Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina

Kongres NSDAPa 1935.

'Podebljani tekst'Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Zbog toga nastoji kontrolirati sve aspekte javnog i privatnog života. Totalitarizam je uglavnom diktatorski politički sustav.

Totalitarni režimi dolaze na vlast revolucijama, putem državnih ili vojnih udara, nakon vojnih intervencija ili na višestranačkim demokratskim izborima.

Totalitarna vlast označava suzbijanje, ograničavanje slobode govora i slobode tiska. Vlast u totalitarnim državama kontrolira gospodarstvo, slobodu govora, a po potrebi koristi i teror, primjerice pomoću svoje policije, tajne policije te poluvojnih organizacija.

Totalitarizam predstavlja suprotnost modernom principu otvorenog pluralističkog društva i pravne države.

Povijest izraza

Pojam totalitarizma kao "totalne" političke moći države skovao je 1923 Giovanni Amendola koji je opisao fašizam u Italiji za vrijeme Mussolinija kao fundamentalno drugačije diktature od uobičajenih. Totalitarizam je, u tekstu Giovannia Gentila, nadalje pisan kao pozitivan, a Gentilia je bio među najviše spominjanim filozofima fašizma i pobornik te ideologije. Koristio je izraz totalitario da opiše strukturu i ciljeve tadašnje vlasti. Nova država promicala je "totalno predstavljanje nacije i totalno vodstvo prema ciljevima nacije." Totalitarizam je opisao kao vrstu vladanja gdje ideologija i država imaju neograničenu moć vlasti nad većinom građana. Prema Benitu Mussoliniju, totalitarizam politizira sve duhovno i ljudsko: "Sve u državi, ništa izvan države, ništa protiv države."

Razlika između autokratskih i totalitarnih država

Izraz "autokratski režim" odgovara državi gdje pojedinac, diktator, komitet ili hunta imaju monopol nad državom. Izraz "autokratski" više odgovara strukturi vlasti nego strukturi društva. Totalitarizam, za razliku od autokracije želi kontrolirati više: državnu ekonomiju, obrazovanje, umjetnost, znanost, osobni život i moral građana primjerice putem indoktrinacije.

Karakteristike totalitarnih država

Mnoge totalitarne države pokazuju sasvim određene zajedničke karakteristike, kao što su primjerice:

• vladajuća ideologija, kao na primjer, nacionalsocijalizam ili marksizam.
• subordinacija pojedinca u zajednicu (nacionalnu zajednicu, besklasno društvo, diktatura proletarijata). Kolektivizam dovodi do represija pojedinca s gubitkom osobnih sloboda.
• nepostojeća dioba vlasti; zakonodavna, izvršna i sudska vlast nisu nezavisne i odvojene jedne od drugih nego se nalaze u rukama dikatatora ili dominantne partije.
• vladari (tj., diktator ili stranke) pokušavaju nadgledati stanovništvo svoje države, tako da pojedincu oduzimaju prostor za privatnost.
• vlast želi kontrolirati razmišljanja i osjećaje ljudi korištenjem sredstva propagande i odgoja što uključuje konstantnu indoktrinaciju i manipulacije "od kolijevke do groba".
• uskraćivanje građanskih sloboda ili kršenje ljudskih prava, slobode medija, slobode vjeroispovijesti, slobodu umjetnosti i znanosti.
• Novinarstvo je uvelike pod utjecajem diktatora ili vladajuće stranke. Sloboda izražavanja je potisnuta cenzurom.
• pomoču doušnika, tajna policija ili političke policije i uhićenjima i represijama stanovništvu se brani neovisno javno razmišljenje i zastrašuje se ljude.
• kažnjavanje disidenta u koncentracijski logorima, gulazi, političkom zatvoreništvu mučenjem.
• militarizam u svakodnevnom životu stanovništva, agresivna vanjska politika.

Povezani članci

• Staljinizam
• Fašizam
• Nacionalsocijalizam
• Komunizam
• Nezavisna Država Hrvatska
• Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
• Sovjetski Savez
• Treći Reich