Rumunjska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rumunjska
România
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Deşteaptă-te, române!
Položaj Rumunjske
Glavni grad Bukurešt
Službeni jezik rumunjski
Vlada
 - Predsjednik Traian Băsescu
 - Predsjednik Vlade Emil Boc
Neovisnost Od Osmanskog Carstva
13. kolovoza 1878.
Površina 78. po veličini
 - ukupno 238.391 km2
 - % vode 3 %
Stanovništvo 50. po veličini
 - ukupno (2003) 22.271.839
 - gustoća 94/km2
BDP (PKM) procjena 2007.
 - ukupno 218.9 milijardi $ (43.)
 - po stanovniku 10,152 $ (67.)
Valuta rumunjski leu (100 bana)
Pozivni broj +40
Vremenska zona UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak .ro

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi. Na istoku izlazi na Crno more, a graniči na na jugu s Bugarskom, na jugozapadu sa Srbijom, na sjeverozapadu s Mađarskom, na sjeveru s Ukrajinom te na sjeveroistoku s Moldovom. Rumunjska je član NATO saveza i Europske unije.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Rumunjsku siječe 25. meridijan i 45. paralela. Krajnje su joj točke između 43 stupnja i 37 minuta do 48 stupnjeva i 16 minuta N, te između 20 stupnjeva i 16 minuta do 29 stupnjeva i 16 minuta E.

Današnja Rumunjska može se podijeliti na nekoliko zemljopisnih cjelina: Delta Dunava, Dobruđa, Moldavija, Vlaška (koja se djeli na Olteniju i Munteniju), Transilvanija, Maramureş, Crişana i Banat (istočni).

Najviši vrh je Moldoveanu s 2543 m. Najduža je rijeka Dunav, a najveće jezero Razelm. Najduža je granica ona s Ukrajinom, dok je granica na moru duga oko 245 km, dok je ukupna granica Rumunjske sa ZND-om oko 1320 km.

Reljef[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Reljef Rumunjske

U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: nizine, brijegovi i planine. Na površini od 238.391 kvadratnih km smjestila su se tri značajnija gorska sustava. To su: Karpati, Transilvanske alpe (još se nazivaju i južnim Karpatima) i Bihor. Nizine zauzimaju 33% zemlje, brda i gore do 750 m 37%, a planine 30%. Iz ovoga je vidljiva jednakost u ukupnoj teritorijalnoj obuhvatnosti.

Nizine su gospodarska osnova Rumunjske i najvrijednija su područja Rumunjske. U Rumunjskoj je najvažnija dolina Vlaška. Ona je pravi centar Rumunjske i cijelom se površina nalazi u Rumunjskoj.

Rumunjska je bogata spiljama. Tri najznačajnije su Valea Rea, Movila i Piatra Altarului.

Klima[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Klima Rumunjske

Rumunjska se može podijeliti u nekoliko klimatskih zona. Većina zemlje ima umjerenu kontinentsku klimu. Klima je suša nego u Hrvatskoj, a razlog tome je kontinentalnost koja također utječe i na temperaturne amplitude. Dobar dio Rumunjske daleko je od mora, a samo Crno more nema velikog utjecaja na količinu padalina pa se s udaljavanjem na istok količina padalina smanjuje, a kontinentalnost povećava. Crno more okruženo je velikim kopnenim masama pa je njegov utjecaj minimalan i sveden na uski obalni pojas.

Klima je u Rumunjskoj uglavnom umjerna i povoljna ako izuzmemo Transilvaniju i Karpate. Odlikuju je nešto hladnije zime i vruća ljeta nego npr. u Slavoniji. Tome je kriva kontinentalnost koja uzrokuje nešto oštriju klimu. Transilvanska klima slična je klimi u Lici, ali i takva klima ima određenih prednosti.

Vegetacija[uredi VE | uredi]

U Rumunjskoj prevladava nekoliko vrsta biljnih pokrova, to su:

Šume su jako važne u gospodarstvu Rumunjske. Njihovom eksploatacijom puni se rumunjski proračun, ali nekontrolirana sječa mogla bi imati opasne posljedice!

Većina lesnog i bjelogoričnog područja sada su obrađene površine. Najviše se uzgajaju pšenica i kukuruz.

