Komlov

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Komlov [1] [2](mađ. Komló, nje. Kumlau) je grad u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 46,55 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se podno središnjih sjevernih obronaka gore Mečeka (mađ. Mecsek), na 46°12' sjeverne zemljopisne širine i 18°16' istočne zemljopisne dužine, na 270 m nadmorske visine. S druge strane Mečeka se nalazi Pečuh.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno je središte komlovske mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7300.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ovo nekadašnje selo je postalo planskim rudarskim gradom za vrijeme socijalizma.

Komlov je bio drugo po veličini rudarsko središte u Mađarskoj poslije Tatabánye. Nakon što su brojni rudnici ugljena zatvoreni '90-ih godina 20. stoljeća, Komlov se suočio sa velikom recesijom, jer je tim zatvaranjima bila ugašena glavna komlovska gospodarska grana o kojoj su ovisile sve ostale gospodarske djelatnosti u tom gradu. Posljedica toga je da Komlov i u današnjici ima veliki postotak nezaposlenih.

1951. je dobilo status grada. 1954. su mu upravno pripojena sela Kisbattyán, Mecsekfalu i Mecsekjánosi, a 1958. i Manfa, koja je upravnom reorganizacijom 1992. ponovno osamostaljena [3].

Promet[uredi VE | uredi]

Iz Komlova vodi prema ostatku Mađarske željeznička prometnica Dumvar-Komlov.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Komlovu živi 26.465 stanovnika (2005.)

Narodnosni sastav:
Mađari čine 93,4%, Romi 2,0%, Hrvati 0,2%, Nijemci 1,9%, Rumunji 0,1%, ostali 6,2%.

Vjerski sastav:

  • rimokatolici 46,8%
  • grkokatolici 0,4%
  • kalvinisti 5,7%
  • luterani 1,2%
  • pripadaju drugim vjerskim zajednicama i vjernici su 1%
  • ne pripadaju crkvenoj zajednici ali su vjernici 34,4%
  • nepoznato, bez podataka 10,5%

U Komlovu djeluje nekoliko manjinskih samouprava: grčka, hrvatska, njemačka, romska i ukrajinska.

Hrvati u Komlovu[uredi VE | uredi]

U Komlovu djeluje Hrvatska manjinska samouprava [2]. Utemeljena je 1998., a okuplja oko sebe "građane hrvatskog podrijetla i korijena".

Zaslugom ove samouprave su Valpovo i Komlov:

  • uspostavili odnose bliskog prijateljstva (posebice između vatrogasnih i športskih društava te umirovljeničkih klubova, a planira se i veze među školama)
  • planira se i mjesto za nastavu hrvatskog jezika u Komlovu.

Zaslugom ove samouprave je u Komlovu utemeljen je i mješoviti pjevački zbor "Bijela ruža", a i hrvatska folklorna društva sudjeluju u gradskoj manifestaciji Dani grada Komlova [4].

Šport[uredi VE | uredi]

Iz Komlova je nogometni klub Komlói Bányász, koji je dvaput bio sudionikom završnice mađarskog kupa, 1970. i 1973/74.. Oba puta je izgubio od Ferencvárosa. Jednom je sudjelovao u Kupu pobjednika kupova, u sezoni 1971/72., kad je ispao od jugoslavenskog predstavnika Crvene zvezde u 1. kolu.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Mađarskoj, Folia onomastica croatica 14, 2005.
  2. 2,0 2,1 2,2 Hrvatski glasnik br.37/2005. Krug prijateljstva Komlov-Valpovo, str. 6, 15. rujna 2005.
  3. Mađarski središnji statistički ured
  4. Hrvatski glasnik br.30/2005. , str.5, 28. srpnja 2005.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Komlov