Beograd

Izvor: Wikipedija

Beograd Београд/Beograd
Panorama Beograda
Zastava Grb
Koordinate: 44°49′N 20°28′E / 44.817°N 20.467°E / 44.817; 20.467Koordinate: 44°49′N 20°28′E / 44.817°N 20.467°E / 44.817; 20.467
Država	Srbija
Vlast
- Gradonačelnik	Dragan Đilas (DS)
Površina
- Ukupna	3.222,68 km²
- Urbano područje	359,96 km²
Visina	117 m
Stanovništvo (2007.)
- Grad	1.576.124 (popis 2002.)[1] 1,710,000 (procjena 2007.)[2]
- Gustoća	4,379 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	11000
Pozivni broj	+381 (0)11
Službena stranica www.beograd.rs
Karta
Položaj Beograda u Srbiji

Ovo je glavno značenje pojma Beograd. Za druga značenja, pogledajte Beograd (razdvojba).

Beograd (44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni grad Republike Srbije.

U Beogradu prema popisu iz 2002. godine živi 1.281.801 stanovnika i 1,576,124 na širem području grada.

Glavni je grad Srbije od 1403. godine. Despot Stefan Lazarević premjestio je prijestolnicu u Beograd, sagradivši impozantnu utvrdu, koja je srušena u tursko-austrijskom ratu.

Grad se nalazi na ušću Save u Dunav.

Sadržaj 1 Povijest 2 Administrativna podjela 3 Zemljopis 4 Klima 5 Arhitektura 6 Znamenitosti 6.1 Muzeji 7 Imena 8 Mediji u Beogradu 9 Promet 9.1 Povezani članci 10 Gospodarstvo 11 Stanovništvo 11.1 Hrvati u Beogradu 12 Vanjske poveznice 13 Izvori

[uredi] Povijest

Beograd je grad vrlo burne povijesti i jedan od najstarijih gradova Europe. Njegova povijest traje punih 7000 godina. Prostor oko velikih rijeka Save i Dunava bio je naseljen još u starijem kamenom dobu (paleolitu). Iz starijeg kamenog doba potječu ostaci ljudskih kostiju i lubanja neandertalaca, pronađeni u kamenolomu kod Leštana, u spilji na Čukarici i u blizini Bajlonijeve pijace.

Ostaci kulture mlađeg kamenog doba, pronađeni su u Vinči, Žarkovu i u Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na kontinuitet naseljenosti ali i njezinu sve slabiju intezivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okolice leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina.

Vinča kraj Beograda spada u red najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole brončanog i metalnog doba, kao i dokazi različitih kulturnih utjecaja. U srednjem vijeku prelazio je iz mađarskih u srpske ruke dok u XIV. stoljeću nije za dulje vrijeme naseljen srpskim pučanstvom.

[uredi] Administrativna podjela

Beograd je podijeljen na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina.

Gradske općine su:

• Čukarica
• Novi Beograd
• Palilula
• Rakovica - Beograd
• Savski Venac
• Stari Grad (Beograd)
• Voždovac
• Vračar (općina)
• Zemun
• Zvezdara

Prigradske općine su:

• Barajevo
• Grocka
• Lazarevac
• Mladenovac
• Obrenovac
• Sopot
• Surčin

[uredi] Zemljopis

Beograd se nalazi u sjevernom dijelu Središnje Srbije na ušću Save u Dunav, okružen Vojvodinom s tri strane. Stara kamena utvrda na samom utoku zove se Kalemegdan. Središte Beograda nalazi se na desnoj obali Dunava, a s lijeve strane počinje Banatska ravnica sa slabo naseljenim predgrađima. Između Dunava i Save nalazi se novi dio grada - Novi Beograd, a uzvodno je Zemun, bivša granica Austrijskog i Turskog carstva.

[uredi] Klima

Zimi puše košava, vrlo hladan vjetar, temperature rijetko prelaze 0 stupnjeva. S druge strane ljeta su vrlo topla, a temperature zraka prelaze vrijednosti od 35 stupnjeva. Najugodniji mjeseci su travanj, svibanj, lipanj, kolovoz i rujan.

[uredi] Arhitektura

Beogradska arhitektura je vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u Zemunu, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su neoklasicizam, barok, secesija, srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi.

