Kostelj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kostelj
Squalus acanthias stellwagen.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Chondnichthyes
Podrazred: Elasmobranchii
Nadred: Selachimorpha
Red: Squaliformes
Porodica: Squalidae
Rod: Squalus
Vrsta: S. acanthias
Dvojno ime
Squalus acanthias
(Linnaeus, 1758.)
Raspon
Životni prostor kostelja

Životni prostor kostelja

Kostelj (lat. Squalus acanthias) je vrsta morskog psa iz porodice squalidae. U Hrvatskoj ga još nazivaju azja, košćak, kucin, kučak, pas kostelj, pas kostić, pas košćenjak, pena.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Kostelj obitava u mnogim svjetskim morima i oceanima. U Atlantiku ga se može naći na zapadnoj strani uz obale Sjeverne i Južne Amerike od Argentine do Grenlanda, te na istoku Atlantskih obala od Južne Afrike do Islanda te dalje prema sjeveru do ruskog grada Murmanska. Njegovo obitavalište su i Sredozemno i Crno more. U Tihom oceanu obitava od Beringova mora na zapadu do Novog Zelanda te istočno do južnih obala Čilea[1].

U Jadranu ga se može naći na svim dijelovima a gušće je naseljen u sjevernom i srednjem dijelu Jadrana. Najčešće obitava na samom dnu. Jedna je od 29 vrsti morskih pasa koje obitavaju u Jadranu. Zalazi do 500 metara dubine.

Opis[uredi VE | uredi]

Oblik tijela kostelja karakterističan je za oblik tijela ostalih morskih pasa. Tijelo je duguljasto, vitko i u obliku vretena. Peraje su skladno raspoređene a veličinom se posebno ističu prsne peraje. Repna peraja je asimetrična a gornji dio je znatno veći od donjeg. Glava mu je spljoštena, na vrhu zaobljena. Na donjoj strani glave nalaze se usta u obliku polumjeseca. Ima tri reda zuba, dugih, šiljastih i nazubljenih,karakterističnih za morske pse.

Boja tijela kostelja je tamnosiva do svijetlosiva, mjestimice s bijelim pjegama, a u donjem dijelu tijela boja prelazi u bjelkastu. U Jadranu raste do najviše 120 cm u duljinu, a najveći teže do 7 kg. Prosječni kostelji teže oko 2 kg. U nekim drugim toplijim i ribom bogatijim morima kostelji rastu do 160 cm i preko 9 kg.

Kostelj se ne smatra opasnom vrstom morskih pasa ali na početku leđnih peraja ima bodlje čiji je ubod bolan. Ponekad može slučajno ugristi.

Ishrana[uredi VE | uredi]

Kostelji su grabežljivci i proždrljivci. Hrane se sitnom ribom (uključujući i druge manje morske pse) i beskralježnjacima koji obitavaju na dnu te jeguljama, lignjama i hobotnicama[2].

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Mužjaci postaju spolno zreli kad narastu između 80 to 100 cm a tad su obično stari oko 11 godina. Ženke spolnu zrelost dostižu kasnije, između 18 i 21 godine života za koje vrijeme izrastu između 100 i 120cm [3].

Parenje kostelja se odvija u zimskim mjesecima. Mužjak u grlo jajovoda ženke ubrizga spermu. Oplođenja jaja se izvaljuju u majčinoj utrobi a nakon 18-24 mjeseca trudnoće ženka koti od 1 do 20 živih mladih[4], u prosjeku 6 do 7 dužine 20 do 30 cm.

Gospodarska vrijednost[uredi VE | uredi]

Meso kostelja

Meso kostelja je jestivo, bijelo i osrednjeg okusa. Najviše se izlovljava specijaliziranim parangalima te kočom, mrežama potegačama i stajačicama.

Izvori[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kostelj
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Kostelj

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]