Hrvatsko akademsko društvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatsko akademsko društvo (kratica: HAD) je suvremena udruga intelektualaca Hrvatima u Srbiji.

Osnovno[uredi VE | uredi]

Sjedište joj se nalazi u bačkom gradu Subotici.

Udruga je osnovana radi "razvijanja i populariziranja društvenih i humanističkih znanosti, te provođenja istraživanja povijesnih, kulturoloških, socioloških, psiholoških, političkih, demografskih, komunikoloških, ekonomskih, prosvjetnih, književnih, religijskih i futuroloških odrednica hrvatskog nacionalnog bića na području tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ)". Članstvo je uglavnom bilo sastavljeno od osoba akademskog obrazovanja sa područja autonomne pokrajine Vojvodine i srbijanskog grada Beograda. No članstvo nije bilo ograničeno samo na ondašnju SRJ, nego je imalo i članove iz Hrvatske.

Povijest[uredi VE | uredi]

Početkom 1998. su Zlatko Šram, Josip Ivanović i Dujo Runje pokrenuli inicijativu da se osnuje udruga koja bi okupila intelektualce Hrvate u SRJ, a koja bi radila na revitaliziranju i osnaživanju hrvatskog nacionalnog bića u toj državi.

Na osnivanju je radio i Bela Ivković.[1]

20. listopada 1998. je u Subotici je održana Osnivačka skupština. Od osnutka član ovog društva je Stjepan Beretić.[2]

Djelatnost[uredi VE | uredi]

HAD organizira znanstvene simpozije, stručne skupove i javne tribine. Organiziranjem tih skupova je pridonio normalizaciji odnosa Republike Hrvatske i Republike Srbije.

HAD djeluje u nekoliko sekcija: za religioznost, ljudska i manjinska prava, filozofiju, sociologiju, psihologiju i političke znanosti, odgoj, obrazovanje i prosvjetnu politiku, leksikografiju, povijesna istraživanja te jezikoslovlje i književnost.

Zaslugom HAD-ovih članova je doprinos pripremi nastave za obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji, a što se materijaliziralo u općini Subotica u školskoj godini 2002./03..

HAD je sudoprinio i tome da se 2001. osnovao prvi dječji vrtić u SRJ na hrvatskom jeziku. To je dječji vrtić Marija Petković, a utemeljen je pri samostanu Družbe sestara kćeri milosrđa u Subotici.

HAD je bio nositeljem inicijative da se osnuje Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ 2002. i 2003..

HAD je i nakladnik izdanja raznih knjiga i DVD-a koje su u svezi s Hrvatima u Srbiji, bilo da su autori Hrvati ili da se sadržajem odnose na Hrvate iz Srbije.

U sklopu ove ustanove se realizira projekt Leksikon podunavskih Hrvata-Bunjevaca i Šokaca [3].

2012. je objavio svoj novi izdavački pothvat, Biografski leksikon Hrvata iz istočnog Srijema.[4]

Predsjednici[uredi VE | uredi]

(stanje na 31. listopada 2009.)

Među poznate članove spadaju još i Andrija Anišić, Ladislav Suknović i Tomislav Žigmanov.

Tajnica Hrvatskog akademskog društva je od osnutka Katarina Čeliković[5], a kasnije i Ljiljana Dulić[5].

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • 2007.: nagrada Općine Subotica Pro urbe

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Bela Ivković dobitnik zvanja "Pro urbe" , Zvonik br. 167/2008.
  2. Subotička katedrala Katedralni župnik: Msgr. Stjepan Beretić
  3. HKPD Matija Gubec Tavankut Izvješće
  4. Hrvatska riječ Memoriranje vlastitog trajanja i nasljeđa Hrvata u Srijemu, 20. lipnja 2012.
  5. 5,0 5,1 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Djelatnici

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]