Jacques Le Goff
Jacques Le Goff (Toulon, 1. siječnja 1924.), francuski povjesničar.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
Jacques Le Goff pripada struji povjesničara okupljenih oko časopisa Annales, najutjecajnijeg periodičkog izdanja suvremene znanstvene historije zbog čijeg se odmaka od tradiocionalne povijesti često koristi pojam "škola Anala". Le Goff uz autore kao što su Pierre Chaunu, Louis Henri, Philippe Áries, Michel Vovelle, Emmanuel Le Roy Ladurie i Georges Duby pripada trećoj generaciji "škole Anala" (1968.-1989.). Ovu generaciju karakterizira kritika Braudelovog invarijantnog i statičnog strukturalizma, a područja interesa obuhvaćaju odnos elitne i pučke kulture, kolektivna ponašanja u svakodnevici ili izvanrednim prilikama (svečanosti, rituali, pobune), historija marginalnih grupa, povijest svakodnevice i materijalne kulture.
Od 1972. do 1977. godine Le Goff se nalazio na čelu je Škole za visoke studije društvenih znanosti (Ecole des hautes etudes en sciences sociales).
U svojim djelima Le Goff se zauzima za "jedan dugi srednji vijek" na temelju iskustva "imaginarnog", tj. onoga što su ljudi zamišljali i kako su doživljavali zbilju. Pritom je posebno nastojao uočiti kako su se ljudi odnosili prema vremenu, odnosno na koje su ga načine mjerili i osmišljavali te raspoređivali svoja razdoblja rada i odmora. Le Goff stvara važna djela o "srednjovjekovnom imaginariju" kroz prizmu "rođenja čistilišta". Riječ je o analizi promjenjivih predodžbi o životu nakon smrti kao dijela preobrazbe feudalnog kršćanstva u 12. i 13. stoljeću.[1]
Također, Le Goff je ostavio dubog trag na području sinteze povijesti europskoga srednjega vijeka. Pripisuju mu se zasluge za oživljavanje žanra biografije kroz prikaze života francuskog kralja Luja IX. i Franje Asiškog.
[uredi] Izabrana djela
- Srednjovjekovni imaginarij (1993.)
- Civilizacija srednjovjekovnog Zapada (1998.)
- Intelektualci u srednjem vijeku (2009.)
Godine označavaju izlazak djela na hrvatskom jeziku
[uredi] Bilješke
- ↑ Gross, Mirjana, str. 261.
[uredi] Literatura
- Gross, Mirjana. Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja. Zagreb: Novi Liber, 1996.
