Hotdog

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Hotdog sa senfom, ketchupom i ukiseljenim nasjeckanim krastavcima, tzv. relishom

Hotdog[1] (engl. hot dog) je jelo od kuhane ili pečene kobasice, hrenovke, poslužene s prilozima u napola prerezanom dugačkom mekanom pecivu. Hrenovka je obarena, nekad blago dimljena kobasica od začinjenoga svinjskog ili goveđeg mesa pretvorenog u pastu; jeftinije varijante rade se od strojno otkoštenog pilećeg i purećeg mesa. Tipični prilozi su senf, ketchup, majoneza, čili i luk te ukiseljeni sjeckani krastavci (relish), jalapeño papričice ili kupus.

Kolica za prodaju hrenovka u New Yorku, oko 1906. godine. Cijena je navedena kao 3 centa za jednu, 5 centa za dvije.

Ime za hotdog, u smislu same kobasice, pojavljuje se 1880-ih u Sjedinjenim Američkim Državama,[2] no hrenovka vuče korijene iz njemačkih krajeva gdje su se na ulicama jele frankfurtske (engl. frankfurter, frank) i bečke (engl. wiener) kobasice.[3]

Kolica za prodaju hotdoga u New Yorku 2007. godine.

U SAD-u je hotdog postao ulična hrana radničke klase i prodavao se na pokretnim kioscima i kolicima. Veže ih se još s bejzbolom i općenito s američkom kulturom. Sveprisutni su na ulicama i u parkovima New Yorka. Postoje čak i restorani specijalizirani isključivo za hotdog.

U malenim trgovinama poput onih američkog lanaca 7-Eleven hrenovke se neprestano griju na rotirajućim rešetkama. Oni sami prodaju ih sto milijuna,[4] a u cijeloj Americi pojede ih se i do dvadeset milijarda godišnje.[5]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Svinjske kobasice slične hrenovkama poznate su još od 13. stoljeća iz Frankfurta u Njemačkoj,[6] pa se nazivaju frankfurtskim kobasicama (njem. Frankfurter Würstchen). Dijelile su se narodu za carskih krunidbi, počevši od krunidbe Maksimilijana II., cara Svetog Rimskog Carstva. Bečke pak kobasice[7] (njem. Wiener Würstchen) rađene su od mješavine svinjskog i goveđeg mesa.

Njemački imigrant po imenu Feuchtwanger navodno je prvi počeo prodavati hotdog na američkom srednjem zapadu. Prema jednoj priči, Feuchtwangerova supruga predložila je upotrebu peciva 1880. godine: Feuchtwanger je prodavao vruće hrenovke na ulicama St. Louisa i uz njih kupcima posuđivao rukavice kako bi ih mogli jesti iz ruke. Budući da mu ih neki nisu vraćali, supruga mu predlaže da ih posluži u pecivu.[8] U drugoj verziji priče, Antoine Feuchtwanger služio je kobasice u kiflicama na Svjetskoj izložbi, ili onoj 1904. godine u St. Louisu,[9][10] ili još ranije, 1893. u Chicagu, opet, navodno, zato što su bijele rukavice koje je dijelio kupcima oni čuvali kao suvenire.[11]

Još jedna priča vezana je uz posluživanje kobasica u pecivima. Charles Feltman je na otoku Coney u New Yorku 1867. imao kolica s kuhalom na kojem su se parile kobasice i pretincem za peciva u kojim su se posluživale. 1871. godine unajmio je zemlju za izgradnju trajnog restorana, u kojem je mogao prodavati i više od običnih »Coney Island Red Hots« kako su zvali njegove hotdogove.[12][13][14]

Podrijetlo imena[uredi | uredi kôd]

Dog Factory, kratki šaljivi film Thomasa Edisona iz 1904. o tom kako se radi hrenovka (engl. dog, hrv. pas).