Vode[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Vode Rumunjske

Rumunjska je zemlja u kojoj jedna tekućica ima daleko veću važnost od bilo koje druge; Dunav, jedna od najvećih Europskih, ali i svjetskih rijeka. Protječe s oko 1075 km kroz Rumunjsku što čini oko 38% ukupnog njegovog toka, a čitavim svojim tokom rijka Dunav je plovna, što joj daje velik ekonomski značaj. Rijeke su važne i za energetiku Rumunjske tako su na Dunavu izgrađene brojne hidrocentrale. Sve rijeke većinom utječu u rijeku Dunav. Važnije rijeke su: Samoš (Someş), Moriš (Mureş), Crisul, Timiš, Jiu, Olul, Argesul, Ialomiţa, Siret i Prut. Rumunjska ima i izlaz na Crno more. Jezera su uglavnom planinska, iako ima i kratkotrajnih koje naprave nizinske rijeke.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Rumunjske

Kontinuitet naseljenosti na području Rumunjske može se pratiti od kamenog doba. U starome vijeku današnje područje Rumunjske bilo je znano pod imenom Dacia. To su kraljevstvo u 2. stoljeću osvojili Rimljani. 270. poslije Krista rimski je car Aurelijan pod pritiskom Gota donio odluku o povlačenju kolonista i rimske vojske. No unatoč tome dio je civila odlučio ostati.

Sljedećih nekoliko stoljeća Rumunjska je napadana od strane Huna, Avara, Slavena i Bugara. Kršćanstvo se raširilo u 3. stoljeću. Rumunjskom tada vladaju Bugari i Bizant. Početkom 11. stoljeća Mađari su okupirali sjeverozapadni dio Rumunjske, Sedmogradsku (Erdelj, Transilvaniju).

Vlaška je bila do 1417. pod hrvatsko-ugarskom okupacijom u mađarskom dijelu kraljevstva kada se Mađari polako povlače. 1526. Vlaška definitivno potpada pod Osmanlijsko carstvo. Moldavijom su prvo vladali Poljaci, a zatim Mađari, da bi to područje u 15. stoljeću potpalo pod Osmansku vlast.

Bukureštanskim ugovorom 1812. Rusija priključuje Besarabiju (otprilike današnji prostor republike Moldove). 1821. počinje nacionalni revolt protiv Osmanlija, nakon kojeg je zavladala domaća vlastela. Rusi 1829. dobivaju protektorat nad Vlaškom i Moldavijom.

1857. vijeća Moldavije i Vlaške odlučile su se za zajedničko ime: Rumunjska, za autonomiju i za postavljanje princa. 1862. zemlje su se ujedinile. Konačno 1877. Rumunjska je proglasila nezavisnost, čime je okončana gotovo 500 godina duga dominacija Osmanlijskog carstva. Rusija je opet uzela Besarabiju ali je Rumunjskoj dodijeljena Dobrudža, prije dio Bugarskog Carstva.

U Balkanskim ratovima Rumunjska je zajedno s ostalim balkanskim državama ratovala protiv Osmanlijskog Carstva u prvom i Bugarske u drugom ratu, kada je anektirala Južnu Dobrudžu. Kad je izbio Prvi svjetski rat, Rumunjska se deklarirala kao neutralna država, ali je 1916. ušla u rat na strani sila Antante. Kako je iz prvog svjetskog rata izišla kao pobjednik, Rumunjska je od Austro-ugarska monarhije dobila Bukovinu, Transilvaniju, dio Banata te još neka područja u sastavu Mađarske. Od Rusije je dobila Besarabiju.

Kraljevina Rumunjska, 1939

Rumunjska je između dva rata bila velika zemlja s parlamentarnim sustavom, ali se tijekom tridesetih godina preobrazila u fašističku diktaturu. U 2. svjetskom ratu. borila se na strani Njemačke, ali 1944. Sovjeti ulaze u zemlju, koja prelazi na stranu saveznika. Drugi svjetski rat Rumunjskoj je na čelu bio kolaboracionistički diktator Ion Antonescu.

Mirovnim ugovorom Rumunjskoj je vraćen dio Transilvanije, a oduzeti su joj Besarabija i sjeverna Bukovina. 30. prosinca 1947. monarhija je ukinuta, a proglašena je Narodna Republika Rumunjska na čelu s komunističkom partijom. Sve je preorganizirano na sovjetski način.

