Histamin
Histamin je biogeni amin koji je uključen u lokalni imunosni odgovor, kao i reguliranje fizioloških funkcija crijeva te djeluje kao neuroprijenosnik.[1] Histamin aktivira upalni odgovor. Kao dio imunološkog odgovora na strane patogene, histamin je proizvode bazofili i mastociti koji se nalaze u okolnom vezivnom tkivu.[2] Histamin povećava propusnost kapilara za leukocite i druge proteine, kako bi se mogli uključiti u borbu protiv stranih tijela. Histamin je pronađen u gotovo svim animalnim stanicama.
Sadržaj |
[uredi] Svojstva
Histamin stvara bezbojan hidroskopan kristal koji se topi pri 84 ° C, i lako se otopa u vodi ili etanolu, ali ne u eteru. U vodenoj otopini histamina postoji u dva oblika tautomera, Nπ-H-histamin i Nτ-H-histamin.
Histamin ima dva bazična(lužnata) centra, naime alifatska aminoskupina i bilo koji dušikov atom imidazolnog prstena koji već nema proton. Pod određenim fiziološkim uvjetima, alifatskoj amino skupini će biti dodan proton, dok je drugi atom dušika iz imidazolnog prstena neće.[3] Također, za histamin je normalno da mu proton predaje kation sa samo jednim nabojem.
[uredi] Sinteza i metabolizam
Histamin se derivira dekaroboksilacijom iz aminokiseline histida, u reakciji koju katalizira enzim L-histidin dekarboksilaza. To je hidrofilni vazoaktivni amin.
Kada jednom nastane, histamin se ili skladišti ili se brzo deaktivira. Histamin koji se otpusti u sinapse se razlaže pod utjecajem acetaldehid dehidrogenaze. Ono što aktivira alergijsku reakciju je nedostatak ovog enzima, zbog čega se histamin nakupi u sinapsama. Histamin razlažu histamin-N-metiltransferaze i diamin oksidaza. Neke vrste bolesti prenosivih hranom su uzrokovane pretvorbom histidina u histamin u pokvarenoj hrani.
[uredi] Skladištenje i otpuštanje
Većinu histamina u tijelu stvaraju granule u mastocitima ili u bijelim krvnim stanicama koje se nazivaju bazofili. Mastociti su posebno brojni na mjestima moguće ozljede - u nosu, ustima, na stopalima i krvnim žilama. Histamin koji nije stvoren u mastocitima se nalazi u nekoliko tkiva, primjerice mozgu, gdje djeluje kao neuroprijenosnik. Još jedno važno mjesto spremanja i otpuštanja histamina je enterokromafina stanica u želucu.
Najvažniji patofiziološki mehanizam u kojem mastociti i bazofili otpuštaju histamin je imunološki. Ove stanice, ako su na njih djelovala IgE imunoglobulini i spojili se s njihovim membranama, degranuliraju kada dođu u kontakt s antigenom. Određeni amini i alkaloidi, uključujući droge poput morfina mogu uzrokovati otpuštanje histamina. Određeni antibiotici mogu imati isto djelovanje.
[uredi] Mehanizam djelovanja
Histamin djeluje spajajući se na određene stanične histaminske receptore. Četiri histaminska receptora su otkrivena i dodijeljena su im imena od H1 do H4.
