Košava, TV Metropolis, TV Pink, TV Politika, TV YU INFO (Info24)

Produkcijske kuće:

Produkcijska grupa Mreža, Video nedeljnik, VIN Advance, DTV produkcija, Emotion Production, Produkcija Rikošet, Produkcijska kuća Adrenalin

Domaće novinske agencije:

Tanjug, FoNet, Beta, Tiker

Promet[uredi VE | uredi]

Panoramski pogled na Gazelu, Stari i Novi željeznički most. Most na Adi, koji nije na slici, izgrađen je naknadno.
Istočna polovina Mostarske petlje.
Nova kompozicija beogradskog tramvaja.
Beogradski trolejbus.
Savsko pristanište za brodove.

Cestovni promet[uredi VE | uredi]

Beograd predstavlja jedno od raskrižja važnih europskih putova. Smješten je na sjecištu europskih koridora br. 10 i br. 7. Tako se koridor 10 proteže od Zagreba preko Beograda u smjeru Niša, dok koridor 7 vodi iz Budimpešte preko Beograda u smjeru Soluna.[24] Na metropolitanskom području grada nalazi se 10 mostova, te jedan most u izgradnji. Važan korak bit će i dovršenje Beogradske obilaznice, projekta koji bi trebao rasteretiti ceste u središtu grada.

Mostovi na rijeci Savi su (navedeni uzvodno):

Mostovi na Dunavu su: (navedeni uzvodno)

Važne petlje i prometna raskrižja:

  • Mostarska petlja (velika cestovna petlja izgrađena u dva dijela, nalazi se na autocesti E 75)
  • Slavija (važan kružni tok prometa nedaleko od središta grada)
  • Autokomanda (druga cestovna petlja na autocesti E 75, također naziv za dio grada u kojem se nalazi)
  • nekoliko većih cestovnih raskrižja i kružnih tokova prometa u Novom Beogradu (svi smješteni na autocesti E 75)

Željeznički promet[uredi VE | uredi]

Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih vlakova. Beograd je vrlo dobro povezan s mnogim domaćim (Kragujevac, Novi Sad, Niš, Subotica) i međunarodnim odredištima (Bar, Beč, Budimpešta, Istanbul, Ljubljana, München, Sofija, Zagreb, Zürich). Ipak, velik problem čini zastarjeli Glavni željeznički kolodvor, koji sve teže zadovoljava zahtjeve modernog željezničkog prometa.

Zračni promet[uredi VE | uredi]

Beogradska zračna luka Nikole Tesle nalazi se pored Surčina na 12 km zapadno od središta grada, u kojoj se nalazi 20-ak predstavništava stranih zrakoplovnih tvrtki. Godišnje njome prođe nešto više od 3 milijuna putnika.[25]

Riječni promet[uredi VE | uredi]

Osim kopnenog, u Beogradu važnu ulogu ima i riječni teretni promet, budući da se grad nalazi na ušću Save u Dunav. Gradska riječna luka nalazi se na Dunavu i služi prvenstveno za prijevoz i utovar robe. Putnički riječni promet ima manji značaj, a pristaništa za ukrcaj i iskrcaj putnika nalaze se na Savi.

Gradski promet[uredi VE | uredi]

Gradski promet sastoji se od 118 gradskih autobusnih linija (broj prelazi i 300 linija ako se uključi i prigradski autobusni promet), 12 tramvajskih linija, 8 linija trolejbusa[26] te gradske i prigradske željeznice (4 plus 1 linija). Metro sustav ne postoji, iako je taj projekt već desetljećima u planu te se u bližoj budućnosti planira početak izgradnje. Također, u gradu je službeno registrirano više od 20 taksi udruženja, s više od 1.000 vozila. Cijene taksi usluga uglavnom su niže od sličnih europskih gradova, ali su i česti slučajevi ilegalnog obavljanja taksi usluga.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Obrazovanje i znanost[uredi VE | uredi]

Zgrada Srpske akademije znanosti i umjetnosti.
Zgrada Elektrotehničkog fakulteta.

