Kilimandžaro

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kilimandžaro
Mt. Kilimanjaro 12.2006.JPG
Kilimandžaro
Visina Uhuru (Kibo) 5.895 m m
Država / Pokrajina Flag of Tanzania.svg Tanzanija
Koordinate 3°4′33″S 37°21′12″E
Prvi uspon Ludwig Purtscheller 1889.
Najbliži gradovi Moshi
Ostali vrhovi Mawenzi, Shira
Mount Kilimanjaro Summit photomap-en.svg
Mjestopisni zemljovid

Kilimandžaro (Kilimanjaro, nekoć Kaiser-Wilhelm-Spitze) je planina i stratovulkan u sjevernoistočnoj Tanzaniji, blizu granice s Kenijom. Nalazi se oko 350 km južno od Ekvatora i oko 500 km sjeverno-zapadno od grada Dar es Salaama.

Kilimandžaro je sa 4600 m od podnožja najviša samostojeća uzvisina na svijetu, a ima i najviši vrh Afrike, Uhuru, visine od 5895 m, s kojeg se pruža dramatičan pogled na okolne ravnice.

Nacionalni park Kilimandžaro je osnovan 1971. godine od šumskog rezervata kojeg su osnovali njemački kolonizatori još 1910-ih[1]. On pokriva površinu od 753 km² iznad visina od 2.700 metara i otvoren je za javnost 1977. godine. God. 1987. upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi zbog zaštite brojnih vrsta sisavaca koji žive u parku, a od kojih su mnogi ugrožene vrste.

Panorama vrhova Kilimandžara
Magnify-clip.png
Panorama vrhova Kilimandžara

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Gubljenje "Snijegova Kilimandžara" od 1993. do 2000. god.

Nacionalni park Kilimandžaro

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nacionalni park Kilimandžaro
Flag of Tanzania.svg Tanzanija
Godina uvrštenja: 1987. (11. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/403 UNESCO

Kilimandžaro je golema nakupina vulkanskog podrijetla, trenutno neaktivnog, s gejzirima u sredini koji ispuštaju plin u krateru na vrhuncu planine. Znanstvenici su 2003. zaključili da magma teče samo 400 metara ispod vrha kratera. Iako se nove aktivnosti ne očekuju, postoji bojazan da bi se vulkan mogao urušiti, uzrokujući veliku erupciju sličnu onoj na planini Sveta Helena. Nekoliko urušavanja i klizanja zemlje pojavilo se na Kibu (nadimak vrha Uhuru) u prošlosti, stvarajući prostor poznat kao zapadna plaža. Iako nema zapisa o erupciji, lokalna legenda govori o aktivnosti od prije oko 170 godina.

Kilimandžaro ima tri vulkanska vrha: Shira (3.962 m) zapadno, Mawenzi (5.149 m) istočno, i središnji vrh Uhuru ili Kibo (5.895 m), a između njih se nalazi visoravan "sjedlo" od 3.600 hektara koja je najveće područje tundre u Africi. Oko njih je još 20 manjih vulkana, poput planine Meru koja je zadnji put erumpirala prije više od 100 godina. Vječiti ledenjaci koji pokrivaju vrhove Kilimandžara (stari skoro 12.000 godina) su danas u opasnosti od globalnog zatopljenja, od 1912. ih je nestalo skoro 80% i pretpostavlja se da će potpuno nestati do 2033. godine[2].

Flora i fauna[uredi VE | uredi]

Unutarnje padine Kilimandžara su izrazito plodne zbog vulkanskog pepela i na njima uspjeva gusta šuma, dok su ispod travnata područja u kojima obitavaju slonovi, lavovi i druge savanske životinje. Vegetacija Kilimandžara se dijeli na četiri pojasa:

U parku obitava više od 140 vrsta sisavaca, uključujući 25 vrsta grabežljivaca, 25 vrsta antilopa (dujkeri, elandi, , 7 majmuna (galagiji, žuti pavijani, plavi majmuni i kolobusi), 24 šišmiša i brojni drugi glodavci i kukcožderi. U donjem dijelu postoji populacija od nekoliko stotina slonova, ali i afričkih bivola i leoparda, dok je crni nosorog nestao iz ovog područja.

Od 180 vrsta ptica u parku najprisutnije su: endemski Abbbottov čvorak (Poeoptera femoralis), žutoprsni nektarnik (Nectarinia famosa), bjelovrati gavran (Corvus albicollis), gorski vrabac (Pinarochroa sordida) i kostoberina.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Nacionalni parkovi Tanzanije (engl.) Preuzeto 5. studenog 2011.
  2. Thompson LG, Brecher HH, Mosley-Thompson E, Hardy DR, Mark BG: Glacier loss on Kilimanjaro continues unabated, Proceedings of the National Academy of Sciences 106 (47): 19770–5. doi:10.1073/pnas.0906029106
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kilimandžaro

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]