Svemir

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fizikalna kozmologija
WMAP 2008.png
Fizikalna kozmologija

Svemir · Veliki prasak
Starost svemira
Kronologija Velikog praska...
Konačna sudbina Svemira

Rani svemir

Inflacija svemira · Nukleosinteza
Kozmički gravitacijski valovi
Kozmičko mikrovalno zračenje

Šireći svemir

Crveni pomak · Hubbleov zakon
Metričko širenje prostora
Friedmannove jednadžbe · FLRW metrika

Oblikovanje strukture

Oblik svemira
Formiranje strukture
Formiranje galaktike
Struktura velikih razmjera

Komponente

Lambda-CDM model
Tamna energija · Tamna tvar

Povijest

Kronologija kozmologije...

Eksperimenti u kozmologiji

Opservacijska kozmologija
2dF · SDSS
CoBE · BOOMERanG · WMAP

Znanstvenici

Einstein · Friedman · Lemaître
Hubble · Penzias · Wilson
Gamow · Dicke · Zel'dovich
Mather · Smoot · drugi

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija : Heikenwaelder Hugo, Beč 1998.

Svemir je čitav svijet što nas okružuje.

Grane znanosti koje proučavaju svemir su astronomija (znanost o zvijezdama), zatim kozmogonija i kozmologija. Dio svemira koji čine Sunce i 8 planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav.

Pretpostavlja se da je svemir star oko 13.7 milijardi godina, te da je nastao u Velikom Prasku (Big Bang). Svemir se ugrubo sastoji od galaktika (nakupina milijuna zvijezda), praznog prostora, te međuzvjezdane tvari. Galaktike su organizirane u galaktička jata i superjata.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjska poveznica[uredi VE | uredi]


P space.png Nedovršeni članak Svemir koji govori o astronomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.27. CHANG'E 3 - udaljenost: 357,93 tisuća km. Prva kineska sonda na površini Mjeseca. Lansirana 1.12.2013, sastoji se od landera i rovera nazvanog "Zec od žada". Chang

26. LRO - udaljenost: 359,01 tisuća km. Lunar Reconnaissance Orbiter, lansiran 18.6.2009., je svemirska sonda u orbiti Mjeseca koja mapira lunarnu površinu. Tako LRO pomaže znanstvenicima identificirati područja od znanstvene važnosti, ali i potencijalna mjesta budućih ljudskih i robotskih misija. ’e 3 je postala prva svemirska sonda koja je meko sletjela na površinu Zemljina satelita nakon 1976. Također priprema Kineza za osvajanje Mjeseca.


25. DSCOVR - udaljenost: 687,88 tisuća km. Deep Space Climate Observatory (DSCOVR), lansiran 11.2.2015, je sonda koja proučava i Zemlju i Sunce. Znanstvenici očekuju da će DSCOVR pomoći u ranom otkrivanju opasnih solarnih oluja te mjeriti radijaciju u prirodi. Riječ je o prvoj svemirskoj sondi američke Nacionalne agencije za oceane i atmosferu te prvom SpaceXovom lansiranju u duboki svemir.

24. SOHO - udaljenost: 1,35 milijuna km. Solar and Heliospheric Observatory, lansiran 2.12.1995., je sonda s misijom promatranja Sunčeve jezgre, vanjske atmosfere i struja ioniziranih plinova poznatijih kao solarni vjetar. Za sada je otkrila dva nova solarna fenomena - koronalne valove te solarne tornade. Također upozorava na oluje sa Sunca tri dana unaprijed. Osim toga, do sada je otkrila preko 2700 kometa. 23. ACE - udaljenost: 1,49 milijuna km. Advanced Composition Explorer, lansirana 25.8.1997, je sonda koja proučava čestice sa Sunca, iz našeg Solarnog sustava te drugih zvijezda i galaksija. Time pomaže znanstvenicima otkriti detalje o nastajanju i evoluciji našeg sustava. Prati i ponašanje solarnog vjetra te može upozoriti na dolazak oluje sa Sunca. 22. GAIA - udaljenost: 1,5 milijuna km. Svemirska sonda lansirana 19.12.2013. s ciljem stvaranja detaljnog 3D modela Mliječne staze. Mjereći kretanje 100 milijardi zvijezda (oko 10% ukupnog broja u našoj galaksiji) GAIA misija će proučavati stvaranje i evoluciju galaksija. Očekuje se da će otkriti brojne egzoplanete, asteroide, komete, zvijezde smeđe divove, supernove i kvazare. 21. WIND - udaljenost: 1,55 milijuna km. Lansiran 1.11.1994., Wind istražuje plazmu (ionizirani plin), čestice, magnetna pola oko Sunca te upozorava na dolazak oluje. Obavlja čak 11 magnetnih mjerenja u sekundi dok je to kod čestica svake tri sekunde. Misija je pokrenuta s ciljem boljeg shvaćanja veze između Zemlje i Sunca. Vrlo često surađuje s ACE sondom. Ima dovoljno goriva za rad do 2074. (8/28)


20. HAYABUSA 2 - udaljenost: 19,08 milijuna km. Lansirana 3.12.2014, Hayabusa 2 ima misiju hvatanja asteroida 1999 JU3, do kojeg će doći u lipnju 2018., uzeti komad stijene te se vratiti natrag na Zemlju. Rezultati ove misije otkrit će više o podrijetlu i evoluciji Sunčeva sustava. 19. KEPLER - udaljenost: 101,19 milijuna km. Kepler, lansiran 7.3.2009., je svemirska sonda na misiji otkrivanja egzoplaneta, to jest planeta u orbitama drugih zvijezda. Do sada je otkrio više od 1000 novih planeta, među kojima i nekoliko potencijalnih za život ljudi. 18. MESSENGER - udaljenost: 126,86 milijuna km. MEssenger (MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry, and Ranging) lansiran 3.8.2004. je prva svemirska sonda u orbiti oko Merkura. Prošla je osam milijardi kilometara, unutar čega je 15 puta proletjela kraj Sunca, jednom kraj Zemlje, dvaput pored Venere i čak tri pored Merkura prije ulaska u njegovu orbitu. Proučavat će Merkurovu površinu, atmosferu i magnetsko polje. 17. SPITZER - udaljenost: 207,43 milijuna km. Svemirski infracrveni teleskop Spitzer proučava našu galaksiju i druga svemirska tijela bez smetnji koje kozmička prašina stvara običnim teleskopima. 2011. znanstvenici su ga 'hakirali' i pretvorili u instrument za proučavanje egzoplaneta.

16. AKATSUKI - udaljenost: 238, milijuna km. Sonda lansirana 20.5.2010. trebala je ući u orbitu Venere, no zbog kvara na glavnom motoru nastavila je u orbitu oko Sunca. Još će jednom pokušati uhvatiti Veneru gdje bi trebala proučavati vremenske prilike, atmosferu i površinu planeta te potvrditi postojanje aktivnih vulkana i grmljavine. 15. STEREO - udaljenost: 290,60 milijuna km. Stereo (Solar TErrestrial RElations Observatory) su dvije svemirske sonde koja proučavaju Sunce i njegove oluje kroz 3D snimke. Otkrile su 3D strukturu sunčevih erupcija to jest koronalnog izbacivanja mase. Iako su znanstvenici početkom listopada 2014. izgubili kontakt s B sondom, A normalno nastavlja s radom.