Joža Skok
| Joža Skok | |
| Rođenje | 14. veljače 1931. Petrijanec |
|---|---|
| Smrt | 8. rujna 2017. Zagreb |
| Polje | filologija |
| Alma mater | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| Portal o životopisima | |
Joža Skok (Petrijanec, 14. veljače 1931. – Zagreb, 8. rujna 2017.[1]) hrvatski povjesničar književnosti, kritičar, antologičar, književni esejist. Posebno se istaknuo proučavanjem kajkavske književnosti. Jednim je od najvećih poznavatelja hrvatske književnosti za djecu i mladež.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Mladost i obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Pučku školu pohađao je u Petrijancu, šest razreda Nadbiskupske klasične gimnazije završio je u Dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Poslije prvog polugodišta sedmog razreda prešao je na varaždinsku Gimnaziju, na kojoj je maturirao godine 1951. Studij VIII. grupe (hrvatski[2] jezik i književnost) završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je 1982. godine doktorirao obranom disertacije Hrvatsko kajkavsko pjesništvo zavičajnih idioma.[3]
Znanstveno-nastavno djelovanje[uredi | uredi kôd]
Radio je na skoro svim mogućim prosvjetnim i akademskim razinama: od osnovnih i srednjih škola, knjižnica, preko Pedagoške akademije u Zagrebu sve do statusa redovitog profesora na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na katedri za noviju hrvatsku književnost.
Autorom je mnoštva knjiga iz starije i novije hrvatske kajkavske književnosti. Sastavio je mnoštvo antologija hrvatske dječje književnosti (pjesništva). Napisao je velik broj čitanaka za osnovne i srednje škole. Sastavio je zbornike recitacija i dramskih tekstova.
Skoro pola stoljeća suradnikom je hrvatskog dječjeg ilustriranog lista Radosti, kojem je bio glavni i odgovorni urednik cijelih trideset godina, dovevši ga do prepoznatljive ljepote. Također je uređivao časopise Kaj i Umjetnost i dijete.
Pisao je o jezičnom genocidu[4] koji se je vršio nad hrvatskim jezikom otkad je srpski pjesnik Đuro Daničić došao na čelo "jugoslavenskog projekta" Rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika pri ondašnjoj JAZU, a vrši se do današnjice kad se hrvatskoj djeci u RH ne dopušta učiti hrvatski jezik (primjerice, škola u Jagodnjaku).
Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]
- 1980. godine, "Davorin Trstenjak" za autorski doprinos udžbeničkoj literaturi[5]
- 1999. godine, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića[6]
- lipanj 2012. godine, počasni građanin Varaždinske županije[7]
- rujan 2012. godine, Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića za osobite zasluge u prosvjeti[8]
Djela[uredi | uredi kôd]
Značajnija djela Jože Skoka:[9]
- Hrvatsko pjesništvo kajkavskih zavičajnih idioma (doktorska disertacija, 1982.)[10]
- Kajkavski kontekst hrvatske književnosti (19. i 20. stoljeće) (1985.)[11]
- Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo (1985.)[12]
- Ogenj reči: antologija hrvatskoga kajkavskoga pjesništva (1986.)[13]
- Garestinski panoptikum (2007.)[14]
- Ignis verbi kajkavicae (2007.)[15]
- Izvori i izbori iz hrvatske dječje književnosti (2007.)[16]
- Književni ogledi i pogledi (2007.)[17]
- Književno djelo Ivane Brlić-Mažuranić (2007.)[18]
- Garestinski hortus verbi: varaždinska književna čitanka (2010.)[19]
- Garestinski hortus verbi: varaždinska književna hrestomatija (2012.)[20]
- Garestinski gartlic rieči (2013.)[21]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bilješke i literatura
- ↑ http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/506255/preminuo-joza-skok-legendarni-knjizevni-kriticar-i-povjesnicar-svi-smo-ucili-hrvatski-iz-njegovih-udzbenika (pristupljeno 11. rujna 2017.)
- ↑ Branko Pilaš, Hrvatsko slovo.
- ↑ Božica Pažur, Životopis, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, broj 18. srpnja 2007., str. 1, Hrčak, hrcak.srce.hr
- ↑ Mile Pešorda, Euroogledi, Hrvatsko slovo, petak, 25. siječnja 2008., str. 23.
