Sava
 Ovo je glavno značenje pojma Sava. Za druga značenja, pogledajte Sava (razdvojba). |
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Duljina | 945 km |
| Nadm. visina izvora | 1222 m |
| Prosječni istjek | 1722 m³/s |
| Površina porječja | 96.328 km² |
| Izvor | Kranjska Gora i Bohinjsko jezero, Slovenija |
| Ušće | Dunav u Beogradu |
| Pritoci | Sora, Ljubljanica, Krka, Sutla, Kupa, Orljava, Una, Vrbaška, Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka, Tinja, Lukovac, Dašnica, Jerez, Kolubara, Topčiderska rijeka, Bosut, Drina, Kokra, Kamniška Bistrica, Savinja, Krapina, Sunja |
| Države | Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija |
| Gradovi | Zagreb, Sisak, Slavonski Brod, Brčko, Beograd, Domaljevac, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Orašje |
| Ulijeva se u | Dunav |
| Plovna od − do | od Siska do ušća u Dunav, (593 km) |
Sava je jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj (duljine 940 km) - druge dvije su Dunav i Drava. Površina slijeva Save je 95.720 km2.
Sadržaj |
Smjer toka [uredi]
Sava nastaje spajanjem Save Dolinke (koja izvire u dolini između Triglava i slovensko-austrijske granice kod Kranjske Gore) i Save Bohinjke (nastaje izljevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji, a utječe u Dunav u Beogradu.
Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.
Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m.[1] Sava je najvodonosnija pritoka Dunava.
Pritoke [uredi]
Važniji pritoci od izvora prema ušću:
- lijeve - Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Orljava, Bosut
- desne - Ljubljanica, Krka, Kupa, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina, Kolubara
Vodeni sustav [uredi]
Prosječan istijek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5.000 m³/s. Najveći istijek je na prijelazu zime u proljeće. Led se stvara svake godine.
Plovnost [uredi]
Plovna je tek od Siska. Što znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju.
Zagađenost [uredi]
Zbog otpadnih voda i raznih tvornica pored Save, Sava nije pitka. Zanimljivo je da usprkos tomu ribiči na njenim obalama redovito pecaju. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzev kontroliranog zagrijavanja nema drugih štetnih utjecaja.
Zanimljivosti [uredi]
Zanimljivo je da je se prije na Savi zbivao fenomen koji se zvao Savski cvijet. Taj se fenomen više ne zbiva zbog zagađenja Save.
Dan rijeke Save [uredi]
Od 1. lipnja 2007. godine, kada je u Zagrebu 1. lipanj službeno proglašen Danom rijeke Save, svake se godine obilježava Dan rijeke Save s ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala.[2][3]
-
slika 1. Zalaz sunca nad Savom u Zagrebu.
-
slika 2. Tok i slijev rijeke Save
-
slika 3. Sava Bohinjka
-
slika 4. Savica vodopad, izvor Savice.
Izvori [uredi]
|
||||||||||||||||||||
