Lelja Dobronić

Izvor: Wikipedija
Lelja Dobronić
Rođenje 19. travnja 1920.
Zagreb
Smrt 19. prosinca 2006.
Zagreb
Polje Povijest umjetnosti
Institucija Muzej Grada Zagreba, Hrvatski povijesni muzej
Alma mater Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Portal o životopisima

Lelja Dobronić (Zagreb, 19. travnja 1920. – Zagreb, 19. prosinca 2006.) bila je hrvatska povjesničarka umjetnosti.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Djetinjstvo i školovanje[uredi | uredi kôd]

Završila je srednju školu u Prvoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1939. Diplomirala je povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom te nacionalnu i opću povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1943. Doktorirala je 1946. godine.

Znanstveno-istraživački rad[uredi | uredi kôd]

Godine 1947. udala se za sveučilišnog profesora i filozofa Pavla Vuk-Pavlovića. Radila je kao kustosica u Gliptoteci grada Zagreba (1944.1948.), u Muzeju grada Zagreba (1948. – 1962.), u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba (1962. – 1964.), u Muzejsko-dokumentacijskom centru (1964. – 1967.) te u Povijesnom muzeju Hrvatske (1967. – 1980.), kojem je bila i ravnateljica.

Istraživala je kulturnu povijest grada Zagreba i Hrvatske. Napisala je niz knjiga i rasprava. Sa suradnicima je pripremila pet svezaka Povijesnih spomenika grada Zagreba. Temeljito je obradila povijest Kaptola i Nadbiskupijskog dvora. Proučavala je i napisala životopise prvih 29 zagrebačkih biskupa (osim bl. Augustina Kažotića), povijest župa Bedenica i Veliko Trgovišće. Pisala je o starim viteškim redovima. Predavala je na poslijediplomskom studiju pomoćnih povijesnih znanosti Filozofskog fakulteta u Zadru (1970.1980.). Kao vanjska suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža surađivala je u izradi više enciklopedija.

Kao aktivna vjernica, sudjelovala je u radu hrvatskih sekcija Međunarodnih marioloških kongresa na Malti 1983., u Kevelaeru 1987., u Huelvi 1992. i Czestochowi 1996.

Bila je predsjednica Hrvatskog planinarskog društva „Zagreb-Matica”, članica Matice hrvatske, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić”.

Djela[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis:

  • Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XVIII. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1604. – 1700. (ur.) (1949.)
  • Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XIX. Acta colonos civitatis spectantia 1615. – 1665. Regesta proventuum et expensarum civitatis 1614. – 1669. (ur.) (1953.)
  • Stare numeracije kuća u Zagrebu (1959.)
  • Zagrebački graditelj Janko Jambrišak (1959.)
  • Stari planovi Zagreba (1961.)
  • Zaboravljeni zagrebački graditelji (1962.)
  • Zagrebački arhitekti Hoenigsberg i Deutsch (1965.)
  • Zagreb (1966.)
  • Vodič po Gornjem gradu, Zagreb (1967.)
  • Zagrebački Gornji grad nekad i danas (1967., 21983.) / Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas (31986., 41988.)
  • Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba (1971.)
  • Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XX. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1701. – 1742. Protocollum civium 1733. – 1799. Proprietarii domuum Zagrabiensium saec. XVIII. (Tabellae) (ur.) (1971.)
  • Dvorac Golubovec (1972.)
  • Palača Povijesnog muzeja Hrvatske (1972., 22004.)
  • Zagreb (povijesne i umjetničke znamenitosti). Okolna mjesta. Vodič (1974.)
  • Antun Dobronić, 1878. – 1955. Popis glazbenih djela (1974.)
  • Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XXI. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1743. – 1834. (ur.) (1975.)
  • Po starom Movraču. Pokušaj povijesne topografije (1979.)
  • Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova (1983.)
  • Viteški redovi templari i ivanovci u Hrvatskoj (1984.)
  • Zagreb (1985.)
  • Bedenica, župa Svih svetih (1987.)
  • Zagrebačka biskupska tvrđa (1988., 21991.)
  • Biskupski i kaptolski Zagreb (1991.)
  • Slobodni i kraljevski grad Zagreb (1992.)
  • Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XXII. Protocolla varia (ur.) (1992.)
  • Renesansa u Zagrebu (1994.)
  • Veliko Trgovišće. Župa Majke Božje od sedam žalosti, nekad župa Sv. Jurja ob Jezeru (1997.)
  • Kalnički plemenitaši (1998.)
  • Iz prošlosti Glogovnice (1999.)
  • Splet sudbina. Riječi prethodnika i sabrani spisi o djedovima (2000.)
  • Antun Dobronić (2000.)
  • Antun Dobronić, 1878. – 1955. Popis skladba (2000.)
  • Templari i ivanovci u Hrvatskoj (2002.)
  • Stari "vijenac" sela oko Zagreba (2003.)
  • Klasična gimnazija u Zagrebu od 1607. do danas (2004.)
  • Zagrebačka akademija. Academia Zagrabiensis. Visokoškolski studiji u Zagrebu, 1633. – 1874. (2004.)
  • Crkva Svete Katarine. Sakralni kulturno-povijesni vodič (2005.)
  • Po starom Moravču: pokušaj povijesne topografije (tlocrte nacrtao Zorislav Horvat)

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Stjepan Razum, Život i djelo Lelje Dobronić (1920. – 2006.), Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić", Zagreb 2007.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta