Orhideje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kaćunovke (Orchidaceae)
Orhideja Cattleya warscewiczii
Orhideja Cattleya warscewiczii
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Koljeno: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Orchidaceae
Juss.
Područje života
podporodice

Kaćunovke ili Orhideje naziv se sve biljke iz porodice Orchidaceae. Cijela porodica je dobila ime po dva gomoljasta korijena koja oblikom podsjećaju na mošnje (grčki όρχις „mošnje“). Nakon porodice Asteraceae, orhideje su druga po veličini porodica Anthophyta. Smatra ih se posebno lijepim, i za mnoge je orhideja kraljica cvijeća. Botaničari priznaju oko 1.000 rodova s 15.000 do 30.000 vrsta. Nema ih jedino na arktičkom ledu i pustinjama.

Podjela orhideja[uredi VE | uredi]

  • mjesto rasta (epifiti,teretrističke)
  • način rasta (simpodijalne (razgranata stabiljka), monopodijalne (izražena matična os))

Opis biljke[uredi VE | uredi]

  • Korijen: Sličan gomolju, zadebljanja nazivamo bulbe. Neke vrste stvaraju adventivno korijenje.
  • Listovi: Mogu biti dugi i poludugi a voštana prevlaka štiti ih od isparavanja. Mekolisne orhideje odbacuju listove.
  • Cvijet: Dvostrano simetričan, 3 lapa (vanjski krug - petala) 3 latice (unutrašnji krug - sepala), donja latica je transformirana i zovemo ju usna ili labellum.

Čimbenici rasta[uredi VE | uredi]

  • Svjetlost: Traže dosta svijetlosti, lako su prilagodljive, a najprikladniji je polusjenovit položaj (10 000 - 20 000 luksa). Po boji lista i cvijeta otkrivamo višak ili manjak svjetlosti. Odgovarao bi sjeverni prozor.
  • Temperatura: Ovisi o dobu dana (dan, noć) i godišnjem dobu (ljeto, zima), također ovisi o vrsti orhideje. Po danu temperatura treba biti od 16-21 °C, a po noći 13-16 °C. Vrste pahalaenopsis i dendrobium zahtjevaju veće temperature ,21-29 °C.
  • Vlažnost: Orhideje traže svjež i vlažan zrak, jer hladi listove, a trebamo obratiti pozornost da je noću vlažnost niža. Orhideje manje zalijevamo, a češće prskamo i mora se paziti na tvrdoću vode. Temperature vode i tla moraju biti iste.

Posebni uzgojni problemi[uredi VE | uredi]

  • Smeđe mrlje na lišću: Tvrde i suhe (sunčeve opekline), Mekane (gljivično oboljenje).
  • Vodoravan ili padajući rast: nedovoljno svijetla ili dovoljno svijetla, a nepravilno zalijevanje.
  • Plijesan na listovima: rosimo listove u hladnim uvjetima.
  • Nema cvatnje: (biljka zdrava) nedovoljno svijetla.

Prignojavanje[uredi VE | uredi]

  • U supstratu ima malo hranjivih tvari pa prignojavamo s otopinom NPK gnojiva.
  • U proljeće i ljeto ih prignojavamo otopinom koja je bogata dušikom, a u jesen i zimu bogatu kalijem.
  • Kada orhideje cvatu u otopini prevladava fosfor.
  • U doba vegetacije gnojimo ih jednom na tjedan, a zimi svaki drugi ili treći tjedan.

Supstrat[uredi VE | uredi]

1. dobro prozračuje 2. lako se raspada 3. zadržava vlagu

  • Treset koji se dodaje supstratu mora biti grubo nitast kako bi zadržavao vlagu a time se povećava i količina supstrata.
  • Danas koristimo: supstrat koji se sastoji od odležalog bukvinog lišća, grube lisnjače, treseta, kamenog pijeska, i ilovaste tratinjače.
  • Još dodajemo zdrobljenu i suhu hrastovu koru.
  • Za supstrate je važno da su prozračni i da propuštaju vodu.

Posude za uzgoj[uredi VE | uredi]

Možemo uzgajati na uzgojnim stolovima, ali prednost imaju uzgojni lonci.

