Lažne vijesti
.jpg)
Lažne vijesti (engl. fake news) oblik su propagande žutog tiska nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem novina ili društvenih mreža.[1] Najčešće se objavljuju u svrhu dezinformiranja i zastrašivanja javnosti ili u svrhu parodije, satire ili jednostavnog privlačenja pažnje (senzacionalizma).[2][3]
Lažne vijesti su važna sastavnica tzv. hibridnog ratovanja, gdje strane vlade, terorističke i prevratničke organizacije nastoje unijeti pomutnju i nepovjerenje u države, međunarodne organizacije i druge sustave radi slabljenja povjerenja javnosti, te izazivanja pomutnje u sustavima donošenja odluka.
Lažnim vjestima često se koristi i propaganda u totalitarnim režimima s ciljem veličanja kulta ličnosti vladara ili ispiranja mozga i intelektualne svijesti u javnosti.
Da suvremeno novinarstvo ni kod najuglednijih novinskih kuća nije slobodno od opasnosti stvaranja lažnih vijesti, pokazalo se na primjeru Claasa Relotiusa, novinara njemačkog Der Spiegela: uredništvo tog uglednog časopisa moralo je u prosincu 2018. godine priznati da je objavilo barem 14 reportaža izmišljenog sadržaja, iz pera svojega novinara koji je višekratno nagrađivan kao najbolji izvjestitelj u Njemačkoj.[4]
Primjeri[uredi | uredi kôd]
Tijekom II. svjetskog rata i Sile Osovine i Saveznici su opsežno koristili proizvodnju lažnih vijesti radi promicanja svojih ratnih ciljeva.[5]
Tijekom Domovinskog rata, jugoslavenska/srbijanska vojna obavještajna služba KOS je vrlo aktivno radila na plasiranje lažnih vijesti u javni prostor Hrvatske i u međunarodnu javnost, radi slabljenja kohezije u hrvatskom društvu neophodne za ratni napor u obrani zemlje, te ugleda Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima. U tu svrhu su, između ostaloga, izvršena postavljanja mina na židovske grobnice i u Židovsku općinu u Zagrebu, kako bi se ti akti pripisali nekakvim antisemitskim ekstremistima u Hrvatskoj. Dio tih dezinformacijskih aktivnosti pod kodnim imenima "Opera" i "Labrador" su hrvatske protuobavještajne službe razotkrile.
2017. godine je otkriveno da je Rusija uspjela tijekom Krimske krize iz 2014. godine iskoristiti uglednu međunarodnu agenciju Reuters za plasiranje svoje propagande.[6]
Humoristično objavljivanje lažnih vijesti[uredi | uredi kôd]
Čak i tzv. mediji glavne struje (engl. mainstream media) ponekad se iz humorističnih pobuda ili naprosto zbog privlačenja pažnje korisnika na društvenim mrežama pribjegavaju namjernom objavljivanju očigledno lažnih vijesti.
Tako zagrebački Večernji list objavljuje na svojim web mrežnim stranicama niz "vijesti" gdje se primjerice povodom nereda u Washingtonu D.C. gdje su prosvjednici u siječnju 2020. god. doista bili upali u prostorije Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, objavljuje 8. siječnja 2021. godine posve izmišljenu - i očigledno lažnu - vijest da Srbija prijeti tvojnom intervencijom protiv SAD, ako one ne prihvate srbijansku mirovnu ponudu koja uključuje dolazak međunarodnih balkanskih snaga na američki teritorij. "Da bi pokazali da se ne šale, Srbi su stavili u pripravnost sve svoje MiG-ove, samo čekaju da im Rusi dostave gorivo, a Kinezi asfaltiraju pistu i bit će spremni za napad", završava ta očigledna lažna vijest.[7]
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ New York Times (engl.) Thomspon David Leonhardt: Trump's lies (Trumpove laži), www.nytimes.com, 23. lipnja 2017. (pristupljeno 4. listopada 2017.)
- ↑ Guardian (engl.) Elle Hunt: What is fake news? How to spot it and what you can do to stop it, www.theguardian.com, 17. prosinca 2016. (pristupljeno 4. listopada 2017.)
- ↑ US News & World Report (engl.) Robert Schlesinger; Fake News in Reality (Lažne vijesti u stvarnosti), www.usnews.com, 14. travnja 2017. (pristupljeno 4. listopada 2017.)
- ↑ Kate Connoly. 21. prosinca 2018. Der Spiegel reporter who faked stories returns awards (engleski). The Guardian. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Marc Wortman. 11. veljače 2019. The Real 007 Used Fake News to Get the U.S. into World War II. Daily Beast. Pristupljeno 11. siječnja 2021.
- ↑ Kohei Watanabe. 2017. The spread of the Kremlin's narratives by a western news agency during the Ukraine crisis (PDF) (engleski). The London School of Economics and Political Science. Pristupljeno 11. siječnja 2021.
- ↑ Toni Ivanišević. 8. siječnja 2021. Srbi stavili MiG-ove u pripravnost i zaprijetili bombardiranjem Washingtona, čekaju još samo rusko gorivo. Večernji list. Pristupljeno 11. prosinca 2021.