Nakon Staljinove smrti 1953. Rumunjska se polako udaljava od SSSR-a. 1965. na vlast je došao Nicolae Ceauşescu, koji je vladao kao diktator do 1989., kad je krvava revolucija srušila komunistički režim.

U svibnju 1990. održani su prvi slobodni izbori. Za predsjednika je izabran Ion Iliescu, a njegova stranka Nacionalni front spasa pobijedila je na izborima. U prosincu 1991. donesen je novi ustav prihvaćen referendumom. U rujnu i listopadu su održani novi izbori gdje se vlast samo potvrdila. Izbori su u studenom 1996. bili prvi s mirnom promjenom vlasti; umjesto dotadašnje došla je na vlast koalicija, a novi predsjednik i premijer su bili Emil Constantinescu i Victor Ciorbea (popularni gradonačelnik Bukurešta). Uskoro su provedene i brojne gospodarske reforme uz pomoć MMF-a. Tijekom 1997. još su sređeni i odnosi s Ukrajinom oko nekih teritorijalnih razmirica te je zemlju posjetio i mađarski predsjednik.

1. siječnja 2007. godine Rumunjska je postala članicom Europske unije.

Politika[uredi VE | uredi]

Vlast je ustrojena kao višestranačka dvodomna parlamentarna demokracija s glavnim gradom Bukureštom.

Zemlja je podijeljena na 40 okruga, plus grad Bukurešt. Svi građani stariji od 18 godina imaju pravo glasa, dok predsjednik države ne smije biti član niti jedne stranke i smije biti izabran 2 puta na 4 godine. Smrtna kazna je zabranjena.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Narodnosni sastav Rumunjske prema popisu 2002. godine.
Narodnosni sastav Rumunjske prema popisu 2011. godine.

Stanovništvo Rumunjske vrlo je složen pojam samim tim što je etnogeneza Rumunja složena. Utjecaji susjednih zemalja još su vrlo prisutni, a u nekim dijelovima Rumunjske etnička slika je pravi mozaik, iako je u globalu Rumunjska relativno homogena država. Slična je situacija i s vjerskom strukturom.

(procjene govore da ima 2 mil. Mađara, 1-2 mil. Roma, 50 tis. Čeha, 10-15 tis. Hrvata, 40 tis. Srba, 60 tis. Nijemaca)

  • Jezik: rumunjski (romanska skupina jezika), u nekim dijelovima mađarski; govore se i bugarski, njemački, hrvatski, srpski....
  • Natalitet: 10,7 promila (2006.)
  • Mortalitet: 11,77 promila (2006.)
  • Stupanj urbanizacije: 53 %
  • Vjerski sastav: pravoslavci: 86.8%, ostali (uglavnonom ateisti i katolici): 13.2 %
  • Očekivana životna dob: M 68,14; Ž 75,34 godina (2006.)
  • BDP: 8800 $/st.

Iz navedenih podataka može se zaključiti da je Rumunjsko stanovništvo relativno homogeno, ali da ima značajan broj vjerskih i nacionalnih manjina. Ekonomska slika društva ukazuje na to da se u Rumunjskoj ne živi dobro. Prosječna plaća profesora na fakultetu 2001. je iznosila nešto više od 150 $. Ovakvo stanje daje plodnu zemlju za brojne socijalne probleme kao i lošu demografsku sliku (u susjednoj Bugarskoj demografsko stanje je još gore).

Razvoj ukupnog broja stanovnika Rumunjske može se pratiti u tri etape. Prva je od ujedinjenja i osamostaljenja pa do dolaska komunista kada broj stanovnika rapidno raste (utjecaj na ovo imala su i teritorijalna proširenja). Druga etapa je ona za vrijeme komunizma kada se postupno smanjuje stope rasta broja stanovnika. U osamdesetima emigrira veliki broj Nijemaca. Treća etapa je ona postkomunistička u kojoj je počeo pad broja stanovnika uzrokovan prijašnjim smanjenjem te teškim procesima tranzicije.

Promjena broja stanovnika Rumunjske

Rumunjska je srednje gusto naseljena zemlja. Naravno, naseljenost nije svugdje jednaka; najgušće su naseljene doline i zavale; najrjeđe brdsko-planinski prostori i delta rijeke Dunav.

