Elektron

Elektron
Kompozicija:	Elementarna čestica
Čestična statistika:	Fermion
Grupa:	Lepton
Porodica:	Prva
Međudjelovanje:	gravitacijsko, elektromagnetsko, slabo
Simbol(i):	e⁻, β⁻
Antičestica:	Pozitron (antielektron)
Teoretiziran:	Richard Laming (1838.–1851.), G. Johnstone Stoney (1874.) i ostali
Otkriven:	J. J. Thomson (1897.)
Masa:	9.10938215(45)×10−31 kg 5.4857990943(23)×10−4 u [1,822.88850204(77)]−1 u 0.510998910(13) MeV/c2
Električni naboj:	−1 e −1.602176487(40)×10−19 C −4.803×10−10 esu
Magnetski moment:	−1.00115965218111 μB
Spin:	1⁄2

Elektron je negativno nabijena subatomska čestica, lepton, koja se obično skraćeno piše e⁻. Elektroni se nalaze u elektronskom omotaču atoma i (prema većini pretpostavki) kruže oko jezgre atoma velikom brzinom. Naboj jedne čestice elektrona iznosi -1 elementarni naboj, što je približno −1,6022·10⁻¹⁹ kulona, suprotno od naboja protona, približno +1,6022·10⁻¹⁹  kulona.

Svojstva

Dualnost

Elektroni iskazuju svojstva valova i čestica.

Povijest istraživanja

G. Johnstone Stoney je bila prva osoba koja je prihvatila elektron u elektrokemiji kao jedinicu naboja, a ne kao česticu. Otkrićem J.J. Thomson-a u 1897., prilikom istraživanja "katodnih zraka" u laboratoriju Cavendish sveučilišta Cambridge, elektron je priznat kao subatomska čestica. U svom radu J.J. Thomson je zaključio da se katodne zrake koje je proučavao sastoje od negativno nabijenih čestica. Ove čestice Thomson je nazvao "corpuscles" ili tjelešca ("corpus" (lat.) tijelo).

Nedovršeni članak Elektron koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.