- ↑ varazdinske-vijesti.hr, "Odlikovan prof. dr. Joža Skok", "Ovom prigodom vrijedi podsjetiti kako je profesor Joža Skok bio već 1980. dobitnik nagrade "Davorin Trstenjak" za autorski doprinos udžbeničkoj literaturi.", objavljeno 20. listopada 2012., pristupljeno 22. veljače 2013.
- ↑ narodne-novine.nn.hr, objavljeno 27. svibnja 1999., pristupljeno 22. veljače 2013.
- ↑ regionalni.com[neaktivna poveznica], "Joža Skok je počasni građanin Varaždinske županije", objavljeno 28. lipnja 2012., pristupljeno 22. veljače 2013.
- ↑ narodne-novine.nn.hr, objavljeno 25. rujna 2012., pristupljeno 22. veljače 2013.
- ↑ Podrobna bibliografija dostupna je u članku Olinke S. Presečki, Bibliografija Jože Skoka, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, No.18 srpanj 2007., Hrčak, hrcak.srce.hr
- ↑ Joža Skok, Hrvatsko pjesništvo kajkavskih zavičajnih idioma (1900. – 1950.): književnopovijesna i kritičko-interpretacijska monografija (doktorska disertacija), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1982.
- ↑ Joža Skok, Kajkavski kontekst hrvatske književnosti (19. i 20. stoljeće): književno-povijesne i kritičko-teorijske studije i rasprave, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1985., ISBN 8670030454
- ↑ Joža Skok, Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo: eseji, interpretacije i ocjene, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1985.
- ↑ Joža Skok (uredio), Ogenj reči: antologija hrvatskoga kajkavskoga pjesništva, Kaj 4-6, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 1986.
- ↑ Joža Skok, Garestinski panoptikum: varaždinske studije, eseji, članci i autobiografski zapisi, Tonimir, Varaždinske Toplice, 2007., ISBN 9789537069889; obnovljeno i prošireno izdanje 2013., ISBN 9789537610913
- ↑ Joža Skok, Ignis verbi kajkavicae: nove kajkavske studije, eseji i rasprave, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2007., ISBN 9789536056231
- ↑ Joža Skok, Izvori i izbori iz hrvatske dječje književnosti, Tonimir, Varaždinske Toplice, 2007., ISBN 9789537069926
- ↑ Joža Skok, Književni ogledi i pogledi: studije, eseji i ogledi iz novije hrvatske književnosti, Tonimir, Varaždinske Toplice; Ogranak Matice hrvatske, Varaždin, 2007., ISBN 9789537069902
- ↑ Joža Skok, Književno djelo Ivane Brlić Mažuranić: književnopovijesna interpretacijaska studija, Tonimir, Varaždinske Toplice; Ogranak Matice hrvatske, Varaždin; Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2007., ISBN 9789537069896
- ↑ Joža Skok (priredio), Garestinski hortus verbi: varaždinska književna čitanka, Tonimir, Varaždinske Toplice, 2010., ISBN 9789537610425
- ↑ Joža Skok (priredio), Garestinski hortus verbi: varaždinska književna hrestomatija, Tonimir, Varaždinske Toplice, Ogranak Matice hrvatske, Varaždin, 2012., ISBN 9789537610432
- ↑ Joža Skok, Garestinski gartlic rieči: antologijski izbor i književnopovijesni pregled varaždinske usmenoknjiževne baštine, Tonimir, Varaždinske Toplice, Ogranak Matice hrvatske, Varaždin, 2014., ISBN 9789538020032
- Branko Pilaš, Znanost o književnosti. Tragovima hrvatske književne riječi, Hrvatsko slovo, petak, 25. siječnja 2008., str. 23.
- Skok, Joža, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 22. svibnja 2017.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Dubravka Težak, Joža Skok - posvećenost dječjoj književnosti (intervju), Libri et liberi 2/2012., Hrčak, hrcak.srce.hr
- Darija Žilić, Nacionalno značajan književnokritički projekt, Kolo 1-2/2013., www.matica.hr
- Davor Šalat, Monumentalna posveta Varaždinu, Vijenac 553/2015., www.matica.hr