Kečiga

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kečiga
Kečiga u praškom akvariju
Kečiga u praškom akvariju
Status zaštite

Status iucn2.3 VU.svg

Status zaštite: Osjetljivi

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Potporodica: Acipenserinae
Rod: Acipenser
Vrsta: A. ruthenus
Dvojno ime
Acipenser ruthenus
Linnaeus, 1758.
Područje života
Sinonimi
Acipenser pygmaeus
Acipenser kostera
Acipenser marsiglii
Acipenser kamensis
Acipenser gmelini
Acipenser kankreni
Acipenser lovetzkyi

Kečiga (lat. Acipenser ruthenus), poznata i kao čiga, osjetljiva je vrsta roda Acipenser. Cijenjena je riba za prehranu, posebice u istočnoj Europi gdje se od njezine ikre pravi kavijar.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Kečiga je euroazijska vrsta koja naseljava rijeke crnomorskog, azovskog, baltičkog i kaspijskog slijeva (primjerice Dunav, Volgu i Ural), te sibirske rijeke između Oba i Jeniseja.[1]

U Hrvatskoj naseljava Dunav, Savu, Dravu i njihove pritoke.[2]

Opis vrste[uredi VE | uredi]

Prikaz glave

Najmanja je vrsta jesetre i naraste najviše do 125 cm dužine, te postiže masu od 16 kg. Jedinke iz dunavske populacije još su manje (35-60 cm). Tijelo joj je izduženo i valjkasto, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su tamnosmeđe boje, dok je trbuh svjetložut ili crvenkast.

Zimi, kada temperature vode padnu, kečige se okupljaju u velika jata i miruju u rupama na dnu rijeke, za vrijeme čega se ne hrane. U proljeće, po otapanju leda, migriraju uzvodno na parenje. Migracije su kratke te za dunavsku populaciju iznose oko 200 km.

Mužjaci postaju spolno zreli s 4-5 godina, a ženke s 5-9. Sibirske populacije spolno sazrijevaju nešto kasnije. Mrijeste se od travnja do lipnja, u glavnim tokovima rijeka. Ikra (5.000-100.000 jajašaca)[3] se polaže na šljunak, a inkubacija traje 6-9 dana, nakon čega mlađ odlazi nizvodno.

Prehrana kečige se sastoji od mekušaca, rakova, ličinki kukaca i malih riba.

Životni vijek kečige najkraći je od svih jesetra - 25 godina.[1][2]

Stanište[uredi VE | uredi]

Kečiga je pridnena vrsta i boravi u slatkim i bočatim vodama umjerenog pojasa. Ponekad (vrlo rijetko) ulazi u more.[2]

Ugroženost i zaštita[uredi VE | uredi]

Najveći uzrok ugroženosti kečige je pretjeran izlov, posebice ulov mlađih dobnih skupina koje još nisu spolno zrele.

Drugi uzroci ugroženosti su izgradnja brana na rijekama, čime se sprječavaju migracije i spušta razina vode, onečišćenje živom i naftom (najviše u Volgi i sibirskim rijekama) i stvaranje hibrida, najčešće s morunom (Huso huso).

Kako bi se zaštitile preostale populacije kečige uvedena su ograničenja ili zabrana izlova i kontrolirani uzgoj u ribogojilištima (akvakulturi).[1][2]

U Hrvatskoj spada u kategoriju zaštićenih vrsta, prema Pravilniku "NN 99/09".[4]

Izvori[uredi VE | uredi]