| Vrsta | Lokacija | Funkcija |
| Histaminski H1 receptor | Pronađen je u glatkim mišićima, endotelijumu, i tkivu središnjeg živčanog sustava | Uzrokuje vazodilataciju, bronhokonstrinkciju, kontrakcije glatnih mišića bronhija, razdvajajanje endotelnih stanica (uzrokuje urikariju), bol i svrbež zbog uboda insekata; primarni receptori su uključeni su simptome peludne groznice i alergijskog rinitisa te bolesti putovanja. |
| Histaminski H2 receptor | Pronađen parijetalnim stanicama | Primarno služi za stimulaciju lučenja želučane kiseline |
| Histaminski H3 receptor | Pronađen u tkivu središnjeg i perifernog živčanog sustava (u manjoj mjeri) | Smanjuje otpuštanje neuroprijenosnika: histamina, acetilkolina, adrenalina i serotonina. |
| Histaminski H4 receptor | Pronađen pretežito u bazofilima i koštanoj srži. Također je pronađen na timusu, u slezeni, i crijevu. | Imaju ulogu u kemotaksiji. |
Histamin djeluje kao neuroprijenosnik. Neuroni koji oslobađaju histamin nalaze se u zadnjem dijelu hipotalamusa. Histamin djeluje na spavanje, pa antihistamini (antagonisti H1 histaminskih receptora) potiču spavanje. Isto tako, uništavanje neurona koji proizvode histamin, ili inhibiranje histaminske sinteze dovodi do poteskoća s koncentriranjem. Također, antagonisti H3 receptora pojačavaju budnost.
POkazalo se da su stanice koje proizvode histamin najjaktivnije u procesu buđenja od svih ostali neuroloških. Najjaktivnije su za vrijeme buđenja, uspore se za vrijeme odmora ili umora, i potpuno prestanu otpuštati histamin za vrijeme REM i non-REM faze sna.
[uredi] Supresivni efekti
Iako histamin ima stimulatorni efekt na neuronima, isto tako destimulira one koji štite od konvulzija, preosjetljivosti živaca, stresa i droge.[4] Isto tako, istraživanja pokazuju da je histamin kontrolira mehanizme preko kojih se sjećanja, znanje i vještine zaboravljaju.[5]
[uredi] Erekcija i uloga u seksu
Gubitak libida i erektilna disfunkcija mogu uslijediti nakon uzimanja antagonista H2 receptora.[6] Injekcija histamina u kavernozno tijelo u muškaraca s psihogeničnom impotencijom dovodi do pune ili djelomične erekcije u 74% njih.[7] Istraživanja su pokazala da antagonisti H2 receptora mogu uzrokovati seksualne poteškoće zbog smanjivanja količine testosterona.
[uredi] Shizofrenija
Metaboliti histamina su kod shizofreničara povećani dok je broj H1 receptora smanjen. Mnogi antipsihotici djeluju na histamin povećavajući ga.[8]
[uredi] Poremećaji
Kao osnovni dio imunološkog sustava, histamin je uključen u alergije i razne imunološke poremećaje.
[uredi] Izvori
- ↑ Marieb, E. (2001). Human anatomy & physiology, str. 414, San Francisco: Benjamin Cummings. ISBN 0-8053-4989-8
- ↑ Di Guiseppe, Maurice; et al. (2003). Nelson Biology 12, Toronto: Thomson Canada Ltd.. ISBN 0-17-625987-2
- ↑ Paiva T.B., Tominaga M. & Paiva A.C. (1970). Ionization of histamine, N-acetylhistamine, and their iodinated derivatives. J. Med. Chem., 13, 689–692.
- ↑ Yanai K, Tashiro M. (2007). The physiological and pathophysiological roles of neuronal histamine: an insight from human positron emission tomography studies. Pharmacol Ther. 113(1):1-15. PMID 16890992
- ↑ Alvarez EO. (2009). The role of histamine on cognition. Behav Brain Res. 199(2):183-9. PMID 19126417
- ↑ White JM, Rumbold GR. (1988).Behavioural effects of histamine and its antagonists: a review. Psychopharmacology, 95(1):1-14. PMID 3133686
- ↑ Cará AM, Lopes-Martins RA, Antunes E, Nahoum CR, De Nucci G. (1995). The role of histamine in human penile erection. Br J Urol. 75(2):220-4. PMID 7850330
- ↑ Ito C. (2004). The role of the central histaminergic system on schizophrenia. Drug News Perspect. 17(6):383-7. PMID 15334189