U Beogradu postoji 195 osnovnih i 85 srednjih škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umjetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sustav obuhvaća 51 stručnu srednju školu, 21 gimnaziju, 8 umjetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih učenika obrazuje 22.000 zaposlenih u više od 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 četvornih metara funkcionalnog prostora.[27] U Beogradu postoje dva državna sveučilišta i više privatnih ustanova za više i visoko obrazovanje. Sveučilište u Beogradu nastalo je od Velike škole, osnovane 1808.,[28] a službeno je utemeljeno 1905. godine. Godine 1973. umjetničke akademije prerasle su u fakultete umjetnosti, a Umjetnička akademija postala je Sveučilište umjetnosti, drugo samostalno sveučilište u gradu.[29] Danas grad ukupno broji više od 70.000 studenata, a prema nekim neslužbenim izvorima taj se broj penje i do 90.000. Najznačajnije gradske knjižnice su Narodna knjižnica Srbije, Beogradska sveučilišna knjižnica i Beogradska gradska knjižnica.

Od znanstveno - istraživačkih ustanova ovdje se nalaze:

Što se tiče zdravstvenih institucija, Beograd ima stotinjak ustanova za skrb i pomoć bolesnicima različitih potreba, te isto toliko ljekarni. Najveća medicinska ustanova je Vojnomedicinska akademija (skraćeno: VMA), otvorena 1844. te je ujedno i najveći bolnički centar u Srbiji [32].

Kultura[uredi VE | uredi]

Narodni muzej.
Vojni muzej.
Teslin muzej.
Narodno pozorište.

Događanja[uredi VE | uredi]

Beograd je domaćin nekoliko godišnjih važnih međunarodnih događanja, u koja se ubrajaju: Beogradski filmski festival, Beogradski međunarodni kazališni festival, Beogradski glazbeni festival (skraćeno BEMUS),[33] Beogradski sajam knjiga te Beogradski pivski festival.[34] Također, od 1996. godine u gradu se dvaput godišnje (jesen/zima i proljeće/ljeto) održava i tjedan mode.[35] Beogradski tjedan mode nalazi se na listi 40 najvažnijih tjedana mode u svijetu.

Muzeji, galerije i arhivi[uredi VE | uredi]

Najpoznatiji beogradski muzeji, galerije i arhivi su:

Kazališta i opere[uredi VE | uredi]

Najpoznatija gradska kazališta su:

Beograd ima dvije opere:

Obje navedene ustanove imaju ulogu i opere i kazališta.

Arhitektura[uredi VE | uredi]

Knez Mihailova ulica (u pozadini zgrada kavane Vapiano (nekada kavane Ruski car).
Stari dvor, danas sjedište Gradske skupštine.
Parlament Republike Srbije.
Pobednik, spomenik na Kalemegdanu.

Beogradska je arhitektura vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u Zemunu, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su neoklasicizam, barok, secesija, srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi.

Arhitektonske ambijentalne cjeline:

Neke od najpoznatijih zgrada u Beogradu su:

Od primjera osebujne arhitekture, ondje su:

Neke od najznačajnijih ulica i trgova su:

  • Bulevar Kralja Aleksandra - sa svojih nešto više od 8 km najduža ulica u Beogradu
  • Knez Mihailova
  • Skadarlija
  • Slavija
  • Terazije
  • Trg Republike
  • Kralja Milana
  • Trg Nikole Pašića
  • Studentski trg
  • Kneza Miloša
  • Pariska
  • Ulica Antuna Jelalića

Spomenici:

Parkovi:

Noćni život[uredi VE | uredi]

Beograd ima reputaciju grada koji nudi svakodnevni i živopisan noćni život [38], sa mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada, dobrom hranom te raznom ostalom ponudom, poput primjerice kockarnica [39]. Većina najpoznatijih klubova smještena je na splavovima duž obala Save i Dunava. Ovakvu vrstu zabave ponajviše prakticiraju vikend posjetitelji iz okolnih država, posebno oni iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Razlozi koje navode su prijateljska atmosfere, sjajni klubovi i barovi, niske cijene, nepostojanja jezičke barijere te i liberalne regulative vezane za noćni život.

