Muzej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja.

Muzej (od starogrčkog . μουσείο[ν], musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl. predmeta.

Ulazna dvorana Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Londonu
Muzej Mimara u Zagrebu,jedan od većih hrvatskih muzeja

Podjela[uredi VE | uredi]

Dijele se na:

  • znanstvene (arheološki, povijesni, etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, pomorski i dr.)
  • umjetničke (koji sadrže zbirke slika, skulptura, grafika i objekata primijenjene umjetnosti).

Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi galerija (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novca i medalja. Pinakoteka je umjetnički muzej koji izlaže samo slike, dok je kalkoteka muzej skulptura, a gliptoteka muzej gipsanih odljeva skulptura i reljefa. Lapidarij je naziv za zbirku radova u kamenu, kao što su skulpture i arheološki spomenici, koji se obično nalazi na mjestu gdje su iskopani, ili u okviru povijesnih, arheoloških ili gradskih muzeja[1].

Osim izložbenih prostorija, suvremeni muzej ima čuvaonice (čitav se inventar rijetko izlaže), konzervatorsko restauratorske radionice, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i knjižnicom.

U Hrvatskoj djeluje 146 muzeja, galerija, muzejskih zbirkâ ,te sedamdesetak crkvenih zbirkâ. O muzejskoj građi brine se stručno muzejsko osoblje, kustosi, konzervatori tehničari( preparatori ) i konzervatori restauratori.

Virtualni muzej (web muzej, online muzej ili e-muzej) je muzej koji egzistira samo u virtualnom prostoru (na Internetu).

Povijest muzeja[uredi VE | uredi]

Hodnik u galeriji Uffizi u Firenci.

Prvi zapis o umjetničkoj zbirci dragocjenosti sakupljenoj u ratnim pohodima potječe iz grada Suze (oko 1176. pr. Kr.). U Perzopolisu se spominju palače s riznicama i kipovima grčke umjetnosti, u svečanim zgodama otvorene javnosti.

U 5. st. pr. Kr. na atenskoj akropoli nalaze se arhetipski oblici budućih galerija i muzeja (Pinakoteka uz propileje, Kalkoteka sa izloženim kipovima ispod Partenona, Stoa poikile - trijem ispod akropole urešen slikama s motivima bitke kraj Maratona). Također, riznice u svetištima uz hramove u Ateni, Korintu, Olimpiji, Delfima i dr. sa zavjetnim darovima o kojima su se brinuli hieropoei, čuvari i svećenici. Oni su izrađivali popise s posjetiteljima. U helenizmu nastaju prvi muzeji uz knjižnice, kao središta znanstvene, kulturne i umjetničke djelatnosti (Aleksandrija u 3. st. pr. Kr., Pergamu u 2. st. pr. Kr.).

Antički Rim ne poznaje muzeje kao instituciju, ali prikuplja i javno, u knjižnicama, dvoranama termi, hramovima ili na otvorenom, izlaže brojna djela likovne umjetnosti.

Muzej umjetnosti Ermitaž u Sankt Peterburgu je prvobitno bila Zimska palača ruske carske rezidencije.

Današnji tip muzeja javlja se u doba renesanse u Italiji. Zbirka Lorenca Veličanstvenog u Firenci naziva se Musei dei codici e cimeli artistici (Muzej kodeksa i umjetničkih gema). Od 16. st. zanimanje za prikupljanje kulturno-povijesno-znanstvene građe (curiosa naturalia) raste i javljaju se galerije u kojima se čuvaju umjetnička djela.

U 18. st. grade se prve muzejske zgrade prilagođene muzejskoj građi i otvorene javnosti: muzej Asmolean u Oxfordu, s tiskanim pravilima iz 1714., naplaćuje ulaz pod vodstvom kustosa; Naturhistorisches Museum (Prirodoslovni muzej) u Beču (1748.); British Museum (Britanski muzej) u Londonu (1753.) i dr.

Rock and Roll Hall of Fame (Ohio, SAD) je središnji svjetski muzej posvećen Rock N' Rollu

Francuska revolucija dovodi do stvaranja mnogih javnih muzeja. U 19. st. dolazi do prvih specijalističkih razvrstavanja muzeja. S jedne strane pokušavaju se stvoriti enciklopedijski muzeji s edukativnim pristupom (Metropolitan Museum of Art u New Yorku i Museum of Fine Arts u Bostonu), a s druge strane, slijedom pojave novih znanstvenih disciplina, muzejske zbirke prerastaju u specijalizirane muzeje:

U 20. st. muzeji definiraju različite oblike izlaganja, metodološki oblikovanih kako bi komunicirali s javnošću. Objavljuju se popratni katalozi izložbi i druge publikacije, izrađuju se i prodaju suveniri, organiziraju se predavanja i pedagoške radionice za djecu. U Drugom svjetskom ratu mnoštvo muzeja je uništeno. Poslije rata grade se velike, nove muzejske zgrade: 1959. Guggenheim Museum u New Yorku; 1964. Muzej antropologije u Ciudad de Méxicu; 1973. Muzej van Gogha u Amsterdamu; 1977. Nacionalni muzej moderne umjetnosti u centru Georges Pompidou (tzv. Beaubourg) u Parizu; 1982.; Neue Staatsgalerie u Stuttgartu; ili se izvode sadržajne adaptacije (u Parizu kolodvorska zgrada u Musée d'Orsay, zgrada Hôtel Sallé u Musée Picasso i dr.); otvaraju se eko-muzeji i muzeji na otvorenom.

Potkraj 20. i početkom 21. st. dolazi do razvoja virtualnih muzeja, kao i tematskog okupljanja digitalnih zbirki dostupnih internetom. MOWA (engl. Museum of Web Art) ne postoji kao zgrada, ali ima postav, nudi mogućnost razgledavanja i edukativne programe.

Najvažniji muzeji i galerije[uredi VE | uredi]

Europa[uredi VE | uredi]

Amerika[uredi VE | uredi]

Azija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 6, str. 431 Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004. ISBN 953-6036-36-3

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]