Arhitektonske ambijentalne cjeline:

• Skadarlija
• Kosančićev venac
• Obilićev venac

Neke od najpoznatijih zgrada u Beogradu su:

• Beli Dvor
• Beograđanka
• Savezna Skupština
• Stari Dvor
• Crkva svetog Marka
• Saborna crkva
• Hram Svetog Save
• Sportska dvorana "Beogradska Arena"
• Palača "Albanija"
• SANU
• Konak kneginje Ljubice
• Milošev konak
• Stambol kapija
• Kula Ušće, bivša zgrada Centralnog Komiteta
• Zgrada Narodne banke Srbije
• "Geneks" kula (Zapadna kapija Beograda)
• Centar "Sava"
• Beogradski Sajam
• TV toranj na Avali (uništen 1999. u bombardiranju NATO-a; pod rekonstrukcijom od 2006.)
• Treća beogradska gimnazija (proglašena je najljepšom fasadom 1999. na svjetskoj izložbi u Parizu)

Od primjera osebujne arhitekture, ondje su:

• Bajrakli džamija
• Kavana "?"

Neke od najznačajnijih ulica i trgova su:

• Bulevar Kralja Aleksandra - najduža ulica u Beogradu
• Knez Mihailova
• Skadarlija
• Slavija
• Terazije
• Trg Republike
• Kralja Milana, spaja Hram Svetog Save sa Terazijama
• Trg Nikole Pašića
• Studentski trg
• Kneza Miloša
• Pariska
• Ulica Antuna Jelalića

Mostovi i prometne petlje:

• Brankov most
• Most "Gazela"
• Novi železnički most
• Stari železnički most
• Pančevački most
• Most preko Ade Ciganlije (početak gradnje 2007.)
• Mostarska petlja

Spomenici:

• Pobednik (spomenik)
• Spomenik Knezu Mihailu
• Spomenik neznanom junaku na Avali
• Spomenik zahvalnosti Francuskoj
• Aleja Velikana
• Vukov spomenik (spomenik Vuku Karadžiću)

Parkovi:

• Kalemegdan
• Karađorđev park
• Finansijski park
• Manjež
• Pionirski park
• Tašmajdan
• Topčider
• Univerzitetski park

[uredi] Znamenitosti

Među stranim i domaćim turistima najpoznatije znamenitosti Beograda su Avala (izletište), Kalemegdan (stara utvrda) i Kuća cvijeća (mauzolej Josipa Broza Tita na Dedinju). Zatim brojni muzeji kao što je Narodni muzej koji posjeduje 400.000 eksponata, uključujući i djela slikara kao što su Ticijan,Veneciano,Karavadjo, Tintoreto, Karpaco, V. van Gogh, P. Picasso, P. Cezanne, P. Gauguin, H. Matisse, P-A. Renoir, Rembrandt, P.P. Rubens, E. Bernard,Van Gojen, P. Mondrijan , C. Monet, A. Vollard , E. Degas, Letrek, J-L. Forain, Redon, U. Kunisada, A. Hirošige, U. Tojokuni, A. Dürer, J. Callot, V. Kandinski, A Modiljiani, P.Bonnard, J.Torop, C.Corot, J.B.Piranesi, G. Klimt, P. Jovanović, S. Aralica, P. Lubarda, M.Konjović i dr. Zatim Teslin muzej, Muzej zrakoplovstva (oko 200 zrakoplova - Me-109,P-51 mustang ,P-21 lighting,Fiat G-51,Spitfajer,Hoker Hariken,...), Etnografski muzej, Vojni muzej na Kalemegdanu koji posjeduje veliki broj vrijednih eksponata osobito iz vremena srednjovijekovne Srbije (bojni oklopi, mačevi, štitovi, samostrijeli, topuzi, helebarde,...), Muzej suvremene umjetnosti i dr.

[uredi] Muzeji

• Narodni muzej
• Muzej kneza Pavla
• Vojni muzej
• Muzej SPC
• Arhiv Jugoslavije
• Teslin muzej
• Muzej zrakoplovstva
• Metereološki muzej
• Muzej suvremene umjetnosti
• Kuća cvijeća
• Muzej primjenjene umjetnosti
• Muzej istorije Jugoslavije
• Istorijski muzej Srbije
• Konak Knjeginje Ljubice - starinski namještaj
• Galerija fresaka
• Muzej grada Beograda
• Prirodnjački muzej
• Muzej željeznice
• Muzej automobila
• Poštanski muzej

[uredi] Imena

Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd - Székesfehérvár i Biograd na Dunavu - Beograd).

