Luksor
|
الأقصر Al Aqṣur |
|||
|---|---|---|---|
| Panorama Luxora | |||
|
|||
| Nadimak: Najveći muzej na otvorenom | |||
| Koordinate: 25°41′N 32°39′E / 25.683°N 32.65°EKoordinate: 25°41′N 32°39′E / 25.683°N 32.65°E | |||
| Država | |||
| Osnivanje | Prije 2123. pr. Kr. | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 416 km² | ||
| Stanovništvo (2010.) | |||
| - Grad | 487.896 | ||
| Vremenska zona | Egypt Standard Time (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | Egypt Summer Time (UTC+3) | ||
| Službena stranica www.luxor.gov.eg | |||
Luksor (arapski: الأقصر ) se smjestio na desnoj obali Nila na području drevne Tebe. Naziv grada Luksora potječe od arapske riječi "el – Uqsor", što znači tabor ili utvrda. Moderni grad se nalazi između staroegipatskih hramova u Karnaku i Luksoru, dok su odmah s druge strane Nila Tebanske nekropole. Zbog toga je grad prozvan "najveći muzej na otvorenom u svijetu", a tisuće internacionalnih turista ga posjeti svake godine, što uvelike pomaže gospodarstvu grada.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Prva povijest Luksora je povijest Tebe, koja je bila glavni grad Starog Egipta od 11. dinastije (Srednje egipatsko kraljevstvo), do 20. dinastije (Novo egipatsko kraljevstvo). Nakon toga politička i vojna uloga grada opada, i kao prijestolnicu zamjenjuju ga gradovi na sjeveru (Pi-Ramzeum, Tanis, Bubastis, Sais i naposljetku Aleksandrija). No Teba je ostala vjersko središte Egipta sve do Helenističkog doba[1].
Nakon što je Asurbanipal uništio Tebu, i postavio libijskog princa Psamtikaa na prijestolje Egipta, grad je potpuno izgubio značaj. No, posjetio ga je Aleksandar Veliki kako bi prisustvovao festivalu Opet u Amonovom hramu.
Tijekom Rimskog Carstva u Luksoru su Rimljani ustanovili dva vojna tabora, a kršćanski svećenici su između drevnih ruševina hramova ustanovili nekoliko samostana.
Danas grad ovisi o turizmu koji je ozbiljno narušen tzv. "Luksorskim pokoljem" (1997.) kada su islamski ekstremisti kod Deir el-Bahri ubili 64 ljudi (od kojih su 59 bili turisti).
Znamenitosti [uredi]
Hram u Luksoru dugačak je oko 260 metara. Jedna od zanimljivosti hrama jesu veliki stupovi koji imaju kapitele u obliku papirusa. Visoki su 19 metara, a opseg im je gotovo 10 metara.
Na sjeveru grada nalazi se Amonov hram u Karnaku, koji je danas samo selo na rubu Luksora, a nekad je također bio dio Tebe.
-
Amenhotep III. i Sobek u Luksorskom muzeju
Gradovi prijatelji [uredi]
Izvori [uredi]
- ↑ Povijest Luksora (engl.) Preuzeto 10. svibnja 2011.
Vanjske poveznice [uredi]
- Luksorska svjetska baština - interaktivne slike of 360 stupnjeva
- Theban Mapping Project: stranica posvećena znamenitostima Tebe (engl.)