Sava
|
|
|
|---|---|
|
|
|
| Duljina | 945 km |
| Nadm. visina izvora | 1222 m |
| Prosječni istjek | 1722 m³/s |
| Površina porječja | 96.328 km² |
| Izvor | Kranjska Gora i Bohinjsko jezero, Slovenija |
| Ušće | Dunav u Beogradu |
| Pritoci | Sora, Ljubljanica, Krka, Sutla, Kupa, Orljava, Una, Vrbaška, Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka, Tinja, Lukovac, Dašnica, Jerez, Kolubara, Topčiderska rijeka, Bosut, Drina, Kokra, Kamniška Bistrica, Savinja, Krapina, Sunja |
| Države | Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija |
| Gradovi | Zagreb, Sisak, Slavonski Brod, Brčko, Beograd |
| Ulijeva se u | Dunav |
| Plovna od - do | od Siska do ušća u Dunav, (593 km) |
Sava je jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj (duljine 940 km) - druge dvije su Dunav i Drava. Površina slijeva Save je 95.720 km2.
Sadržaj |
[uredi] Smjer toka
Sava nastaje spajanjem Save Dolinke (koja izvire u dolini između Triglava i slovensko-austrijske granice kod Kranjske Gore) i Save Bohinjke (nastaje izljevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji, a utječe u Dunav u Beogradu.
Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.
Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m.[1] Sava je najvodonosnija pritoka Dunava.
[uredi] Pritoke
Važniji pritoci od izvora prema ušću:
- lijeve - Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Orljava, Bosut
- desne - Ljubljanica, Krka, Kupa, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina, Kolubara
[uredi] Vodeni sustav
Prosječan istijek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5.000 m³/s. Najveći istijek je na prijelazu zime u proljeće. Led se stvara svake godine.
[uredi] Plovnost
Plovna je tek od Siska. Što znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju.
[uredi] Zagađenost
Zbog otpadnih voda i raznih tvornica pored Save, Sava nije pitka. Zanimljivo je da usprkos tomu ribiči na njenim obalama redovito pecaju. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzev kontroliranog zagrijavanja nema drugih štetnih utjecaja.
[uredi] Zanimljivosti
Zanimljivo je da je se prije na Savi zbivao fenomen koji se zvao Savski cvijet. Taj se fenomen više ne zbiva zbog zagađenja Save.
[uredi] Izvori
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 17, str. 319