Heraldika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hyghalmen Roll Late 1400s.jpg

Heraldika, također i grboslovlje, je pomoćna povijesna znanost koja proučava postanak i razvoj grbova te načela njihova sastavljanja i umjetničkog oblikovanja.

Grboslovlje je odraz nepismenog srednjeg vijeka. U srednjem vijeku kad su vitezovi nosili oklope i kacige, vrlo teško su se međusobno raspoznavali. Zbog toga su počeli nositi znamenja (grbove) vladara kojima su bili potčinjeni. Naročito tijekom križarskih ratova se takva "moda" proširila po cijeloj Europi. Ubrzo je broj različitih grbova toliko narastao da kraljevi nisu više mogli pamtiti koji je koji. Umjesto njih, grbove su pratili heraldičari. Oni su za vrijeme bitaka stajali pored kraljeva i pojašnjavali im koji vojnici pripadaju kojem velikašu i na čijoj strani se bore.

Još tada, iz XI. – XIII. stoljeća datiraju prva heraldička pravila. Prvo i osnovno pravilo je da grb mora biti prepoznatljiv. Iz ovog su izvučena neka praktična pravila. Boja ne smije ići uz boju, a metal ne smije ići uz metal (metali su inače srebro i zlato, tj. bijela i žuta.). Zatim, koriste se samo čiste boje, ne pastelne ili nejasne, kako bi se i na velikoj daljini razlikovale.

Punjenje je ono što je unutar grba, najčešće životinja ili biljka, ili tvrđava, odnosno bilo koji predmet.

Ako stručnim jezikom "opišemo" grb, svaki dobar heraldičar će po tom tekstualnom opisu moći nacrtati kako grb približno izgleda. Taj opis se naziva blazon, i prilično je jednostavan, s tim što je potrebno poznavati terminologiju, koja je mješavina francuskih, engleskih i latinskih naziva.

Neka od imena boja koje se koriste u heraldici su:

  • žuta (zlato) — or,
  • bijela (srebro) — argent,
  • crvena — gules,
  • plava — azure,
  • crna — sable,
  • zelena — vert,
  • ljubičasta—purpure,
  • narančasta — tenne,
  • nebesko plava—bleu celeste,
  • "krvavo" crvena — sanguine,
  • tamno crvena — murrey.
Primjeri štitova u klasičnoj heraldici: 1. Starofrancuski, 2. Suvremeni francuski, 3. Ovalan, 4. Romb, 5. Kvadrat, 6. Talijanski, 7. Švicarski, 8. Engleski, 9. Njemački, 10. Poljski, 11. Španjolski ili Portugalski

Osnovna heraldička pravila[uredi VE | uredi]

U heraldici postoje stroga pravila, koja se moraju poštovati ako se nešto želi nazvati grbom. Heraldičkih pravila ima mnogo, ali se mogu izdvojiti osnovnih osam pravila.

Prvo pravilo Grb mora biti jedinstven i originalan. To znači da se grbovi moraju razlikovati međusobno makar u detaljima. To je osnovno pravilo. Heraldika je u osnovi oblik prepoznavanja.

Drugo pravilo Nitko ne smije imati više od jednog grba, bilo da se radi o osobi, o gradu, o instituciji ili državi.

Treće pravilo Samo ono što zadovoljava i što se uklapa u heraldička pravila je heraldički ispravno. To znači da heraldiku i heraldičare ne zanima umjetnički dojam nekog grba, već ispravnost i primjenjivost pravila, tek na kraju se razmatra pitanje estetike

Četvrto pravilo U heraldici postoje desna i lijeva heraldička strana i to sa gledišta onoga koji nosi štit. To znači u stvari da je ono što je promatraču lijevo - to je u heraldici desno, inače desna heraldička strana je nešto pozitivno, to je tzv. muška strana, i ako su elementi na grbu pozicionirani ili su okrenuti ka desnoj heraldičkoj strani onda je to nešto pozitivno.

Peto pravilo Postoje pet osnovnih boja, dva metala i tri pomoćne boje, što se sve naziva tinkturama. Osnovne boje su: crvena, plava, zelena, crna i purpurna; pomoćne boje su: tamno-crvena, smeđa i boja krvi. Metali su: zlato i srebro, a prikazuju se na grbovima kao žuta i bijela boja. U heraldici je dozvoljeno da se neki element prikaže i u svojoj boji i to se onda naziva prirodnom bojom i oblikom prikaza. Iz ovoga proizlazi pravilo da se boje ne smiju mješati i prikazivati jedna preko druge na grbu, kao ni metali, već se može postići kombinacija metala i boja; a sve to radi smanjivanja konfuzije prilikom isticanja grba i povećavanja jasnoće prikaza, npr. crna figura na zelenom štitu bi bila teško razaznatljiva.

Šesto pravilo Koso postavljeni grbovi asociraju na veliku starost podrijetla nosioca grba, najvjerovatnije prije XIII. stoljeća.

Sedmo pravilo Koso postavljeni elementi na grbu kao što su prečke, lente i grede, od lijeve na desnu heraldičku stranu, predstavljaju grbove izvanbračne djece

Osmo pravilo Pravilo sjedinjavanja grbova, u središnu poziciju grba ide grb pobjednika ili obitelji koja dominira, a u desnu heraldičku stranu idu grbovi ostalih prema dostojanstvu ka lijevoj heraldičkoj strani; u slučaju braka u kojem su oba supružnika nosioci grba, grb muža ide na desnu, a supruge na lijevu heraldičku stranu.

Povezane stranice[uredi VE | uredi]

Vanjske stranice[uredi VE | uredi]