Želudac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jednjak, želudac i dvanaesnik (tanko crijevo) u ljudskom probavnom sustavu, položaj želuca u tijelu.

U anatomiji, želudac je organ koji služi za probavu hrane. Nalazi se između jednjaka i tankog crijeva, odnosno dvanaestnika.[1] Kod većine životinja, glavni zadatak želuca jest razgrađivanje većih molekula masti na manje kako bi lakše ušle u tanko crijevo.

Kod ljudi želudac je nalik na vrećicu u probavnom sustavu. Sastoji se od tri dijela: ulaznog dijela (kardija), tijela želuca (fundus) i izlaznog dijela (pilorus). U stijenci se nalaze tri sloja glatkih mišića (uzdužni, kružni i kosi) koji se stežu i tako melju hranu. U stjenci su i brojne žlijezde koje izlučuju probavne sokove i sluz.[2] Želudac stvara želučane tekućine kojima razgrađuje hranu i pretvara ju u kašastu smjesu. Želučani sokovi su enzim pepsin, klorovodična kiselina (HCl) i sluz. Enzim pepsin (kojeg luče želučane glavne stanice) služi za degradaciju bjelančevina u peptide, klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje kako ne bi oštetila stijenku želuca.

Nakon probave u želucu, hrana putuje u tanko crijevo (dvanaesnik).

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (hrv.) Prezentacija probavnog sustava na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu (Pristupljeno: 07.09.2012.)
  2. (hrv.) Enciklopedijski časopis Drvo Znanja, broj 95, str. 34-38

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Anatomical and geometrical proportions - Albrecht Dürer.png Nedovršeni članak Želudac koji govori o anatomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.