Slijedi tabela s povijesnim imenima Beograda:

Ime	Objašnjenje
Singidun	ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279 g.p.n.e.
Singidunum	Romanizirano keltsko ime
Beograd	Slavensko ime; prvo javljivanje 878. u pismu Pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom
Alba Graeca	latinski prijevod
Fejervar	mađarsko ime
Griechische Weissenburg	srednjovjekovno njemačko ime
Castelbiancho	talijansko ime
Nandoralba	srednjovjekovno mađarsko ime
Nandorfejervar	srednjovjekovno mađarsko ime
Landorfejervar	srednjovjekovno mađarsko ime
Veligradon	bizantsko ime
Veligrada	tursko ime
Dar Ul Đihad (Kuća rata)	2. tursko ime
Belogrados poleos	grčko ime

[uredi] Mediji u Beogradu

• Radio postaje:

RTS-Radio Beograd; Radio Beograd 202; Radio B92; Radio Barajevo; Radio Golf; Radio Indeks; Radio Jugoslavija; Radio Lazarevac; Radio Novosti; Radio Nostalgija; Radio Pingvin; Radio Politika; Radio Top FM; Radio S; Radio Studio B; Radio Pink; RoadStar Radio; Radio Toplica...

• Televizijske postaje:

TV Art; TV Avala; RTS-Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat); TV B92; TV BK sat; TV Fox; TV Kanal D; TV Khrlo E Romengo (na romskom); TV Košava; TV Mag Plus; TV Metropolis; TV IBC; TV Pink; Pink plus; Pink movie; Pink extra; Pink movie; TV Politika; TV Palma; TV SOS kanal; TV Stankom; TV Studio B; TV Sport Klub; TV Super; TV Film Plus; Hepi TV; TV YU INFO (Info24); FOX TV; TV Avala; Happy TV...

• Produkcijske kuće:

Produkcijska grupa Mreža; Video nedeljnik; VIN Advance; DTV produkcija; Emotion Production; Produkcija Rikošet; Produkcijska kuća Adrenalin

• Domaće novinske agencije:

Tanjug; FoNet; Beta; Tiker

[uredi] Promet

Gradski autobusni, tramvajski i trolejbuski promet obavlja "Gradsko Saobraćajno Preduzeće". Na autobusnim linijama pored GSP-a prometuju i privatni prijevoznici. Ukupan broj vozila (GSP+privatnici)prelazi 1.500. Prigradska naselja povezana su auto-prijevoznikom "Lasta".

Beogradska željeznica "Beovoz" ima 5 linija koje uglavnom povezuju predgrađa i grad Pančevo sa središtem grada.

Do 2008. godine planira se početak izgradnje lake podzemne željeznice.

Beogradska zračna luka "Nikola Tesla" nalazi se pored Surčina na 12 km zapadno od Beograda, u kojoj se nalazi 18 predstavništva stranih zrakoplovnih tvrtki.

[uredi] Povezani članci

• Pruga Beograd-Bar

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Stanovništvo

Apsolutnu većinu čine Srbi.

Prema popisu od 2002., Srba je 1.417.187, Jugoslavena 22.161, Crnogoraca 21.190, Roma 19.191, Hrvata 10.381, Makedonaca 8.372, te Muslimana (u smislu nacionalnosti) 4617. Goranaca je 3340, Slovaka 2199, Slovenaca 2084, Mađara 2080. 29.312 je neizjašnjenih, a nepoznata je nacionalnost za 20.869 osoba. ^[3].

Procjenjuje se da između 10 i 20 tisuća ^[4] Kineza živi u Beogradu. U Beograd su počeli doseljavati početkom 1990-ih. Blok 70 u Novom Beogradu je lokalno znan kao Kineska četvrt ^[5][6].

[uredi] Hrvati u Beogradu

Beograd danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 2 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

Službene statistike broja Hrvata u Beogradu sa procjenama stvarnog stanja se ne podudaraju. Razlozi su etnička mimikrija i asimilacija. Svojevremeno su procjene govorile da u Beogradu (početkom 1990-ih) živi od 100.000 do 150.000 Hrvata ^[7], dok službene statistike od 2002. govore o 10.381 Hrvatu.

[uredi] Vanjske poveznice

Vodič u Beograd na Wikitravel-u

• Službene stranice grada Beograda
• Ured za zaštitu okoliša grada Beograda
• BEMUS 38. Beogradske Muzičke Svječanosti

[uredi] Izvori

v • r • u Srpski gradovi i općine v • r • u Srpski gradovi Beograd • Kragujevac • Niš • Novi Sad Srpski gradovi • Gradske općine Srbije • Općine u središnjoj Srbiji • Općine u Vojvodini