Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Sasanidi)
Skoči na: orijentacija, traži
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
(perz.) Eranshahr.svg
(hrv.) Irānšaher
Parthian Empire 248 - 224 BC.png
 
Transcaucasia 2nd BC.jpg
 
Indo-ScythiansMap.jpg
 
Kushan Kingdom ua.PNG
224.651. Rashidun654wVassal.png
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Sasanidskog Perzijskog Carstva
Zemljovid Sasanidskog Perzijskog Carstva
Glavni grad Ktezifont, Firuzabad
Jezik/ci perzijski
Religija zoroastrizam, zurvanizam, manihejstvo, mazdakizam, kršćanstvo, mandaizam, judaizam
Vlada
Šahanšah
 - 224.-240. Ardašir I. (prvi)
 - 632.-651. Jezdegerd III. (zadnji)
Povijest Stari vijek
 - Početak Ardaširovog ustanka protiv partske vlasti 215.
 - uspostavljena 224.
 - Ratovi protiv Rima 230.-628.
 - Ratovi protiv turkijskih hordi 588.-629.
 - Arapsko osvajanje Iranske visoravni 633.644.
 - ukinuta 651.
Površina
 - 621. 7.400.000 km² (2.857.156 mi² )
Stanovništvo
 - 621. 19.700.000 
     Gustoća 2,7 st/km²  (6,9 st/mi² )
Valuta dirham

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. Eranshahr.svg; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224.-651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla. Sasanidi su se nametnuli kao vladajuća iranska dinastija početkom 3. stoljeća kada je Ardašir I. podigao ustanak i porazio posljednjeg partskog vladara Artabana IV. čime je došao kraj 500-godišnjoj vladavini dinastije Arsakida.

Sasanidski vladari pokrenuli su niz osvajačkih pohoda i ubrzo su ovladali većinom Jugozapadne i Središnje Azije, te dijelovima Indijskog potkontinenta i Afrike. Najvećim sasanidskim rivalom bilo je Rimsko Carstvo na zapadu s kojim su vođeni 400-godišnji ratovi promijenjive sreće i bez pobjednika. Također, na sjeveroistoku zemlje vođeni su ratovi protiv turkijskih nomadskih plemena, a na istoku protiv indijskih kraljevstva. Sasanidski Iran bio je čvorištem na Putu svile zbog čega je doživio veliki gospodarski odnosno umjetnički i znanstveni procvat, a iranska kultura tog vremena utjecala je na Stari Rim, Afriku, Indiju, Kinu, čak i Japan.

Kulminacija iransko-bizantskog sukoba u 7. stoljeću dovela je do velikih vojnih, demografskih i gospodarskih gubitaka na obje strane, što je Arapima ujedinjenim pod islamom otvorilo put ka općem osvajanju sasanidskog i bizantskog teritorija. Posljednji sasanidski šah Jezdegerd III. ubijen je 651. godine čime dinastija službeno prestaje postojati, a njegov sin Peroz bježi u egzil na kineski dvor. Padom Sasanida završava starovjekovno razdoblje iranske povijesti i počinje 200 godina dominacije Rašidunskog kalifata. Prve iranske dinastije u srednjem vijeku (Tahiridi, Samanidi, Safaridi) pojaviti će se početkom 9. stoljeća u Horasanu.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Wikimedijski zajednički poslužitelj:

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sasanidsko Perzijsko Carstvo