Elektron

Izvor: Wikipedija

Elektron je negativno nabijena subatomska čestica, lepton, koja se obično skraćeno piše e⁻. Elektroni se nalaze u elektronskom omotaču atoma i (prema većini pretpostavki) kruže oko jezgre atoma. Naboj jedne čestice elektrona iznosi −1.6022 × 10⁻¹⁹  kulona, suprotno od naboja protona +1.6022 × 10⁻¹⁹  kulona.

Sadržaj 1 Svojstva 1.1 Opća svojstva 1.2 Dualnost 1.3 Naboj 2 Povijest istraživanja

[uredi] Svojstva

[uredi] Opća svojstva

[uredi] Dualnost

Elektroni iskazuju svojstva valova i čestica.

[uredi] Naboj

[uredi] Povijest istraživanja

G. Johnstone Stoney je bila prva osoba koja je prihvatila elektron u elektrokemiji kao jedinicu naboja a ne kao česticu. Otkrićem J.J. Thomson-a u 1897, prilikom istraživanja "katodnih zraka" u Cavendish laboratoriju sveučilišta Cambridge, elektron je priznat kao subatomska čestica. U svom radu J.J. Thomson je zaključio da se katodne zrake koje je proučavao sastoje od negativno nabijenih čestica. Ove čestice Thomson je nazvao "corpuscles" ili tjelešca ("corpus" (lat.) tijelo)

v·d·e  Čestice u fizici - elementarne čestice

Fermioni: kvarkovi (u · d · s · c · b · t) | leptoni (elektron · mion · tau lepton · neutrini)

Baždarni bozoni: foton | W i Z bozoni | gluoni

Nisu otkriveni: Higgsov bozon | graviton | ostale hipotetske čestice

Nedovršeni članak Elektron koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.