Književni rodovi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Književni rodovi su vrste književno-pjesničkog stvaranja. Klasična podjela umjetnička književnost je na tri književna roda: liriku, epiku i dramu. Svaki se rod dijeli na manje grupe, a one na pojedine književne vrste.

Klasična podjela[uredi VE | uredi]

Lirika[uredi VE | uredi]

Obuhvaća kraća književna djela u stihovima u kojima pjesnici izražavaju svoje osjećaje i poglede na svijet. Lirika se dijeli na slijedeće lirske vrste pjesama:elegije, opisne pjesme, ljubavne pjesme, socijalne pjesme, rodoljubne (domoljubne) pjesme, himne, misaone pjesme, satirične pjesme, humoristične pjesme.

Epika[uredi VE | uredi]

Obuhvaća književna djela u kojima se pripovijeda o događajima koji su se dogodili, ili se smatra da su se dogodili u prošlosti. Vrste su: epske pjesme, epovi, romance, balade, poeme, novele, romani, bajke, legende, basne, crtice, memoari i životopisi. Ona obuhvaća svu pripovjednu književnost u stihu i prozi.

Drama[uredi VE | uredi]

Obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici u kazališnim predstavama. Dramska su književna djela posebno oblikovana tako da sadrže opis likova s naznakom nekih njihovih osobina, dijelove teksta koje glumci izgovaraju na pozornici i dijelove koji služe samo kao uputa glumcima i redatelju, a nazivaju se didaskalijama. Fabula dramskog teksta se ne pripovijeda, već se postiže izmjenom dramskih situacija. Dijalog (razgovor među likovima) i monolog (izlaganje jednog lika) bitna su sredstva književnog oblikovanja drame. Zbivanje na pozornici proizlazi iz djelatnosti likova. Drama ima svoj početak, sredinu i završetak. Podjeljena je na činove i prizore, a zanimanje gledatelja potiče neki sukob ili zaplet koji se na kraju razrješava.

Ostale književne kategorije[uredi VE | uredi]

Diskurzivni književni oblici spajaju književnoumjetničke i znanstvene značajke te ih nazivamo književno-znanstvenim oblicima i publicistikom.