Južni Alföld

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Južni Alföld
Južni Alföld
Glavno mjesto Segedin
Površina 18 339 km²
Stanovništvo 1 367 000 stan.
Gustoća stanovništva 75 stan./km²
Županije Bačko-kiškunska
Bekeška
Čongradska
Nadmorska visina  
 - Najviša točka Malvan, 174 m

Južni Alföld ili Južna Nizina (mađarski: Dél-Alföld) je jedna od sedam mađarskih statističkih regija.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Hajós: najveći seoski podrumi u Europi

Regija Južni Alföld se poklapa s istoimenom turističkom regijom Mađarske. Najviše je razvijen seoski turizam. Najveći vrh u regiji je brdo Ólom (mađ. Ólom-hegy) visine od 174 m.

Bačko-kiškunska županija

Najpoznatija turistička odredišta uz gradove Kečkemet, Kaloča i Baja su Bugac i selo Ajoš s 12 000 vinskih podruma, gdje se svakog svibnja održava vinski festival. Također je poznata i kalačka paprika, halaška čipka i rakija kajsijevača iz Kečkemeta (barackpálinka).

Bekeška županija

Glavna atrakcija ove županije je srednjovjekovna tvrđava u Gyuli. Također je od gastronomske ponude popularna kobasica (csabai kolbász), salama (gyulai szalámi) i rakija (békési szilvapálinka).

Čongradska županija

Najpopularnije odredište je grad Segedin sa muzejima i galerijama, srednjovjekovnim palačama (Dóm tér (Seged)). U ovom području nalazi se i nacionalni povijesni spomen-park (Nemzeti Történeti Emlékpark). Od gastronomije poznata je paprika (szegedi fűszerpaprika) i salama (Pick-szalámi).

Naselja[uredi VE | uredi]

Županijska središta[uredi VE | uredi]

Gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]