Elektron

Izvor: Wikipedija

Elektron je negativno nabijena subatomska čestica, lepton, koja se obično skraćeno piše e⁻. Elektroni se nalaze u elektronskom omotaču atoma i (prema većini pretpostavki) kruže oko jezgre atoma. Naboj jedne čestice elektrona iznosi −1.6022 × 10⁻¹⁹  kulona, suprotno od naboja protona +1.6022 × 10⁻¹⁹  kulona.

Sadržaj 1 Svojstva 1.1 Opća svojstva 1.2 Dualnost 1.3 Naboj 2 Povijest istraživanja

[uredi] Svojstva

[uredi] Opća svojstva

[uredi] Dualnost

Elektroni iskazuju svojstva valova i čestica.

[uredi] Naboj

[uredi] Povijest istraživanja

G. Johnstone Stoney je bila prva osoba koja je prihvatila elektron u elektrokemiji kao jedinicu naboja a ne kao česticu. Otkrićem J.J. Thomson-a u 1897, prilikom istraživanja "katodnih zraka" u Cavendish laboratoriju sveučilišta Cambridge, elektron je priznat kao subatomska čestica. U svom radu J.J. Thomson je zaključio da se katodne zrake koje je proučavao sastoje od negativno nabijenih čestica. Ove čestice Thomson je nazvao "corpuscles" ili tjelešca ("corpus" (lat.) tijelo)

v • r • u Čestice u fizici - elementarne čestice Fermioni kvarkovi (u • d • s • c • b • t) • leptoni (elektron • mion • tau lepton • neutrini) Baždarni bozoni foton • W i Z bozoni • gluoni Nisu otkriveni Higgsov bozon • graviton • ostale hipotetske čestice

Nedovršeni članak Elektron koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.