Poznata mjesta za ljubitelje alternativne glazbe poznati su klubovi kao što su Akademija [40] i Klub studenata tehnike [41]. Jedno od najpoznatijih mjesta za alternativne kulturne događaje u gradu je Studentski kulturni centar. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umjetničke izložbe, javne debate i razgovori.

Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su starogradske glazbe, tipične za sjeverne krajeve Srbije, večeri uglavnom provode na Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gdje su se okupljali pjesnici i umjetnici krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ondje se također nalaze i neki od najboljih i najstarijih beogradskih restorana.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Najpoznatije su gradske znamenitosti:

Sport[uredi VE | uredi]

Stadion Marakana.
Otvoreni bazen Tašmajdan.

Na području grada postoji oko 1.000 sportskih objekata od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe održavanja gotovo svih vrsta velikih sportskih događanja. [43] Među njima se nalazi 8 većih stadiona, 16 sportskih centara, 6 plivališta, 6 većih sportskih dvorana [44], 1 hipodrom i 1 golf klub.

Tijekom povijesti Beograd je bio domaćin slijedećih velikih sportskih manifestacija: Europsko prvenstvo u nogometu 1976., Europsko prvenstvo u košarci 2005., Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce 2005., Europsko prvenstvo u vaterpolu 2006., Europski olimpijski festival mladih 2007., Ljetna univerzijada 2009. [45], te Europsko prvenstvo u rukometu za muškarce 2012. Grad Beograd bio je i dva puta kandidat za održavanje Ljetnih olimpijskih igara, godine 1992. i 1996., ali oba puta neuspješno.

Ada Ciganlija (nekada ada, danas poluotok na rijeci Savi), najveći je beogradski sportsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je Vještačko jezero, jedna je od najpoznatijih ljetnih sportskih lokacija. Osim toga, Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razovrsne sportove uključujući golf, ragbi, nogomet, košarku, odbojku, bejzbol i tenis. Ekstremni sportovi također su dostupni, poput bungee skokova, skijanja na vodi i paintballa.

Ostali važniji sportski objekti u gradu su:

Ovaj grad dom je i dva najveća sportska društva u Srbiji – Crvene Zvezde i Partizana, koji su u prvom redu poznati po nogometu i košarci, a u sportu se pamte kao ljuti rivali. Također, poslijednje desetljeće u Beogradu su stasali i neki od velikih srpskih sportaša poput tenisačica Ane Ivanović i Jelene Janković te tenisača Novaka Đokovića.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Zoran Đinđić, bivši beogradski gradonačnelink, a kasnije i premijer Srbije.
  • Grad Beograd primio je različita jugoslavenska, srpska, ali i međunarodna priznanja i ordenje. Na popisu se tako nalaze: Medalja časti, Ratni križ, Karađorđeva zvijezda sa mačevima te Orden narodnog heroja Jugoslavije [46]. Dana 13. ožujka 2006. godine dogodilo se i jedno manje formalno priznanje. Naime, londonski časopis Financial Times nagradio je Beograd titulom „Grada budućnosti jugoistočne Europe“ [47].
  • Beograd se pojavljuje i u popularnoj računalnoj igri Battlefield 2142. Radnja je smještena u budućnost, a igra je priozvod kuće EA Games. Mapa na kojoj igrači igraju zapravo je karta Beograda, a radnja igre predstavlja Europsku uniju koja se bori protiv pan-azijskih jedinica nakon velikog ledenog doba. U računalnoj igri naziva Half-Life 2, zgrada Narodne skupštine Republike Srbije smještena je u fiktivni grad Siti 17, gdje se odvija radnja. Ime zgrade u igri je Overwatch Nexus. Također, pojavljuje se i beogradski spomenik knezu Mihailu Obrenoviću.