Najgušće je naseljena Vlaška dolina gdje broj stanovnika varira između 100 i 250 stanovnika na kvadratni kilomtar. Kao gusto naseljena ističe se i Moldavija između 100 i 150 stanovnka na kvadratni km; najviše između ravnica i pobrđa. Značajnije su naseljeni još dijelovi Transilvanije gdje broj stanovnika premašuje 100 na jedan kvadratni kilometar.

Najrjeđe naseljeni prostori su delta Dunava i planine, gdje gustoća pada ispod 25. No postoje i prostori koji su prave pustoši.

Kao i u ostalim tranzicijskim zemljama ovdje je prisutno iseljavanje stanovništva iz nerazvijenih i ruralnih područja u gradove što dodatno pogoršava sliku i ujednačenost naseljenosti u zemlji.

Najveći gradovi[uredi VE | uredi]

Hrvati u Rumunjskoj i Rumunji u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvati u Rumunjskoj

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ćiribirci

Službeno hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je stabilna, s dobro očuvanom tradicijom i jezikom. Hrvata u Rumunjskoj ima nešto više od 14 000, a njihov je broj vjerojatno i veći, no odvojenost od matice zemlje, izoliranost Rumunjske i srbizacija putem medija imali su veliki utjecaj na ovaj broj.

Rumunjski Hrvati uglavnom žive u naseljima Karaševu, Jabalču, Neremiću, Lupku , Klokotiču, Ravniku i Vodniku, a kao manjina ima ih i u naseljima Rešici, Rekašu, Tirolu, Hrvatskoj Keči, Hrvatskom Čeneju, Oravici, Sulini i Radnoj. Najveće je hrvatsko naselje Karaševo.

Hrvati oko grada Ričice su najstarija hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 700 godina.

Rumunja je u Hrvatskoj jako malo. Prema popisu iz 2001. godine Rumunjima se izjasnilo 475 građana Republike Hrvatske. Iako je broj izravnih potomaka vjerojatno veći, Rumunji u Hrvatskoj čine manje od 0,01%. No važnost Rumunjske zajednice u Hrvatskoj nalazi se u Istri. To je zajednica Istrorumunja, zvanih još i Čići. Oni žive u selu Šušnjevici i okolnim zaseocima. Tamo ih živi oko 470. Njihovih potomaka nekoliko je tisuća, a najviše ih je emigriralo u SAD. Oni se izjašnjavaju Hrvatima, ali su rumunjskog podrijetla. Vrijednost ove zajednice je u tome što su razvili svoj jezik, t.zv. istrorumunjski jezik. Ovaj je jezik rumunjski s primjesama hrvatskog, talijanskog i slovenskog. Posljednjih nekoliko godina radi se na očuvanju istrorumunjskog jezika i na intenziviranju veza s Rumunjskom.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Rumunjske

Gospodarska slika Rumunjske vrlo je crna. BDP je 2002. iznosio 1900 $ po stanovniku što je tada bio osmi najmanji u Europi. BDP po sektorima iznosio je 15% za prvi, 35% za drugi i 50% za treći. Manji postotni udio u trećem sektoru imali su samo Albanija, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Ukrajina, dok su Moldova i Irska imale otprilike jednak postotni udio. Ovo upućuje na činjenicu kako je rumunjsko gospodarstvo među najnerazvijenijma u Europi. Među pokrajinama razlike su još očitije. Turistički devizni priljev 2000. iznosio je mizernih 364 milijuna dolara. 2001. uvoz je bio veći od izvoza i iznosio je 15 552 000 000 $, dok je izvoz iznosio 11 385 000 000 $. Iz ovih je podataka vidljiv deficit od preko 4 milijarde i 100 milijuna dolara! 1991. BDP iznosio je 1 140 $ po stanovniku pa je ipak vidljiv neki napredak kroz vrijeme tranzicije, no hiperinflacija i nezaposlenost ipak su jači faktori od rasta BDP tim više što je dolar izgubio na vrijednosti. Tranzicijski procesi još se snažno odvijaju i osjećaju na stanovništvu tako da crna tržišta (čak i ona s osnovnim namirnicama) cvjetaju.

Glavni izvori prihoda su: nafta, zemni plin, drvo, ugljen, sol, željezna ruda, žitarice. Iako je Rumunjska bogata prirodnim bogatstvima goriva i industrijski poluproizvodi još se uvijek uvoze.

