Elektron

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Elektron
A glass tube containing a glowing green electron beam
Kompozicija: Elementarna čestica
Čestična statistika: Fermion
Grupa: Lepton
Porodica: Prva
Međudjelovanje: gravitacijsko, elektromagnetsko, slabo
Simbol(i): e⁻, β⁻
Antičestica: Pozitron (antielektron)
Teoretiziran: Richard Laming (1838.1851.), G. Johnstone Stoney (1874.) i ostali
Otkriven: Joseph John Thomson (1897.)
Masa: 9.10938215(45)×10−31 kg

5.4857990943(23)×10−4 u
[1,822.88850204(77)]−1 u
0.510998910(13) MeV/c2

Električni naboj: −1 e

−1.602176487(40)×10−19 C
−4.803×10−10 esu

Magnetski moment: −1.00115965218111 μB
Spin: 1⁄2

Elektron je negativno nabijena subatomska čestica, lepton, koja se obično skraćeno piše e. Elektroni se nalaze u elektronskom omotaču atoma i (prema većini pretpostavki) kruže oko jezgre atoma velikom brzinom. Naboj jedne čestice elektrona iznosi –1 elementarni naboj, što je približno −1,6022·10−19 kulona, suprotno od naboja protona, približno +1,6022·10−19  kulona.

Svojstva[uredi VE | uredi]

Opća svojstva[uredi VE | uredi]

Dualnost[uredi VE | uredi]

Elektroni iskazuju svojstva valova i čestica.

Naboj[uredi VE | uredi]

Povijest istraživanja[uredi VE | uredi]

G. Johnstone Stoney je bila prva osoba koja je prihvatila elektron u elektrokemiji kao jedinicu naboja, a ne kao česticu. Otkrićem Josepha Johna Thomsona 1897. godine, prilikom istraživanja "katodnih zraka" u laboratoriju Cavendish sveučilišta Cambridge, elektron je priznat kao subatomska čestica. U svom radu Joseph John Thomson je zaključio da se katodne zrake koje je proučavao sastoje od negativno nabijenih čestica. Ove čestice Thomson je nazvao "corpuscles" ili tjelešca (lat. corpus – tijelo).


P physics.png Nedovršeni članak Elektron koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.