Međunarodna suradnja[uredi VE | uredi]

Beograd je pobratimljen sa slijedećim gradovima [51]:

Sa slijedećim gradovima Beograd ostvaruje ostale forme suradnje i gradskog prijateljstva:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Beograd.
  1. Popis stanovništva 2011. godine (engleski jezik)
  2. Z.R. Nikolić i V.D. Golubović: Beograd ispod Beograda, Beograd, 2004. godina
  3. Vinčanska kultura (engleski jezik)
  4. Beograd tijekom Starog vijeka (engleski jezik)
  5. Progoni kršćana u Starom vijeku (engleski jezik)
  6. Beograd u Srednjem vijeku (srpski jezik, ćirilica)
  7. Džamije u Beogradu (bošnjački jezik)
  8. Beograd tijekom osmanske vlasti (srpski jezik, ćirilica)
  9. Oslobođenje Beograda od turske vlasti (srpski jezik, ćirilica)
  10. Beograd kao prijestolnica Srbije i Jugoslavije (srpski jezik, ćirilica)
  11. Katolička enciklopedija - Beograd i Smederevo (engleski jezik)
  12. Koncentracijski logor Sajmište (engleski jezik)
  13. Previranja u Srbiji tijekom 90-ih godina 20. stoljeća (srpski jezik)
  14. NATO-ovo bombardiranje (srpski jezik, ćirilica)
  15. Klima Beograda (srpski jezik, ćirilica)
  16. Stanovništvo Singidunuma (srpski jezik)
  17. Kretanje stanovništva u Srednjem vijeku (engleski jezik)
  18. Razvoj stanovništva Jugoslavenskih gradova (engleski jezik)
  19. Članak o doseljenim Kinezima (srpski jezik)
  20. Arapi u Beogradu (engleski jezik)
  21. Gospodarski značaj Beograda u Srbiji (srpski jezik)
  22. Beogradski noćni život na Dunavu (engleski jezik)
  23. Beogradski prihodi od turizma (srpski jezik)
  24. Prometni položaj Beograda (engleski jezik)
  25. Broj putnika u Zračnoj luci Nikola Tesla (engleski jezik)
  26. Gradsko saobraćajno poduzeće Beograd (srpski jezik)
  27. Osnovne i srednje škole (engleski jezik)
  28. Povijest Beogradskog sveučilišta (srpski jezik)
  29. Sveučilište umjetnosti u Beogradu (srpski jezik, ćirilica)
  30. Službene web stranice Instituta za nuklearnu znanost u Vinči (srpski jezik)
  31. Službene web stranice Vojnogeografskog instituta (srpski jezik)
  32. Službene web stranice Vojnomedicinske akademije (srpski jezik)
  33. BEMUS Beogradske glazbeni festival (srpski jezik)
  34. Kulturni događaji u Beogradu (engleski jezik)
  35. Službene web stranice Beogradskog tjedna mode (srpski jezik)
  36. Službene web stranice Srpskog narodnog pozorišta (srpski jezik)
  37. Službene web stranice Opere Madlenianum (engleski jezik)
  38. New York Times o beogradskom noćnom životu (engleski jezik)
  39. Grand casino Beograd (srpski jezik)
  40. Službene web stranice Kluba Akademija (srpski jezik)
  41. Službene web stranice Kluba studenata tehnike (srpski jezik)
  42. Ruski car postaje Vapiano, Kurir (srpski jezik)
  43. Sport i rekreacija u Beogradu (srpski jezik, ćirilica)
  44. Sportske dvorane u Beogradu (srpski jezik, ćirilca)
  45. Ljetna univerzijada 2009. (engleski jezik)
  46. Nagrade i ordenje (engleski jezik)
  47. Priznanje Financial Timesa (srpski jezik, ćirilica)
  48. [http://www.youtube.com/watch?v=FjCZKhSFCGI Dokumentarni film Vidimo se u čitulji, Youtube.com (srpski jezik)
  49. Željko Ražnatović - životopis
  50. Sjećanje na Zorana Đinđića (srpski jezik)
  51. Međunarodna suradnja Grada Beograda (srpski jezik, ćirilica)