Ipak, i ovakva rumunjska privreda ima svijetlih strana. Rumunjska je 11. proizvođač kukuruza na svijetu; 12. (odnosno 13.) vina, 11. lanenog vlakna, 7. lanene tkanine, 7. dušičnih gnojiva te 10. smeđeg ugljena i lignita. Rumunjska je po broju konja na 11. mjestu. Velik značaj za Rumunjsko gospodarstvo ima automobilska industrija i eksploatacija nafte, plina i drvne građe.

Rumunjski novac je leu (lej) čiji se manji dijelovi zovu bani. 1 leu = 100 bani. Kratica za rumunjski lej je ROL.

Promet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Rumunjske
Najveće zračne luke su uz Bukurešt i Constanţu. Constanţa grad na Crnome moru koji je ujedno glavna rumunjska morska luka. Bukurešt je jedini grad s podzemnom željeznicom u Rumunjskoj koja je otovrena 1979.g. Prema podacima za prosinac 2009., Rumunjska ima samo 321.3 km autocesta u upotrebi, a plan je do 2012. otvoriti dodatnih 800 km.

Socijalni problemi[uredi VE | uredi]

Iako je zemlja urbanizirana, provedene su elektrifikacija i industrijalizacija, zemlja još uvijek ima goleme probleme. Veliki su dijelovi zemlje još uvijek zaostali, socijalni problemi su golemi (pogotovo trgovina ljudima), a zagađenost okoliša i nerentabilna industrija stvaraju dodatne probleme ovoj ionako relativno siromašnoj zemlji.

Rumunjska spada u siromašnije europske države. Prosječna plaća u Rumunjskoj iznosi tek nešto više od stotinjak eura. Plaća profesora na fakultetu iznosi oko 150 $. Ovakve brojke ukazuju na vrlo nizak životni standard u Rumunjskoj. Stvar dodatno pogoršava činjenica da su u Bukureštu mnoge trgovine u cijenovnom rangu s onima u ostatku Europe. Brojne propale tvrtke i malverzacije tipične za tranziciju stvorili vrlo pogodno tlo za šverc. Crna tržišta u zemljama istočnog bloka najveća su na svijetu. Kroz Rumunjsku prolaze i počinju brojne rute krijumčara oružja i narkotika. Na vrlo jakom crnom tržištu trguje se svime; osnovnim namirnicama,vojnom opremom, oružjem i sl.

Najgore i najgnusnije je od svega trgovina ljudima. Naime u Rumunjskoj se iz ruralnih područja mnoge žene prodaju za navodnu «bolju» budućnost. Mnoge od njih završavaju po bordelima i noćnim klubovima u razvijenim zemljama. Mnogo ljudi pristaje i na svakojake poslovne ponude za rad u katastrofalnim uvjetima u susjednim zemljama (Turska,Bugarska,BiH itd.) tako da brojni ljudi nakon dolaska na određene lokacije (ilegalne plantaže biljaka za proizvodnju narkotika, bordeli, tvornice teške industrije u izoliranim krajevima...) postaju bijelo roblje. U Rumunjskoj se svake godine na stotine (mahom mladih djevojaka) otmicom i prijevarom odvede u roblje.

U ovakvim uvjetima smanjenje broja stanovnika dijelom uzrokovano neimaštinom, a dijelom iseljavanjem normalna je pojava. Stopa nataliteta je 9.8, a mortaliteta 11.6, što daje razliku od 1.8 promila; devetu najveću u Europi.

Iako je ovakva slika rumunjskog društva veoma loša, šanse za razvoj Rumunjske u političkom, gospodarskom i socijalnom smislu ipak postoje. One se mogu ostvariti uz valjanu gospodarsku strategiju i odlučnost vlade da se suoči s gorućim problemima. Veliku korist Rumunjska može ostvariti kroz Europsku uniju i njezine kredite i novčane potpore iz raznoraznih kohezijskih fondova.

