Jaka nuklearna sila

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Jaka nuklearna sila ili jaka sila je osnovna sila koju prenose gluoni, a djeluje na kvarkove, antikvarkove i same gluone. Njezina posljedica je i privlačenje između nukleona (protona i neutrona), tzv. rezidualna jaka nuklearna sila koju prenose mezoni.

To je najmoćnija sila u prirodi. Jača je od elektromagnetske i zbog nje se protoni drže zajedno u jezgrama atoma. Djeluje samo na vrlo malim udaljenostima. Kod teških atoma jezgra se raspada jer je elektromagnetska sila koja razdvaja čestice istog naboja ukupan zbroj sila svih prisutnih protona i nadjačava rezidualnu jaku nuklearnu silu koja djeluje samo na susjedne čestice (protone ili neutrone) i drži ih skupa. Neutroni su ovdje samo posrednici koji onemogućavaju direktan kontakt između protona.

Ako su dva nukleona udaljena više od 2x10^-15 m, među njima više ne djeluje jaka sila. Ona se pojačava ulaskom preko graničnog praga sile, a najjača je pri udaljenosti 10^-15 m. Naš znanstvenik Ruđer Bošković prvi je grafički prikazao djelovanje jake sile ovisno o udaljenostima, nevjerojatno je da se njegov graf u potpunosti poklapa s današnjim saznanjima.

Međutim, ako se nukleoni približe preko granice gdje je sila najjača, onda će ona početi slabjeti da bi kod točke od oko 0.5x10^-15 m postala odbojna. Jaka sila puno je snažnija od električne sile. Pri 10^-15 m jača je oko 100 puta. Za usporedbu osnovnih fundamentalnih sila uzmimo da je jakost jake sile 1. Pri tome bi jakost električne iznosila 10^-2 a gravitacijska 10^-40. Proces atomske fisije temelji se na propustima jake sile zbog slabljenja na kratkim udaljenostima, a on ljudima omogućuje dobivanje energije u nukearnim elektranama ali i stvarnje razornih oružja poput atomske bombe.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P physics.png Nedovršeni članak Jaka nuklearna sila koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.