  • Lonci od gline su teži, propuštaju vlagu i zrak.
  • Plastični lonci su lagani zato se lakše prenose i dulje zadržavaju vodu.
  • U letvičastim košarama zrak struji sa svih strana na korijenje, ali uzrokuje brže sušenje.

U lonce sadimo plitko, često se korijenje ili gomolj polažu neposredno na supstrat ili se rahlo prekriju.

Presađivanje[uredi VE | uredi]

Kada ćemo presađivati ovisi o razvoju biljke i sastavu supstrata. Biljke koje brzo rastu presađuju se u veću posudu i to kada prerastu rub stare. Također ju moramo presaditi i ako je supstrat porozan ili se slegnuo, a najpogodnije je u proljeće (neke vrste se presađuju nakon vremena mirovanja). Ako se supstrat slegnuo biljku presađujemo bez obzira na vrijeme. Korijenu treba obilje zraka tako da voda mora brzo otjecati.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Razmnožavaju se generativno i vegetativno. Vegetativno: dijeljenjem korijena i gomolja. Orhideje koje rastu samopodijalno razmnožavamo dijeljenjem tako da ostavljamo 3-5 gomolja s vodećim izbojkom, a preostale gomolje ponovno sadimo. Ako gomolji imaju pričuvne pupove regeneriraju se za 2-3 godine. Vrsta Dendrobium phalaenopsis lakše se vegetativno razmnožava i tako da se preostali gomolji vežu u 10-15 cm duge vezice i ulažu u zdjelu s mahovinom. Vrstu Paphiopedilum treba oprezno odjeljivati. Veći se primjerci pri vađenju iz lonca sami raspadaju u više komada. Srednje ili slabije biljke ne smiju se energično dijeliti jer se time mogu potpuno uništiti. Monopodijalne orhideje teže se razmnožavaju vegetativno, a za razmnožavanje koristimo stare biljke. Danas se orhideje uglavnom razmnožavaju merisistemom . Kao početni materijal za razmnožavanje upotrebljava se novonastali izbojak odraslih biljka, koji je dug 8-10 cm. Meristem uzimamo skalpelom iz vegetativnog vrha i prenosimo ga na pripremljeni hranjivi supstrat. Za uspjeh takvog načina razmnožavanja važna je potpuna sterilnost postupka.

Rodovi orhideja[uredi VE | uredi]

Aa Abdominea Acampe Acanthephippium Aceratorchis Acianthus Acineta Acrorchis Ada Aerangis Aeranthes Aerides Aganisia Agrostophyllum Amitostigma Anacamptis Ancistrochilus

Angraecum Anguloa Ansellia Aorchis Aplectrum Arethusa Armodorum Ascocenda Ascocentrum Ascoglossum Australorchis Auxopus Baptistonia Barbrodia

Barkeria Barlia Bartholina Beloglottis Biermannia Bletilla Brassavola Brassia Bulbophyllum Calypso Catasetum Cattleya Cirrhopetalum Cleisostoma

Clowesia Coelogyne Coryanthes Cymbidium Cyrtopodium Cypripedium Dactylorhiza Dendrobium Disa Dracula Encyclia Epidendrum Epipactis

Eria Eulophia Gongora Goodyera Grammatophyllum Gymnadenia Habenaria Herschelia Laelia Lepanthes Liparis Ludisia Lycaste Masdevallia Maxillaria Meliorchis Mexipedium

Miltonia Mormodes Odontoglossum Oncidium Ophrys Orchis Paphiopedilum Paraphalaenopsis Peristeria Phaius Phalaenopsis Pholidota Phragmipedium Platanthera Pleione Pleurothallis Promenaea

Pterostylis Renanthera Renantherella Restrepia Restrepiella Rhynchostylis Roezliella Saccolabium Sarcochilus Satyrium Selenipedium

Serapias Sophronitis Spiranthes Stanhopea Stelis Thrixspermum Trias Trichocentrum Trichoglottis Vanda Vanilla Zeuxine Zygopetalum

Galerija[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Orhideje