Međunarodne integracije[uredi VE | uredi]

Rumunjske vlasti već desetljećima pokazuju sklonost ulascima u razne integracije. Za vrijeme vladavine komunizma Rumunjska je bila član vojnog saveza Varšavski ugovor i ekonomskog udruženja SEV. Nakon što je utjecaj SSSR-a oslabio, Rumunjska je intezivirala veze s Kinom (koja tada nije bila u dobrim odnosima sa SSSR-om). Uskoro se Rumunjska približila i zapadu. Potpisani su ugovori Rumunjske s udrugama EFTA (Europski ugovor o slobodnoj trgovini) i EEZ (Europskom ekonomskom zajednicom; pretečom Europske unije). 1969. Nixon je posjetio Rumunjsku te su SAD Rumunjskoj dale nekoliko povoljnih kredita. A Ceausescu je posjetio SAD. Tada je sklopljen i desetogodišnji ekonomski dogovor između dvije zemlje (1976.). Razni su ekonomski ugovori potpisani i s Izraelom, Egiptom, Kinom, Istočnom Njemačkom, Jugoslavijom, Mađarskom i Bugarskom. U ovo vrijeme Rumunjska je postala promatrač u pokretu nesvrstanih, te napravivši iznimku postala jedna od rijetkih komunističkih zemalja u MMF-u (međunarodnom monetarnom fondu) i Svjetskoj banci.

Ranih devedesetih Rumunjska predaje kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji, a članicom postaje 1. siječnja 2007. godine, zajedno s Bugarskom. Članicom NATO pakta postala je 2004. Ulaskom u EU, Rumunjska je izišla iz Zone slobodne trgovine srednjoeuropskih zemalja - CEFTA-e, u koju je ušla u sklopu priprema za EU 1997. godine.

Rumunjska je i potpisnica ugovora prema kojemu vojni zapovijednici iz SAD-a ne moraju kazneno odgovarati za ratne zločine pred Međunarodnim vojnim sudom.

Međunarodne integracije u koje je učlanjena Rumunjska:

Kultura[uredi VE | uredi]

Eugène Ionesco je svjetski poznati rumunjsko-francuski dramatičar, koji je kao i njegovi suvremenci književnici Mircea Eliade i Emil Cioran napustio komunističku Rumunjsku stvarao u inozemstvu. Paul Celan i dobitnik Noleove nagrade Elie Wiesel, također su rumunjski književnici priznati u svijetu, koji su obojica preživjela holokaust.

George Enescu (1881.–1955.) je jedan od najpoznatijih rumunjskih glazbenika, koji je bio skladatelj, violinist, pianist, dirigent i učitelj.

Jedan od najvećih i najutjecajnih rumunjskih umjetnik s utjecajem na svjetsku kulturu je kipar Constantin Brâncuşi, središnja figura modernog pokreta i pionir abstrakcije.

Šport[uredi VE | uredi]

Najpopularniji sport u Rumunjskoj je nogomet. Rumunjska nogometna reprezentacija nastupila je na Svjetskom prvenstvu u nogometu sedam puta, a najuspješnije je bila na prvenstvu 1994. u SAD-u kada su se uspjeli plasirati u četvrtfinale. Poznati igrači iz toga vremena su Gheorghe Hagi (nadimak: Maradona s Karpata), a danas aktivni iz te zlatne geracije su još Adrian Mutu i Cristian Chivu. Najuspješniji nogmetni klub je FC Steaua Bukurešt, koja je 1986.g., postala klupski europski prvak u nogometu (prvi iz Istočne Europe).

Po broji registriranih sportaša nakon nogometa, po masovnosti sljedeći je tenis. Najpoznatiji igrač je Ilie Năstase koji je osvoji nekoliko Grand Slamova i brojne teniske turnire, a i prvi je tenisač koji je bio rangiran kao broj 1 na ATP listi (od 1973 - 1974).

Rumunjska gimnastika postigla je brojne uspjehe, posebno se ističe legendarna Nadia Comăneci koja je postala prva osoba koja je u gimnastici odbila najveću moguću ocjenu 10 i to na ljetnim olimpijskim igrama 1976.g. kada je imala 15 godina.

Oină je tradicionalni sport u Rumunjskoj koji svojim pravilima i načinom igre podsjeća na baseball, a prvi puta se spominje 1364.g. Porijeklo mu nije točno utvrđeno, smarta se da je nastao iz igre pastira ili kao ratna igra. Godine 1899. uveden je u sve škole kao dio tjelesnog odgoja. Oină se danas igra osim u Rumunjskoj još u Moldaviji.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Rumunjska
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Rumunjska
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Rumunjske

Izvor[uredi VE | uredi]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Rumunjska koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.