Kobasice su u Sjedinjenim Državama još od 1800-ih zvane dog (hrv. pas), moguće kao šala o tom da se rade od psećeg mesa. Poznato je, međutim, da su se čak i početkom 20. stoljeća psi u Njemačkoj koristili za prehanu.[15][16][17] Sumnja da kobasice sadrže pseće meso bila je »povremeno opravdana«.[18]

Izrada[uredi | uredi kôd]

Uobičajeni sastojci hrenovke su sitni ostatci pri rasjeku mesa, često i meso mehanički odvojeno od kosti, začini poput soli, bijelog papra, mljevene goruščice, korijandra, češnjaka, oraščića,[3] te konzervansi poput natrijevog nitrita ili natrijevog eritorbata. Tradicionalno se hrenovke rade od svinjskog i goveđeg mesa, no postoje i jeftinije od strojno otkoštene piletine ili puretine.

Hrenovke za hotdog se komercijalno pripremaju u strojevima s oštricama koje se brzo okreću te atomiziraju i miješaju sve sastojke: meso, začine, vodu (led), veziva i punila. Ova smjesa se utiskuje u crijeva, formiraju se kobasice određene duljine, te se odmah i obare. Nekad su crijeva bila janjeća, ali se sad gotovo isključivo koriste privremena od celuloze koja se nakon kuhanja skidaju s kobasice, u postupku koji je 1925. u Chicagu izumio Erwin O. Freund.[19]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Hȍtdog. hjp.znanje.hr. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  2. ↑ Trail of Hot Dog Leads Back to 1880's. The New York Times (engleski). 27. rujna 1988. 0362-4331. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  3. ↑ a b Sausage Glossary | NHDSC. www.hot-dog.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2020. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  4. ↑ 7-Eleven About Us... Fun Facts. 7-eleven.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2012. Pristupljeno 2. travnja 2021.
  5. ↑ In 2016, consumers spent more than $2.4 billion on hot dogs in U.S. supermarkets. National Hot Dog & Sausage Council. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. kolovoza 2020. Pristupljeno 2. travnja 2021.
  6. ↑ frankfurter | Origin and meaning of frankfurter by Online Etymology Dictionary. etymonline.com (engleski). Pristupljeno 2. travnja 2021.
  7. ↑ wiener | Origin and meaning of wiener by Online Etymology Dictionary. www.etymonline.com (engleski). Pristupljeno 2. travnja 2021.
  8. ↑ Hot Dog History. hotdogchicagostyle.com. Pristupljeno 2. travnja 2021.
  9. ↑ Beth Allen. 2004. Susan Westmoreland (ur.). Good Housekeeping Great American Classics Cookbook (engleski). Hearst Books. New York. str. 49. ISBN 978-1-58816-280-9
  10. ↑ Anniversary of Hot Dog, Bun (PDF). Binghamton (NY) Sunday Press. 29. studenoga 1964.
  11. ↑ Jakle, John A. 1999. Fast food : roadside restaurants in the automobile age. Baltimore. ISBN 0-8018-6109-8
  12. ↑ Edo McCullough. 1957. Good Old Coney Island: A Sentimental Journey Into the Past: the Most Rambunctious, Scandalous, Rapscallion, Splendiferous, Pugnacious, Spectacular, Illustrious, Prodigious, Frolicsome Island on Earth (engleski). Fordham Univ Press. str. 234–236. ISBN 9780823219971
  13. ↑ Coney Island History – Food & Dining. westland.net. Pristupljeno 11. rujna 2017.
  14. ↑ Charles Feltman. Coney Island History Project (engleski). 22. svibnja 2015. Pristupljeno 11. rujna 2017.
  15. ↑ Germany's dog meat market; Consumption of Canines and Horses Is on the Increase (PDF). The New York Times. 23. lipnja 1907. Pristupljeno 20. siječnja 2008.
  16. ↑ Monthly consular and trade reports. 64 (240–243). United States Bureau of Manufactures, Bureau of Foreign Commerce, Dept. of Commerce; Bureau Of Manufactures, Bureau Of Foreign Commerce; Bureau Of Statistics, Dept. of Commerce and Labor. 1900. Pristupljeno 29. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  17. ↑ United States Bureau of Manufactures. 1900. Monthly Consular and Trade Reports (engleski). U.S. Government Printing Office
  18. ↑ "Hot Dog" at Online Etymology Dictionary
  19. ↑ Leah A. Zeldes. 8. srpnja 2010. Know your wiener!. Dining Chicago. Chicago's Restaurant & Entertainment Guide, Inc. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. srpnja 2011. Pristupljeno 31. srpnja 2010.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hotdog&oldid=6613461"