Propaganda

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Propagandni letak JNA sa pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku
Propagandni letak JNA sa pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci

Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići. Pojam "propaganda" se uglavnom koristi u političkom kontekstu, dok se na području ekonomije govori o "oglašavanju".

Riječ propaganda izvela se iz naziva zajednice Sacra congregatio Christiano nomini propaganda koja je 1626. godine osnovana pri Papinskoj kuriji Katoličke crkve sa svrhom širenja katolicizma i reguliranja crkvenih odnosa u nekatoličkim zemljama. Prvi put izvan crkve bilježi ga 14. izdanje Britanske enciklopedije (Encyclopaedia Britannica) 1929. godine.[1]

Kroz monopolizaciju propagande diktatorskim režimima − posebice u Nacional-Socijalizmu, Staljinizmu, Titoizmu i drugim totalitarnim sustavima, pojam propaganda ima vrlo pejorativan karakter. Također, jednostrani prikaz informacija nije neuobičajen ni u demokracijama. Zbog negativne konotacije, pojam je u novije vrijeme zamijenjen engleskim pojmom Public Relations ili Odnosi s javnošću.

Jugokomunistička propaganda (ili propaganda KPJ) oblik je propagande koji je s brojnim dogmama i mitovima promicao neistine u svrhu podržavanja službene državne ideologije komunizma i jugounitarizma.

Povijest propagande[uredi VE | uredi]

Iz same definicije propagande kao sustavnoga pokušaja oblikovanja percepcije i spoznaje očito je da značajnije propagande prije uspona masovnih medija (radija i televizije) nije bilo, niti je ona bila potrebna, obzirom da se pojava radija i televizije poklapa s širenjem demokratskih normi, tj. prava glasa. Dakle, kad su široke mase dobile pravo glasa, i kad postoji mogućnost jednostavnog komuniciranja s biračima pojavljuje se propaganda.

20. stoljeće[uredi VE | uredi]

Plakat za novačenje, 1914. godina

Medijska propaganda tijekom 1. svjetskog rata prvi je primjer moderne propagande.[2] Nakon poraza Srba u Domovinskom ratu, velikosrpska propaganda je tijekom sukoba na Kosovu 1999. godine ovako postupala: "U medijima nije bilo slika albanskih izbjeglica, humanitarna katastrofa na Kosovu je opisivana kao prenapuhana zapadna (NATO) propaganda".[3]

21. stoljeće[uredi VE | uredi]

Propaganda se i danas koristi u brojne političke svrhe. Za vrijeme pristupnih pregovora Hrvatske s EU, pogotovo uoči referenduma reklame odnosno propaganda Europske unije bila je sveprisutna. Promotivni spotovi za zadatak su imali upoznati građane Republike Hrvatske s prednostima Europske unije na način da prikazuju nekoga tko je euroskeptik s naizgled vrlo jakim argumentom i njegovog poznanika koji bolje "razumije" bit Europske unije te tako pobija taj naizgled vrlo jak anti-EU argument. Primjer EU propagande u Hrvatskoj na neki način su i zastave EU, koje, postavljene na sve važnije hrvatske državne institucije imaju za zadatak u građanima te republike poručiti da je sve već spremno i da je RH već gotovo sigurno postala dijelom te institucije. Hrvatska, naravno, nije jedini primjer EU propagande. Kada su Irci odbili Lisabonski ugovor na referendumu, EU uložila je milijune eura u "promotivne letke" i "edukacijski program" u kojima je Ircima na suptilan način bilo poručivano da bi se trebali složiti sa ugovorom.

Uoči predsjedničkih izbora 2014./2015. godine počele su se javljati kritike glede rezultata ispitivanja javnoga mnijenja popularnosti dotadašnjega predsjednika,[4][5] jer su ankete određenih tvrtki odstupale od izbornih rezultata u zadnja 24 mjeseca ponekad i bitno više (nekoliko puta više) nego što se to može objasniti uobičajenim statističkim odstupanjem.[nedostaje izvor]

Marketing[uredi VE | uredi]

Propaganda je i dio marketinga, te predstavlja oblik komunikacije kojom se prenosi informacija putem medija. Neki oblici propagande nas informiraju, nagovaraju ili zabavljaju, neki drugi su dosadni pa čak i uvredljivi. Ona prožima naše živote da bi privukla pažnju različite publike.

Pojedinci i organizacije primjenjuju je radi promicanja proizvoda, usluga, ideja, predodžbi, spornih pitanja, ljudi i općenito svega što oglašivač želi objaviti i podupirati. Koristi se da bi organizacije potaknule potražnju, ublažile utjecaj konkurentske propagande, potaknule prodajno osoblje da bude učinkovitije, povećale namjenu proizvoda te podsjetile i uvjerile kupce o proizvodu.

Zbog toga što je jako fleksibilna, propaganda nudi mogućnost dosezanja ekstremno velike ciljane skupine, ali može biti usmjerena i na mali, precizno određeni segment populacije.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sacred Congregation of Propaganda
  2. Medijska i marketinška propaganda za vrijeme Prvog svjetskog rata otvorila je vrata modernoj propagandi koju danas koristimo i kakvu poznajemo., dnevnik.hr, Kako su mediji i marketing manipulirali građanima?, Merita Arslani, objavljeno 2. veljače 2014., pristupljeno 17. prosinca 2014.
  3. no pictures of mass Albanian refugees have been shown at all, and that the Kosovo humanitarian catastrophe is only referred to as the one made up or overemphasized by Western propaganda., http://www.bu.edu/globalbeat/pubs/Pesic041299.html, Milica Pešić, Director of the European Center for War, Peace, and the News Media, 12. travnja 1999., pristupljeno 17. prosinca 2014.
  4. ispitivanje javnog mišljenja nije postalo jednom od najprljavijih rabota u hrvatskoj politici. To nije ni čudo, ako se zna da je prva takva agencija, Puls - prethodnik današnjeg Ipsosa, splitske tvrtke u 100-postotnom 'francuskom' vlasništvu - nastala još 1993. u krugu splitskih, tada sorosevskih, a prethodno marksističkih profesora,... Stoga potrebno je i dobre vijesti iz ove struke uzimati cum grano salis, www.hkv.hr, Kako biti i ostati dugovječan mali sluga velikih gazda, Joško Čelan, Hrvatski tjednik, objavljeno 1. listopada 2014., pristupljeno 17. prosinca 2014.
  5. Već godinama dvije monopolističke agencije za istraživanje javnog mijenja manipuliraju hrvatskom javnošću zahvaljujući neprofesionalizmu kako u novinskim redakcijama tako i u elektroničkim i tiskovnim medijima., dnevno.hr, "OTKRIVAMO KAKO NAS VARAJU: Ipsos puls i Promocija Plus lažnim anketama uz pomoć medija godinama dovode na vlast kriminalce koji bezočno pljačkaju narod!", I.L.Vrkić, objavljeno 7. listopada 2014., pristupljeno 17. prosinca 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Citati iz reklama